Table of Contents Table of Contents
Previous Page  12 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 12 / 48 Next Page
Page Background

12

Pobjeda

Nedjelja, 26. maj 2019.

Kultura

PODGORICA

Da imamo

svogBorisaDežulovića, taj bi

pričuo strategiji afirmacije

kreativnih industrijauCrnoj

Gori počeopitanjem: Učemu

je sličnostBoga i kreativnog

haba?Nije za sadadokazano

dani jedanni drugi postoje, ali

postoje ljudi koji vjerujuda i

jedan i drugi imajupokretač-

ku snagu. Oni koji vjerujuda

je imakreativni habza sada su

u izrazitojmanjini. Ako je za

utjehu, tone znači daunjiho-

vuvjerune trebavjerovati.

Makardok ih stvarnost nede-

mantuje.

Profesor Fakulteta dramskih

umjetnostiEdinJašarovićjedan

je od pionira ideje da kreativne

industrijeuCrnojGorimogubi-

ti važna poluga razvoja - i siste-

ma kulture i sektora turističke

privrede. Kada mu se predoči

sumnja da bi priča o ekspanziji

kreativnih industrija koje bi

podstakleformiranjekreativnih

habovamogla ostati prazno slo-

vonapapiru,ontvrdidasumnji-

čavostiistereotipnihnipodašta-

van j a s t ra t eg i j a razvo j a

kreativnih industrija postoji na

svakommjestu gdje se javi am-

bicijadasevalorizujenjihovpo-

tencijal. Tu, kaže, Crna Gora ni-

je izuzetak.

-Uvijekpostojinekavrstaotklo-

na od kreativnih industrija s

obrazloženjemda su one forma

„umnoženeumjetnosti“,umjet-

nosti koja se replicira i na taj je

način dostupna svima. Nijesam

siguran da ta osporavanja čine

puno dobra sistemu kulture i

kreativnimstvaraocima.Ne

tre-

ba, kada jekulturaupitanju, biti

žargonski rečeno „gadljiv“. Sva-

kom izrazu kulture treba dati

šansu. Ako neko crta grafite – ti

grafiti mogu biti i vrhunski

umjetnički proizvod. Živimo u

vrijeme konvergencije medija.

Kreativneindustrijesunovime-

dij. Ako stvorite aplikaciju desk

top novinarstva, vi unapređuje-

te novinarstvo. Možda ugroža-

vate tradicionalno novinarstvo,

ali ste brži i odgovorniji prema

onima koji traže informaciju.

Na sličannačin, kreativne indu-

strije su odgovor zahtjevima

ovoga vremena a ne iskaz sum-

nje u jezgrovne oblike kulture

koji tradicionalno uživaju po-

dršku države – kazao je Jašaro-

vić.

STARTNALINIJA

Možda je postojao i brži put da

se pronađu odgovori na pitanja

- što su kreativni habovi (eng.

Creative Hub), šta rade i čemu

služe,alismoodgovornatapita-

njapotražili uMinistarstvukul-

ture. Ne bez razloga. Za sada,

sudeći po rezultatima pretraga

na netu, taj pojam u javnoj ko-

munikaciji, unutar Crne Gore,

najčešće koristi taj vladin resor.

Konkretno, ministar kulture

Aleksandar Bogdanović najče-

šće tokom susreta sa kolegama

iz regiona i svijeta. Jedan od

ključnih citata većine saopšte-

nja Ministarstva kulture, u po-

sljednjih nekoliko mjeseci, od-

nosi se na to da su kreativne

industrijeihabovirazvojnašan-

sa Crne Gore i da će domaći i

inostrani umjetnici imati prili-

ku da u habovima širom naše

države združeno stvaraju.

-Kreativnihabovisumultidisci-

plinarni prostori za rad, koji na

jednom mjestu okupljaju

umjetnike,preduzetnikeiostale

stvaraoce iz različitih kreativ-

nih oblasti, a sa ciljemgenerisa-

njaideje,kojaukasnijimfazama

treba da dobije oblik projekta ili

proizvoda. Zastupljene djelat-

nosti su najčešće u okvirima di-

zajna (grafički, industrijski,

modni i sl.), ICT sektora (razvoj

mobilnih i drugih aplikacija, vi-

deo igrica i sl.), ali i okvirima

očuvanja starih zanata koji svo-

ju primjenu nalaze u kreiranju

proizvoda sa savremenim kon-

tekstom. U većini slučajeva,

stvaraoci u habovima su samo-

stalni, ali se nerijetko spajaju u

manje timove ili grupe, što je

negdje i najveća vrijednost ovih

prostoraza rad–navodi seuod-

govoru koji nam je dostavljen iz

MinistarstvakultureCrneGore.

Sa te adrese stiglo je i objašnje-

nje da je pored kreativnog, za

razvojproizvodauokviruhabo-

va bitan i produkcioni (proi-

zvodni) aspekt, koji treba da

obezbijedi realizaciju svih kon-

cepata i prototipa te da ih kao

takve pripremi za dalji plasman

natržištu.Podsjećajudaseneri-

jetko u habovima nalaze i pro-

storizazajedničkirad,sastanke,

multimedijalne sale koje se ko-

riste za brojne edukativne i

mentoring događaje, ali i pro-

dajno-izložbeni segment, koji

dijelomtrebadapruži prodajnu

podršku proizvodima nastalim

uhabovima.

Kako kažu, „jedna od savreme-

nih nadogradnji koncepta haba

je definitivno i rezidencijalna

umjetnost,kojastvaraocimapo-

red prostora za rad, omogućava

i prostor za rezidencijalni bora-

vakuodređenomtrajanju.Kon-

cept rezidencija najčešće funk-

cionišepoprincipujednostavne

„transakcije“ – domaći autori i

umjetnici idu na boravak u ino-

stranstvo, dok inostrani autori

borave unašimhabovima“.

RAZVOJ IDEJE

Od idejedorazrade i prvihpozi-

tivnih efekata dug je put. Pitali

smo i što se do sada konkretno

uradilo u definisanju razvoja

kreativnihindustrija,promocije

i razvoja kreativnih industrija i

osnivanja kreativnih habova u

nekoliko crnogorskih gradova?

Rečeno nam je da je Ministar-

stvo kulture u proteklomperio-

du radilo na koncipiranju i idej-

nom razvoju nekoliko habova u

Crnoj Gori, od kojih su najaktu-

elniji kreativni hab u Kotoru u

staromAustro-ugarskomzatvo-

ru, a za koji su već obezbijeđena

razvojna sredstva iz direktnih

IPA fondova. Tu je i kreativni

hab u Starom Baru, za koji je u

tokupripremaidejnogprojekta.

Pored ovih, u planu je razvoj još

dvahaba, odkojihće jedanbiti u

Podgorici a drugi na sjeveruCr-

neGore.Direktorat za investici-

je i kreativne industrije Mini-

starstva kulture već je formiran

i u fazi je sistematizacije.

- Našom strategijomkulturi že-

limo dati i tržišni aspekt, jer

smatramo da kroz afirmaciju i

razvoj kreativnih industrija i in-

frastrukturnih investicijapoput

habova, dobijamo jednu novu

strukturu stvaralaca okrenutih

održivosti kulturenaduže staze

a samim i tim i većom vidljivo-

šću Crne Gore u svijetu – istakli

su izMinistarstva kulture.

SAVTAJ SJEVER

Direktor bjelopoljskog Centra

za kulturu i profesor Fakulteta

vizuelnih umjetnosti Abaz Diz-

darević svoj rodni grad vidi kao

dio buduće crnogorske mreže

kreativnih industrija.

-Naodređen,neformalannačin,

Bijelo Polje već duži niz godina

aktivnopriprema ljude i prosto-

rezarazvijanjekreativnihindu-

strija. Uvezivanje velikog broja

mladih stvaralaca predstavlja

osnov u razmišljanju da se kroz

kreativnost može doći do druš-

tvenih i ekonomskih promjena.

Zato se širom svijeta oformlja-

vaju mjesta koja obezbjeđuju

mladim ljudima mogućnost sti-

canja novih znanja i vještina, u

vezi sa kreativnim vizuelnim

izražavanjem, digitalnimposlo-

vanjem, preduzetništvom i kre-

iranjem proizvoda za globalna

tržišta. U tom smislu Bijelo Po-

lje ima čvrstuumjetničkubazu i

osposobljene mlade umjetnike,

a vjerujem da sa realizacijom

projekta centra za kreativne in-

dustrijemožebitimapiranokao

regionalni umjetnički punkt –

kazao jeDizdarević.

On jeubijeđenda kreativni cen-

tri, kako ih danas u svijetu nazi-

vaju, uodređenomsmislumogu

dasedoveduuvezusasistemom

centarazakulturu,kojisunana-

šim prostorima bili upućeni na

razvijanje individualizma i kre-

ativnosti.

- Takve i slične institucije bili su

prostori gdje sumladi ljudi sva-

kodnevno provodili vrijeme,

razmjenjivali ideje, stvarali i

usavršavali različiteumjetničke

vještine.Tosu,kaoidanashabo-

vi,biliprostorizadruženje,uče-

nje, razmišljanje, za stvaranje a

na kraju i prezentaciju ostvare-

nog. Razlika između sistemskih

politikaukojimsudjelovalicen-

tri za kulturu u odnosu na cen-

tre za kreativne industrije jeste

u uspostavljanju novih oblika i

sistema samoupravljanja. Tako

su tradicionalni hijerarhijski si-

stemi zamijenjeni u korist indi-

vidualnih potencijala umjetni-

ka . St ručn j ac i i z ob l ast i

kreativnih industrija ocjenjuju

UFOKUSU:

Kreativne industrije – novamantra razvojne lozo je ili prilika koja se ne smije pro

Ne treba

biti „gadljiv“

nahabove

Dizajnerka i kostimograf-

kinja Tijana Todorović po

prirodi svog profesionalnog

angažmana i životnim isku-

stvom vezana je za kreativne

industrije. Smatra da je, za

sada, ograničavajući faktor

unapređenju tog sektora u

Crnoj Gori slaba povezanost

naše zemlje u razmjeni ideja

sa ostatkom svijeta.

- Kreativne industrije u svije-

tu su u ekspanziji već duže

vremena. Mi ih tek posljed-

njih godina otkrivamo i ne

koristimo dovoljan procenat

resursa i mogućnosti koje

one pružaju. Važno je znati

da se kreativne industrije

bave i rješavaju probleme

i poteškoće sa kojima se

suočavamo i omogućavaju

nova kreativna rješenja koja

kao posljedicu imaju brži,

funkcionalniji i ljepši život.

Glavni problem je nedostatak

ili loša cirkulacija informacija,

naravno uz tradicionalni de i-

cit razmjene ideja na širim

područjima. Kreativnih i spo-

sobnih ljudi imamo više nego

dovoljno, ali smo nekako još

uvijek uspavani i nepreduzi-

mljivi – kazala je Todorović.

Jošsmouspavani inedovoljnopreduzimljivi

Edin Jašarović je rekao da je

svima jasno da lancu crnogor-

ske kulture nešto fali.

- Imamo kinematogra iju,

lijepu književnost, pozorište.

Istovremeno, nemamo ništa

što je komunikativna kopča

sa našom tradicijom. To je

ozbiljan problem. Jeste li

sigurni da mi danas razumije-

mo kapacitete starog grada

Ulcinja ili Bara? Očigledno je

da ne vidimo da u tradicional-

nimoblicima kulture postoji

ogroman potencijal za nov

narativ. Kreativan intelektu-

alni rad transponovan u kon-

kretan proizvod koji tržišno

komunicira. To nam je potreb-

no – tvrdi Jašarović.

Falinamradtransponovan

ukonkretanproizvod

Razvoj

kreativnih

industrija u

Crnoj Gori

rješava dva

ključna

problema u

stvaralaštvu

- nedostatak

prostora i

uslova za rad i

malu ili gotovo

nikakvu prodaju

proizvoda/

umjetnina

Detalj izgledabudućegkreativnog

habauKotoru, ustarom

austrougarskomzatvoru

Kreativni habuTalinu

EdinJašarović

TijanaTodorović