Table of Contents Table of Contents
Previous Page  9 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 9 / 48 Next Page
Page Background

9

Pobjeda

Ponedjeljak, 10. septembar 2018.

Društvo

dinama nije dolazio, do danas

stoji stolovača–kamena.Odo-

ljela vjekovima.

- Klesana u kamenu... Tu je

Ivanbeg odmarao–dodaje on.

Do Divana nijesmo mogli, ali

smo se probili do crkve u nje-

govom podnožju. Od nje je

ostao samo kameni zid. Sakri-

vena jeušibljemi dračamaza-

raslom šumarku. Ali, sudeći

prema onome što smo zatekli,

nijesmo jedini namjernici koji

su je u skorije vrijeme obišli.

Nekojekopaorupuuzsamizid.

Duboka je dva-tri metra. Naš

vodič, mještanin Grbavaca, je

začuđen. Kaže, toga nije bilo

posljednji put kada je dolazio.

- Neko je nešto tražio. Možda

su mislili da je tu zakopano

blago–pretpostavlja on.

Skupo

Oko ostataka crkve na svakom

koraku su nadgrobne ploče.

Kamene, pojedine sa isklesa-

nim simbolima. Mještani vje-

ruju da suu te grobnice sahra-

njeni plemići, a u one bez

oznaka „običan svijet“.

Nijesu samo Divan i groblje i

crkva nadomak njega istorij-

sko blagoGrbavaca za koje dr-

žava nije pokazala interesova-

nje, kaže naš vodič, nego je,

ističe on, dozvolila da Srpska

crkva preuzme i malu crkvu

na Skupom.

Brdo Skupo izdiže se iznad

izvoraBoljesestreisanjega„pu-

ca“ pogled kako na vodoizvori-

šte, tako i na Skadarsko jezero.

Na vrhubrda jemala crkva.

- Tu su nekada bile samo zidi-

ne.SPCjesadasagradilacrkvu

–kaže on.

O skoroj gradnji svjedoče i

ostaci džakova u kojima je bio

cimenat, tu su ostaci kamena

odkojeg je građena, grede...

Našem sagovorniku je nepri-

hvatljivo da je i taj objekat do-

šaou ruke SPC.

- Crkva na Skupom tu je bila

vjekovima. Pominje je i francu-

ski pukovnik Viala de Somijer

(autor čuvene knjige „Istorij-

sko i političko putovanje u Cr-

nu Goru“, objavljene u Parizu,

1820.godine).Sadajeionapre-

puštena SPC–negoduje on.

Sa Skupog se vidi i ostrvo Ko-

smača, a i tamo je bila seoska

crkva.

- I ona je njihova. Dogradili su

je i napisali manastir. Vazda je

za nas mještane to bila crkva.

Oni su je nazvali Manastir

Svetog Đorđa – ogorčeno do-

daje naš vodič.

Jedina nada da će Grbavčani

natrag dobiti svoje svetinje im

jezakonoslobodi vjeroispovi-

jesti. Prema posljednjimnaja-

vama, on bi trebalo da uđe u

skupštinskuprocedurupočet-

komsljedeće godine.

- Da vratimo svoje. Samo to

tražimo i očekujemo. Da se in-

stitucije „okrenu“ na ovo naše

blago i zaštite ga – zaključuje

Mirotić.

kaćušakRSMANoVIĆ

Foto:

IvanaBoŽoVIĆ

akon o slobodi vjeroispovijesti

Divangradzaboravljen i zapušten

PričuoDivanuCrnojevića –Divangraduobja-

vio jePortal Analitika 2013. godine, a autor Pe-

tar Lekić (istoričar) napisao je da je grad, pre-

mapredanju,počeodagradiStefanCrnojević,

dabi ganjegov sin IvanCrnojević kasnijekori-

stiokaosvojurezidenciju.

-AušumiuGrbavačkompolju,izmeđudrveća,

nalaze se ostaci crkve Sv. Đorđa i groblje sa

ukrašenimkamenimpločama–pišeutekstu.

U gradu se, navodi Lekić, prema usmenom

predanjunalazilokamenosjedišteIvanaCrno-

jevića, što bi, takođe, odgovaralo etimologiji

nazivagrada,premakojojseunjemurazgova-

ralo, vijećalo.

- Crkva Sv. Đorđa je bila jednobrodna i jednoap-

sidalna građevina. Zid apside sa otvorom od

prozora je očuvan. Oko crkve u šumi i izvan nje

svuda su kamene nadgrobne ploče. Ukrasi na

nadgrobnimpločamauvidukruga,rozeteilinije

slični su istoimenimukrasima na nadgrobnim

kamenim pločama Crnojevića u manastiru

Kom. Uočavanje stilske sličnosti dovodi do za-

ključka da su nadgrobne ploče oko crkve Sv.

Đorđa u Grbavcima nastale u istom vremen-

skomperiodu kad su Crnojevići vladali, odno-

sno u 15. vijeku. Međuzavisnost Divan grada i

crkve i groblja se potvrđuje u usmenompreda-

nju, prema kome je ljudski život naDivangradu

nestaokadiprestanakkorišćenjacrkveigroblja

upolju–pišeautor tekstanaPortaluAnalitika.

Kamenenadgrobneploče suočuvane

NEZNANCIISKOPALIRUPU:

Ostaci crkveupodnožjuDivana

MomčiloMujoMirotić

Crkvu Svete Petke 1900.

godine sagradili su

mještani, a unuk jednog

od glavnih graditelja

crkveMomčiloMujo

Mirotić za Pobjedu

priča damu je „sva

nada u zakono slobodi

vjeroispovijesti“

CrkvaSvete

Petkesagrađena

1900. godine