Table of Contents Table of Contents
Previous Page  9 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 9 / 48 Next Page
Page Background

9

Pobjeda

Nedjelja, 26. maj 2019.

Društvo

UCrnoj Gori još nije zaživjelo palijativno zbrinjavanje najtežih pacijenata

Porodicanosi

glavni teret

Na Klinici za onkologiju, uprkos velikom

opterećenju, često izlaze u susret kada

porodica nije umogućnosti da brine

o takvomčlanu jer imajumalu djecu,

zaposleni su…Međutim, nerijetko se

dešava i da porodica ne želi da brine o

oboljelomkoji često u bolnici provedu i

više odmjesec što onemogućava da do

mjesta dođu oni pacijenti kojima je nužno

liječenje – kazala je dr Sanja Lekić

PODGORICA

Najteži

pacijenti kojimamedici-

navišenemožedapo-

mogneuCrnoj Gori

uglavnomsuprepušteni

službamapatronaže ili

kućnog liječenja, anaj-

češćeporodici kojoj je

podjednako teškokao

oboljelom.

Iako se umnogimzemlja-

ma takvi pacijenti smje-

štaju u centre za palijativ-

nu njegu kako bi im se

omogućio dostojanstven

kraj života, ovaj vid zbri-

njavanja još uvijek nije

zaživiounašoj zemlji.

BEZODGOVORA

Uvođenje palijativne nje-

ge (pristup koji poboljša-

va kvalitet života obolje-

l im od progres i vnih

bolesti kao i njihovimpo-

rodicama) planirano je u

master planu razvoja

zdravstva za period od

2015. do 2020. godine,

međutim do sada po tom

pitanju nije urađeno ni-

šta. IzMinistarstvazdrav-

ljaPobjedi nijesuodgovo-

rili da li u tom resoru

razmatraju osnivanje

centra za palijativnu nje-

gu ili odjeljenja u sklopu

bolnica na kojima bi bili

smješteni pacijenti u ter-

minalnoj, odnosno završ-

noj fazi.

Internista na Klinici za

onkologiju i radioterapiju

dr Sanja Lekić za Pobjedu

objašnjava da palijativno

zbrinjavanje ne obuhvata

samoonkološkepacijente

već sve one koji imaju ne-

ku progresivnu hroničnu

bolest, a koja će u nekom

momentu dovesti do

onesposobljavanja, odno-

sno nemogućnosti brige o

samomsebi.

- Po novim standardima

ona počinje od trenutka

postavljanja dijagnoze

hronične progresivne bo-

lesti, sa ciljem ranije i efi-

kasnije kontrole simpto-

ma i poboljšanja kvaliteta

života za razliku od tradi-

cionalnog shvatanja koji

je podrazumijevao speci-

fičnu i sveobuhvatnu nje-

gu pacijenta u terminal-

noj fazi bolesti, na samom

kraju njegovog života –

kazala je dr Lekić.

Hospitalizacija

SobziromdanaKlinici za

onkologiju, ali ni nigdje u

Crnoj Gori ne postoji po-

sebnoodjeljenjezapalija-

tivno zbrinjavanje, prema

njenim riječima, kod nas

setorješavatakoštosepa-

cijentipalijativnozbrinja-

vajuprekoizabranogdok-

U radu sa najtežimpacijentima, prema riječi-

ma dr Lekić, veoma je vaćno uključivanje psi-

hologa. Na Klinici za onkologiju i radioterapiju,

kako kaže, zaposlen je jedan psiholog.

- Osim što se suočavaju sa bolešću i terapijom,

pacijenti se suočavaju i sa strahom i neizvje-

snošću, kao i čitava njihova porodica, jer to

nije samo bolest pacijenta već cijele porodice.

Psiholog za sada kod nas radi samo sa paci-

jentima koji su u bolnici, ali bi trebalo uskoro

i sa ambulantnimpacijentima – ističe ona,

dodajući da bi u budućnosti trebalo razmišljati

o većembroju psihologa.

Lekić kaže i da je za pacijente koji su u termi-

nalnoj fazi važno i uključivanje nutricioniste

jer su uglavnompothranjeni.

Nedostajepsihologa

Te hospitalizacije radi pali-

jativne njege, kako dodaje,

trebalobidatrajudo14dana,

s tim što se mogu ponavljati

u zavisnosti od toga da li se

pacijentumože pružiti neka

medicinska pomoć u smislu

njegovih tegoba.

- Na Klinici za onkologiju

jedna trećina pacijenata ne-

djeljno bude za palijativno

zbrinjavanje. Iako nemamo

kreveta posebno za njih, če-

sto izlazimou susret porodi-

cama kako zbog socijalnih,

tako i finansijskh razloga.

Dr Lekić kaže da bi na

nivou Kliničkog centra

uskoro trebalo da se

formira tim za bol koji bi

podrazumijevao timski

rad ljekara različitih speci-

jalnosti, onkologa, radio-

loga, anesteziologa i neu-

rologa, a koji bi se bavili

pacijentima koji u svom

palijativnom tretmanu

iziskuju prije svega sana-

ciju simptoma, odnosno

liječenje bola.

- Jedan broj ljekara već

je angažovan na dodat-

ne edukacije – kazala je

Lekić.

Terapija bola onkološ-

kih pacijenata sada se,

prema njenim riječima,

određuje od strane onko-

loga uz konsultaciju ane-

steziologa, neurologa.

- Bol kod onkoloških paci-

jenata veoma je kom-

pleksan. Može da bude

i neuropatske kompo-

nente, zato se konsultuju

neurolozi i anesteziolozi.

Sa formiranjem tima

postojala bi posebna

ambulanta za korekcuju

terapije što bi olakšalo

put pacijenta koji imaju

tegobe u tompravcu

-istakla je Lekić.

UKCCG

biće

formiran

,,timzabol“

Nekada porodica ima ma-

lu djecu, zaposleni su, pa

ne mogu da brinu o ta-

kvomčlanu.Međutim,ne-

rijetko se dešava da poro-

dica ne želi da brine o

oboljelom. Dešava se da

sporadičnonjihčetvoro ili

petoroležidužeodmjesec

– ističe dr Lekić.

OPTEREĆENJE

Toje, premanjenimriječi-

ma, veliko opterećenje za

Kliniku za onkologiju, jer

jeneophodnoobezbijediti

prostor za pacijente koji-

ma jenužno liječenje i koji

mogu da se izliječe i pro-

duži imse život.

- Postoji dobar dio takvih

pacijenata koji su priori-

tetni jernjihova terapija je

određena tačno po proto-

kolu određen broj dana.

Nerijetkosedešavadakod

nas leže i pacijenti koji su

iz drugog grada i koji mo-

gu biti smješteni u nekoj

od opštih bolnica – kazala

jedrLekić, poručivši da bi

trebalo u svakoj opštoj

bolnici formirati odjelje-

nje za palijativno zbrinja-

vanje.

Sl.RADONJIĆ

tora,patronažneslužbekako

bi primili terapiju koju ordi-

niraju onkolozi ili ljekari

ostalih specijalnosti.

- Kada dođe do pogoršanja

koje zahtijeva hospitalizaci-

ju, u tim slučajevima se hos-

pitalizujunaKlinicizaonko-

logiju–kazala je dr Lekić.

PODGORICA

Napredak

Kliničkog centraCrneGoreu

posljednjoj deceniji je impre-

sivan, akvalitet uslugekoja

sepružauovoj zdravstvenoj

ustanovi jednak jeonomure-

gionu i šire, rekao jeurazgo-

voruzaNovuMdirektor ove

ustanoveJevtoEraković.

Kako je ispričao, država je pre-

poznala značaj razvoja zdrav-

stvenog sistema, te je u prote-

kle dvije godine u KC uloženo

gotovo 10miliona eura.

-UKCCGdanas se u odnosuna

2006. uradi 3.500 operacija vi-

še, hospitalizujemo preko

9.000 hiljada pacijenata više...

uradimo više od 7.000 hiljada

pregledamagnetne rezonance,

preko 150.000 više ambulan-

tnih pregleda nego 2006. i pre-

ko 360.000 ambulantnih uslu-

ga-rekao je on.

Kako je dodao, uveli su preko

250 procedura koje do sada ni-

jesu rađene u KCCG, prateći

savremene trendove u medici-

ni.

- Cilj je da KC bude referentan

centar u kome će usluge tražiti

ne samo građani iz Crne Gore,

nego i pacijenti iz regiona – re-

kao je on.

Prema njegovim riječima, broj

pacijenata upućenih na liječe-

nje izvan Crne Gore, koji nije

mogaodaseobaviuKCCG,ma-

nji je za 3.500 godišnje, što go-

vori ,,da svi ti pacijenti nakvali-

tetniji i bolji način mogu da se

liječe uKCCG“.

- U ovom trenutku imamo više

oko 50 subspecijalista nego

2006. godine, 30-ak više speci-

jalista i najvažnije stotinjak

specijalizanata više nego 2006.

Dakle, vidi se napredak u jača-

njukadrovskihkapaciteta–ka-

zao jeEraković.

Odgovarajućinapitanjekojesu

manjkavosti zdravstvenog si-

stema i na čemubi trebalo radi-

ti, rekao je da je neophodno

prostorno proširiti KC izgrad-

njom novih infrastrukturnih

objekata ukruguKC.

- U skorijem periodu ćemo ra-

diti rekonstrukciju interne kli-

nike, stomatolške poliklinike i

klinikezaplastičnuhirurgiju.A

ono što su kapitalne investicije

štodržava investira i planira je-

ste izgradnja klinike za infek-

tivne i kožnebolesti, a, takođe, i

klinike za psihijatriju.

Eraković kaže da kvalitet uslu-

ge ne bi biomoguć bez podrške

države koja je prepoznala zna-

čaj razvoja zdravstvenog siste-

ma, te da je budžet za zdrav-

stvo od 2006. do 2019. veći za

50odsto.

N.Đ.

Direktor Kliničkog centra zadovoljan učincima u posljednjoj deceniji

ERAKOVIĆ:

Budžet za

zdravstvoveći za50odsto

JevtoEraković