Table of Contents Table of Contents
Previous Page  7 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 7 / 48 Next Page
Page Background

7

Pobjeda

Subota, 1. jun 2019.

Društvo

pitanja o tome šta urednik

Standaradmisli opolitičkoj si-

tuaciji uSrbiji, oVučiću, Brna-

bić, opriznanjuKosova odCr-

ne Gore, te o prijemu Crne

GoreuNATO.

ISPITIVANJE

-Agentisupažljivoslušalipoli-

tičkuanalizuRastoderauzpo-

vremene komentare. Isljedni-

keje,takođe,interesovalokada

je Rastoder išao na Kosovo, te

zašto i on nije otišao iz Crne

Gorekadasutouradilinjegove

sestre i brat. Sve ovonavodi na

zaključak da je interesovanje

agenata BIA-e imalo sasvim

drugupozadinuodonekojusu

šturo saopštili da se navodno

sumnjivo kretao rutomgdje je

prolazila štićena ličnost – na-

veli suoni.

Kako dodaju, Rastoderu nije

bilo konkretno objašnjeno za-

štoga saslušavaju i držeupoli-

cijskimprostorijama,anijemu

bila ni datamogućnost da bilo

kome javi gdje senalazi.

Odbilisuinjegovumolbudase

javi ženi, uz odgovor da to nije

moguće.

Uredništvo Standarada je po-

zivalo Rastodera na njegov

broj, ali seagentiBIA-e, koji su

telefon držali u rukama nijesu

odazivali.

„Akosenejavišunarednihpo-

la sata, smatraću da te neko

oteo! Moraću sve da alarmi-

ram“, glasila je poruka, koju je

Rastoderuu 17:49 časovaupu-

tila glavna urednica Standar-

da.Agenti suvidjeli tuporuku.

Kako se Rastoder nije javljao

Muminovićjenjegovnestanak

prijavilacrnogorskoj policiji.

Tek poslije 20 sati puštili su ga

naslobodu.Redakcijisejaviou

20:13 časova, objasnio imda je

bio uhapšen i da kreće u Crnu

Goru.

N.Đ./K.K.

PODGORICA

–Usvajanje

stavadanovo računanje

istorije izborapredsjednika

sudova zavisi odorganakoji

ihbira ili kriterijumapoko-

jima sebiraju, omogućilobi

vječni opstanakna funkcija-

madržavnimfunkcioneri-

ma zahvaljujući neznatnim

promjenamauproceduri iz-

bora. I tobi bila, jednostav-

no rečeno, prevaraopšteg

interesa–ocjena je grupe

nevladinihorganizacija.

Otvorenopismopredsjedniku

Sudskog savjeta Mladenu

Vukčeviću juče je uputilo 11

organizacija civilnog društva,

učijeimegajedostavilaAkcija

za ljudska prava, a povodom

kandidature aktuelne pred-

sjedniceVrhovnogsudaVesne

Medenicezatrećimandat,kao

iprijavejošnekolikoaktuelnih

predsjednika osnovnih sudo-

va. Sporne su kandidature za

predsjednika Osnovnog suda

u Podgorici - Zorana Radovi-

ća, Baru - Gorana Šćepanovi-

ća, Plavu - Hilmije Suljkovića,

Rožajama - Zahita Camića i

Kotoru - Branka Vukčevića,

koji, takođe, ne ispunjavaju

normu novog zakona prema

kojem isti sudija na čelu istog

suda nemože biti duže od dva

mandata.

- Radi vladavine prava i pošto-

vanja Ustava i zakona Crne

Gore apelujemo na Vaš profe-

sionalni i ljudski dignitet i in-

tegritet da se usprotivite am-

b i c i j ama kand i dovan i h

predsjednika sudova da pro-

tivpravno nastave da predsje-

davaju sudovima kojima su

predsjedavali najmanje 10 go-

dina, a gospoda Camić i Vuč-

ković čak 26 i 30 godina – po-

ručili su Vukčeviću iz 11

nevladinihorganizacija.

ANALOGIJA

Sudski savjet je u četvrtak u

saopštenju za medije ocijenio

da sukandidature predsjedni-

ka sudova koji su već dva ili vi-

še puta obavljali dužnost va-

lidne i da bi primjena ustavne,

odnosno zakonske odredbe o

ograničenjumandata na dva u

odnosunanjihznačilapovrat-

nu primjenu zakona koja je

Ustavomzabranjena.

Iz nevladinih organizacija,

pak,smatrajuda„nemamjesta

primjeni pravila o zabrani re-

troaktivnosti jer povratnog

dejstvazakonauovomslučaju

nema“.

- Izbor gospođe Medenice po

treći put na funkciju predsjed-

nice Vrhovnog suda bi pred-

stavljao grubo kršenje člana

124, stav 5 Ustava Crne Gore.

Još za trajanja njenog prvog

mandatanamjestupredsjedni-

ce Vrhovnog suda, ustavotvo-

rac je usvojio ovu odredbu koja

eksplicitno zabranjuje da oso-

babudebirana zapredsjednika

Vrhovnog suda više od dva pu-

ta. Činjenica da su gđu. Mede-

nicu dva puta (2007. i 2014) na

tu funkciju birala dva različita

organa, prvi put Skupština Cr-

ne Gore, a drugi put Sudski sa-

vjet, apsolutno nije od značaja

zaprimjenuoveustavneodred-

be. Za Ustav je relevantna či-

njenica da je ista osoba već dva

putabiranana istu funkciju. Da

nije tako, ustavotvorac bi kvali-

fikovao izbor tako da kao rele-

vantan uzme, na primjer, samo

izbor Sudskog savjeta ili samo

onaj izbor poslije određene

vremenske odrednice. Ali, to

ustavotvorac nije učinio i sa-

mim tim je uskratio prostor za

bilokakvemanipulacijekojima

bi se istoj osobi, koja je već dva

puta birana, na bilo koji način

omogućio i treći mandat na ta-

ko važnoj funkciji kakva je

predsjednik Vrhovnog suda –

istaknuto je upismu.

LJUDSKOPRAVO

Zabrana retroaktivnosti, kako

je istaknuto, štiti stečena pra-

va, odnosno ljudska prava i

slobode.

- Primjenomustavnog ograni-

čenja da ista osoba ne može

više od dva puta biti birana za

predsjednika Vrhovnog suda

ne dira se u neko stečeno ili

ljudsko pravo gospođeMede-

nice i ostalih kandidata za

predsjednike sudova. Veneci-

janska komisija je već objasni-

la da pojedinačni interes jav-

nih funkcionera na ponovni

izbor nije ljudsko pravo – na-

glasili su iz 11NVO.

Važno je „primijetiti da segos-

pođi Medenici i drugimpred-

sjednicima sudova koji su bi-

rani dva ili više puta ne dira u

mandat i pravakoja suostvari-

li prije izmjena Ustava i zako-

na i ni na koji način im se ne

smanjuju ili oduzmaju prava

kojasustekli poranijimpropi-

sima“.

- Zbog toga je apsurdno govo-

riti o retroaktivnoj primjeni

propisa – ocijenili su u pismu

predsjednikuSudskogsavjeta.

J. B.

PODGORICA

–Mašinski fa-

kultet jebio i bićepouzdan

oslonac svimdržavniminsti-

tucijama, ukompetencijama

koje sunašanadležnost. Naš

radkarakterišepreciznost,

nedvosmislenost i kritičnost

premaonome što smatramo

danijedobro–poručio jena

svečanosti povodom49. godi-

na studijamašinstvauCrnoj

Gori dekanMašinskog fakul-

teta IgorVušanović.

Naproslaviskoropolavijekaod

kada se u Crnoj Gori izučavaju

studije tehnike, koje su počele

školske 1970/71. godine, on je

rekao da su mašinski inženjeri

davali i davaće doprinos u ra-

zvoju drugih institucija, radu

na specifičnim projektima u

privrednim subjektima, kao i

ekspertizama za potrebe drža-

ve.

- Ali i svuda drugo gdje je naša

strukabilaneophodnazarješa-

vanje problema koji se stalno

javljaju i javljaće se - rekao je

Vušanović.

Dekanjemladimljudimaporu-

čio da je taj poziv privlačan i da

u Crnoj Gori skoro nema neza-

poslenihmašinaca.

- Odluka da se bude naš stu-

dent, a kasnije i inženjer sigur-

na je karta za bolji život i u Cr-

noj Gori, da ne govorimo šire

– istakao jeVušanović.

Prema njegovim riječima, u

prethodnih skoro pola vijeka

Mašinski fakultet bio je snažan

oslonacCrnoj Gori.

- Oslonac njenom poslijerat-

nom industrijskom razvoju,

kada je svojim postojanjem

školovao na stotine inženjera

koji suvodili našuprivredu, bili

nosioci razvoja i donosioci važ-

nih odluka u našem uzdizanju

iz zaostalosti i stradanja koji su

bili naša sudbina nakon svjet-

skih ratova u prethodnomvije-

ku - istakao je on.

Kazao je da su ponosni na ono

što su dali Crnoj Gori i okruže-

nju, te da u budućnosti žele da

odgovorenaizazovekojedono-

si novo vrijeme i da daju puni

doprinos.

- Mašinski fakultet želi i može

da da snažan doprinos na polji-

ma obnovljivih izvora energije,

energetske efikasnosti, elektri-

fikacije saobraćaja, eliminaciji

gasovastaklenebašteiupotrebe

fosilnihgorivaizsvihoblastiko-

je se tiču naše struke, sa čime

ćemo dati puni doprinos politi-

kama Vlade i našimobavezama

kaonovojčlaniciEvropskeunije

unajskorijemvremenu.Tonam

daju za pravo naši osnovni i in-

terdisciplinarni studijski pro-

gramiMehatronika,Energetska

efikasnost koje razvijamo par-

tnerski sa Građevinskim, Elek-

trotehničkim i Arhitektonskim

fakultetomna UniverzitetuCr-

ne Gore, kao i smjer Energetika

nanašemstudijskomprogramu

Mašinstvo - rekao jeVušanović.

Studentima koji su završili

osnovne, specijalističke i ma-

ster studije uručene su diplo-

me.

K. J.

Zgrada sudovauNjegoševoj ulici uPodgorici

ZATRAŽIĆEOBJAŠNJENJE:

UpravapolicijeCrneGore

Pismo protesta Sudskomsavjetu poslalo 11 nevladinih organizacija

Apsurdnogovoriti

o retroaktivnoj

primjeni propisa

Svečanost povodom49 godina studijamašinstva u Crnoj Gori

Mašinski fakultet karta zabolji život

FOTO: STEFAN LAKOVIĆ

Sa jučerašnje svečanosti

la Standard

azloga

ispitivali,

puštili

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede srpska policija

do sinoć nije obavijestila crnogorsku o privođenju Samira

Rastodera.

- Sačekaćemo da vidimo hoće li nas obavijestiti. To su u

obavezi. Ako to ne urade, svakako ćemo tražiti odgovore

– kazao je Pobjedin sagovornik.

Nezvaničan sagovornik iz Ministarstva vanjskih poslova

Pobjedi je kazao da ni oni nijesu dobili bilo kakvu službenu

informaciju iz Srbije o privođenju Rastodera. I oni najavlju-

ju skoru reakciju.

Našapolicijačeka

objašnjenjekolegaizSrbije