Table of Contents Table of Contents
Previous Page  9 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 9 / 48 Next Page
Page Background

9

Pobjeda

Subota, 1. jun 2019.

Društvo

PODGORICA

–Siguran sam

milionposto, štoćevrijeme

pokazati, da ćedržavapuno

više imovinedavraća crka-

vama i džamijama i vjerskim

institucijamanego štoćeda

uzimaodnjih–ocijenio je

jučeuparlamentuministar

za ljudska imanjinskaprava

MehmedZenkakomentari-

šući Prijedlog zakonao slo-

bodi vjeroispovijesti ili uvje-

renjaopravnompoložaju

vjerskihzajednica.

Zenka je ovo kazao odgovara-

jući na komentar poslanika

Demokratskog fronta Slavena

Radunovića koji je ocijenio da

je „sramota“ tražiti „odMitro-

polijecrnogorsko-primorske i

Srpske pravoslavne crkve

uopšte da dokazuje da su u

njenom vlasništvumanastiri i

hramovi koje sugradiliNema-

njići“.

Vjernici

Zenka je kazao da se „ne radi

ovdje samo o Srpskoj pravo-

slavnoj crkvi injenoj imovini“.

- Ima Islamska zajednica

ogromna potraživanja što se

tičedžamijske, odnosnovaku-

vske zemlje, kao i Katolička

crkva. Država na osnovu pod-

zakonskihakatamožeidavra-

ti ogromno zemljište crkvama

idžamijamaidrugimvjerskim

zajednicama. Može biti da će

država puno više da vrati imo-

vine vjerskim zajednicama,

nego što će da uzme na svoje

ime – istakao jeZenka.

Na pitanje Radunovića „koja

jepozadinapokušajaVladeda

se imovina vjerskih zajednica

otme od stotinahiljada vjerni-

ka i njihovog sveštenstva, a

preda u ruke ateista i agnosti-

ka, u crnogorskoj stvarnosti –

titoista“, ministar za ljudska i

manjinska prava je kazao da

„šanse nema da će država

objekte davati nevjernicima“,

te da će oni uvijek biti u službi

vjernika.

Zenka je naglasio i da je ovaj

dokument u potpunosti usa-

glašen sa najvišim međuna-

rodnimstandardima.

- Kada samja upitanju, nema-

te posla sa nevjerujućim čo-

vjekom, potičem iz religiozne

porodice i naviknut sam da

poštujem tuđe vjere i slave.

Radi se o tome da imamo za-

kon iz 1977. godine i moramo

donijeti novi koji će urediti

oblast vjerskihzajednica–na-

glasio jeZenka.

SUGeSTije

Maksimalno je, kako je kazao,

kontaktirao i pokušavao da

kontaktirasvevjerskezajedni-

ce u našoj državi, kako bi se

stvorioodnosbezanimoziteta.

- Ovaj prijedlog zakona ide

prema Venecijanskoj komisiji

i doći će pred vas poslanike u

parlamentu. Umnogome se

razlikuje od prvog nacrta iz

2015. godine. Odgovorili smo

na više zahtjeva, primjedbi i

sugestija, kojih je bilo više od

hiljadu, i na taj način stigli do

ovog prijedloga. Moramo do-

nijeti novi zakon, jer onaj iz

1977. danas ne može funkcio-

nisati na relaciji države i vjer-

skih zajednica – ocijenio je

Zenka.

Radunovićjezaključioda„nije

spornoda jepotrebnoda se re-

guliše odnos države i vjerskih

zajednica, nego norme koje

prijedlog zakona predviđa“.

Na pitanjeposlanikaDF-aBu-

dimira Aleksića zbog čega u

radnoj grupi za izradu Prijed-

logazakonanijebilopredstav-

nika „crkava i vjerskih zajed-

nica, eksperata i nevladinih

organizacija“, te ko je uopšte

biouovomtijelu,ministarnije

odgovorio.

Istakao je, pak, da nema vjer-

ske zajednice ili druge zainte-

resovane strane koja nije ko-

mentarisala nacrt iz 2015.

godine.

- Samoprošle godine jeodrža-

no sedamokruglih stolova, uz

učešće akademske zajednice,

vjerskih organizacija i nevla-

dinog sektora. Osim toga,

predstavnici Vlade imali su

detaljne i iscrpnepojedinačne

konsultacije sa svim vjerskim

zajednicama u Crnoj Gori i na

ovim sastancima postignut je

viši stepen saglasnosti nego

ikadaranije–istakaojeZenka.

Trudili su se, prema njegovim

riječima, da izađu u susret

očekivanjima vjerskih zajed-

nica, što su „velikim dijelom i

učinili“.

- To znači da ćemo nakon ra-

sprave u parlamentu možda

pozitivno reagovati i na neki

potencijalni amandman - za-

ključiojeZenka.

j.BeHArOViĆ

PODGORICA

-ČlanoviOd-

bora zameđunarodneodno-

se i iseljenikeDragutinPa-

pović iMilošNikolić sastali

su se juče sadelegacijom

gradaVodnjana, predvođe-

nomgradonačelnikomKla-

udiomVitasovićemi pred-

sjednikomDruštva

perojskihCrnogoraca „Pe-

roj 1657“MiodragomPopo-

vićem.

Papović je istakao da su iselje-

nici izCrneGoreuPeroju, kao

predstavnici najstarije crno-

gorske enklavena svijetu, koja

preko tri i po vijeka istrajno

čuva crnogorski etnički i kul-

turni identitet daleko od svoje

matice, svijetli primjer kojim

seCrnaGora ponosi.

Gradonačelnik Vodnjana Kla-

udioVitasovićnaglasiojedase

Crnogorci iz Peroja mogu po-

hvaliti kontinuitetom svog

trajanja, upravo zahvaljujući

izuzetnojposvećenostiočuva-

njusvogetničkogkorijena. Vi-

tasović je napomenuo da grad

Vodnjan predstavlja primjer

suživotarazličitihetničkihza-

jednica,ističućidajeupravoto

i odlika državeCrneGore.

Nikolić je, ističući da je svoje-

vrsanpodvigtrajanjecrnogor-

ske zajednice u Peroju, nagla-

sio je da je to ujedno potvrda

posvećenosti i ljubavi prema

zemlji svog porijekla, Crnoj

Gori, ali i isto tako i pokazatelj

odgovornog odnosa i poštova-

nja prema Republici Hrvat-

skoj, državiukojoj žive iostva-

ruju svoje lične, porodične i

profesionalne ambicije.

Predsjednik Društva peroj-

skih Crnogoraca „Peroj 1657“

Miodrag Popović kazao je da

jeoduvijekpovezanostoveza-

jednice sa maticombila toliko

jaka da je kroz vrijeme uspješ-

noodolijevala raznimizazovi-

ma i kretanjima sa kojima se

neizbježno suočava svaka ise-

ljenička zajednica.

n.Đ.

PODGORICA

–Opštom

evropskomuredbomozašti-

ti ličnihpodataka (GDPR)

koja će seprimjenjivati i u

našoj zemlji građani imaju

višemogućnosti da zaštite

svojuprivatnost i spriječe

zloupotrebuobrade sop-

stvenihpodataka– istaknu-

to je, izmeđuostalog, napro-

mociji knjigeopravuzaštite

podatakaGDPR-akoja je ju-

čeodržananaPravnomfa-

kultetu.

Govoreći o značaju GDPR je-

dan od autora Andrej Diligen-

skirekaojedasustupanjemna

snagu uredbe donešena nova

prava gdje svaki pojedinac

,,ima svoja prava, ali ne i oba-

veze“.

- Obaveze imaju takozvani ru-

kovaci podataka (razne koma-

pnije, firme) koji su dužni da

poslujuidaseponašajuuskla-

du sa GDPR. Ono što je važno

jeste da svaki pojedinac ima

pravo da od neke intitucije za-

traži podatke koje obrađuju o

njemu. Ta institucija je dužna

danatajuputodgovoriuodre-

đenomroku- rekaojeDiligen-

ski,dodajućidaimajupravona

brisanje, ograničenje, kao i na

ispravkupodataka.

DiGiTAlni zABOrAV

Prema njegovim riječima,

uredba podrazumijeva i digi-

talni zaborav, a koji se odnosi

na upotrebu interneta.

- Recimo od Guglamože da se

zatraži da izbriše podatke o

vama koji više nijesu aktuelni,

a koji zadiru u vašu privatnost

– rekao jeDiligenski.

Do sada, kako je dodao, nije

postajalamogućnost da se sa-

zna da li je došlo do curenja

našihpodatakanitisukompa-

nije bile dužne da obvještava-

ju osobe koje bi mogle zbog

toga da trpe pravne posljedi-

ce.

Diligenski je naveo i da se kao

zloupotrebe najčešće javljaju

neovlašćeno korišćenje poda-

taka, zatim curenje podataka,

prosljeđivanje podataka u re-

klamne i marketinške svrhe

bez odobravanja korisnika, ali

i profilisanjeupolitičke svrhe.

PrOfiliSAnje

- Bio je slučaj Kembridž anali-

tike kada je Fejsbuk prodavao,

odnosnodavaopodatkekojisu

se koristili u svrhu američkih

izbora, kada je pobijedio Do-

naldTramp. Takođe uAustriji

Pošta je prodavala afinitete

određenog lica ka političkoj

partiji –naveo jeDiligenski.

Drugi autor knjigeDragan Pr-

lja kazao jedaGDPRpredviđa

strogesankcijezaonekojipre-

krše prava o zaštiti podataka.

Kako je kazao, u zemljamaEU

kaznesekrećuod20do40mi-

liona eura ili četiri odsto vri-

jednosti firme što je u slučaju

Fejsbuka 1,4miljarde, a Gugla

1,7milijardi eura.

- Sistem kažnjavanja prilično

je razrađen. Ovaj propis pri-

nudio je velike kompanije po-

put Fejsbuka iGuglada sepri-

lagođavaju zbog straha od

sankcija. Nema nijedne kom-

panije koja se ne plaši GDPR–

rekao je Prlja, dodajući da je u

Srbiji Zakon već prilagođen

uredbi i za kršenje je predvi-

đena kazna od 17.000 eura –

rekao jePrlja.

Profesor na Pravnom fkultetu

Dražen Cerović naveo je da je

GDPR prvi ozbiljni pravni in-

strument koji na globalnom

nivou pokušava do sada nedo-

voljno uspješno da se izbori sa

zloupotrebama obrade ličnih

podataka. Prema njegovim ri-

ječima,uzovuuredbubićepo-

trebno donijeti čitav prateći

sisitempravnihpropisa.

Sl.r.

Ministar za ljudska i manjinska prava odgovarao na poslanička pitanja

Zenka: Siguransam

daćeviše imovinebiti

vraćenonegooduzeto

Hrapović: Povećana

potrošnja ljekova

Zaprvatrimjesecapotrošnjaljekovaunašojzemljiporaslajeza

višeod32odstouodnosuna isti periodprošlegodine.

TojejučeuSkupštini,odgovarajućinaposlaničkapitanja,saop-

štioministar zdravljaKenanHrapović, koji jekazao i da jeod ja-

nuaradokrajamartauprivatnimi državnimapotekama izdato

1,3miliona recepata, a dato 1,8miliona pokovanja ljekova u vri-

jednosti od 10,12miliona eura (od toga uMontefarmovimapo-

tekama izdato je829.329pakovanja).

PoslanicuDemokratskogfrontaBrankuBošnjakzanimalojeda

li uMinistarstvuzdravlja imajunamjerudadjecusaporemeća-

jem mentalnog zdravlja izjednače sa ostalim segmentom

zdravstva, te da li moguda djeci sa autizmomomoguće refun-

dacijutretmanakoji nemogudaostvareuCentruzaautizaam.

Ministar je odgovorio da za sada psihijatar uKliničkomcentru

koji ima iskustvouradusanajmlađimapregledadjecu, tedavi-

kendomdolaze ljekari izSrbije.

- Dva ljekara ove godine završavaju specijalizaciju iz dječje psi-

hijatrije, a dvoje će je završiti u naredne dvije godine. Odobrili

smo još jednu specijalizaciju iz kliničke psihologije - rekao je

Hrapović.

On je dodao da je planirana izgradnja klinike za psihijatriju u

sklopu koje će biti i dječje odjeljenje, a u toku su pregovori sa

Evropskominvesticionombankom.

Hrapović je naglasio i da u slučajevima kada neki tretman ne

mogudapružeuCentruzaautizam,djecušaljuuBeogradgdje

sadvijeklinike imajupotpisanugovor.

PoslanicaDF-aMarina Jočićpitala jeda li jedošlodopovećanja

oboljelihodrakaodperiodabombardovanja,naštojeHrapović

rekao da tih podataka nemaju, ali i da imaju informaciju da je

povećanbroj, nebimogli dagovoreouzrocima.

Sl.r.

SVIBILIUKLJUČENI:

ZenkauSkupštini

Vodnjani

čuvaju

identitet

Odbor zameđunarodne

odnose i iseljenike

Na Pravnom fakultetu promovisana knjiga o pravu zaštite podataka GDPR-a

Propisimaprotivzloupotrebeprivatnosti

Sapromocije

Za nepoštovanje

uredbe predviđene

su sankcije koje se u

zemljama Evropske

unije kreću i od

20 do 40miliona

eura ili četiri odsto

vrijednosti firme što

recimo za Fejsbuk

iznosi 1,4milijarde, a

Gugl 1,7milijardi. U

Srbiji su predviđene

kazne od 17.000

eura – rekao je

Dragan Prlja, jedan

od autora knjige