Table of Contents Table of Contents
Previous Page  8 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 8 / 48 Next Page
Page Background

8

Pobjeda

Ponedjeljak, 10. septembar 2018.

Društvo

PODGORICA

–CrkvaSvete

PetkeuGrbavcimanado-

makPodgoriceuvlasništvu

jeSrpskepravoslavne crkve

učiji posjed sudošli kao i u

slučajuostalih seoskihcrka-

va i crnogorskihmanastira–

voljomnesavjesnihčinovni-

kauUpravi zanekretnine,

za štododanas nikonijeod-

govarao.

Nije samo tacrkva sa teritorije

Grbavaca prepuštena Srpskoj

pravoslavnoj, kažuGrbavčani,

već su i ostale, abrine ih i tošto

institucije ne vode računa o,

kako oni vjeruju, izuzetnom

kulturnomblagu – Divan gra-

du koji je, pričaju, bio zimov-

nik IvanaCrnojevića.

Crkvu Svete Petke 1900. godi-

ne sagradili su mještani, a

unuk jednog od glavnih gradi-

telja crkveMomčiloMujoMi-

rotićzaPobjedupričadamuje

„sva nada u zakon o slobodi

vjeroispovijesti“, koji će, oče-

kujeon,ovucrkvuvratitiuvla-

sništvo države, odnosno sela

„koje je i gradilo i sagradilo“.

- Da nam bude vraćeno naše.

Crkva je izgrađena još 1900. i

moj prađedSimoNešovMiro-

tić je vodio glavni posao. Se-

dam godina je rađena. Danas

tamo nema mjesta za Crno-

gorsku crkvu i Crnogorce –

kažeMirotić.

Pitao je ko je i kako crkvumo-

gao da prevede u vlasništvo

SPC, ali odgovore nije dobio.

Nema ni odgovora, kažu neki

mještani koji suželjeli daosta-

nu anonimni, ko je i zašto do-

zvolio SPC da u katastarske

knjige upiše da je ova crkva

izgrađena 1919. godine?!

- To je naša crkva koju smomi

radili.Naši preci. Selo je radilo

i sagradilo, kao i ostale seoske

crkve i sada su one njihove.

Kako?! Zašto je to dozvoljeno

–pita seMirotić.

Uvjeren jeda ćenakonusvaja-

nja zakona o slobodi vjerois-

povijesti biti drugačije i da će

crkva koju je gradio njegov

đedopet pripadati selu.

- I da svi mogu da vrše obrede

u njoj. A ne kao sada. Od kada

su je preuzeli, ta crkva nije cr-

kva svih mještana. Meni ne

smeta da i SPC ima obrede u

njoj, ali mi smeta što se Crno-

gorskoj pravoslavnoj crkvi

uskraćuje to pravo i što je cr-

kva,koznakako,asiguransam

nezakonito, prepisana na SPC

–kažeMirotić.

Mnogi Grbavčani nezadovolj-

ni su i odnosomdržave prema

sakralnomikulturnomnaslje-

đu i upozoravaju da se neči-

njenjem nadležnih urušava

crnogorski identitet i dozvo-

ljava interpretacija istorijeko-

ja nije utemeljena na činjeni-

cama.

Divan

Grbavci su, kažu naši domaći-

ni, očigledan primjer nebrige

države, koja, osim što je do-

zvolila da SPC na sebe upiše

Crkvu Svete Petke, ne vodi ra-

čuna o značajnom kulturnom

blagu koje postoji na prostoru

nekadašnje nahije.

DivanCrnojevića, pričaMiro-

tić, dio je istorijske baštineCr-

ne Gore koji se nalazi baš na

njegovom imanju, a nikada

niko od nadležnih nije zatra-

žiodozvoluda ga obiđe.

- Eto ga, danas, zarastao i ne

vidi se. Oddrača se nemože ni

izaći na Divan. Dok sammo-

gao,imaosnageiživota,trudio

sam se i kosio Divan, ali godi-

nama već ne mogu – kaže naš

sagovornik.

Ni mi tog dana nijesmo mogli

do Divana. Bez adekvatne

odjeće i obuće, ali i oruđa ne

može se izaći.

- Tu je, za vrijeme zime, bora-

vioIvanbegCrnojević. Ljeta je

provodionaŽabljaku(Crnoje-

vića)... Dodanas suostali osta-

ci njegovog dvora, postoje zi-

dine... Na Divanu ima i mjesto

koje mi zovemo „kod tamni-

ce“. Tu je, valjda, ljude zatva-

rao–pričaMirotić.

U podnožju Divana Ivana Cr-

nojevića, danas sakriveni u šu-

marku, bili su crkva i groblje.

Od crkve je, u što se uvjerila i

ekipa Pobjede, ostao samo rui-

nirani zid. Nadgrobne ploče

su,iakojegrobljezaraslouma-

kiju i draču, vidljive. Po sred

groblja je i seoski put. Ravno

prekonadgrobnihploča.

- U tom groblju sahranjen je

banMilonjić... Našli smo i nje-

gov grob. Piše na ploči – kaže

Mirotić.

Priča da su ranije dolazili „ne-

ki istoričari“ i „interesovali se

za Divan“, ali da odavno niko-

ga nema.

-DoDivana,odputa,imastoti-

ne stepenica. Kamenih. Mož-

da čak i 300... Nekada sam na

Divanukosio20bremenasije-

na. Sada je to sve zaraslo – pri-

ča naš sagovornik.

Na vrhu Divana, do kojeg go-

Grbavci su,

kažumještani

tog kraja,

očigledan

primjer nebrige

države, koja,

osimšto je

dozvolila da

SPC na sebe

upiše Crkvu

Svete Petke, ne

vodi računa

o značajnom

kulturnom

blagu koje

postoji na

prostoru

nekadašnje

nahije

Crkva na Skupom

tu je bila vjekovima.

Pominje je i francuski

pukovnikViala de

Somijer u svojoj

knjizi iz 1820.

Unuk jednog od graditelja Crkve Svete Petke u Grbavcima kod Podgorice s nestrpljenjemčeka

CrkvunaSkupomdozidalaSPC

SeoskucrkvunaostrvuKosmačaSPCpreimenovalaumanastir

Mirotić:

Danam

sevrati

naše