Table of Contents Table of Contents
Previous Page  5 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 5 / 48 Next Page
Page Background

5

Pobjeda

Ponedjeljak, 10. septembar 2018.

Ekonomija

PODGORICA

–UCentral-

noj banci razmišljamoopo-

dizanjukapitala zaosniva-

njebanaka, odnosno

kreditnih institucija sa sa-

dašnjihpetmiliona eura,

vodeći računaoostvariva-

njuosnovne funkcije regu-

latora - očuvanju i podsti-

canju stabilnosti

finansijskog sistema, kazao

jeu intervjuuPobjedi De-

janVujačić, direktor Sekto-

ra zakontrolubanakaCen-

tralnebanke.

On je dodao da je u toku izra-

da novog zakona o kreditnim

institucijama.

POBJEDA:

Očekujete li

pregrupisavanjaubankar-

skomsektoru ili dolazak

novihbanaka i kojih?

VUJAČIĆ:

Imajući u vidu ve-

ličinu crnogorskog tržišta, u

posljednje vrijeme pojedine

međunarodne institucije po-

stavljaju pitanje o potencijal-

noj zasićenosti tržišta sa 15

postojećih banaka. Smatram

da će odgovor na to pitanje

najbolje dati tržište. Naime,

ukoliko tržište ne može da

podnese ovoliki broj banaka,

neminovno je da u budućem

periodu možemo očekivati

konsolidaciju,odnosnospaja-

nja nekih banaka. Međutim,

ne trebazaboraviti da supoje-

dine banke na našem tržištu

osnovanesaposebnimnamje-

nama, da podrže pojedine

projekte ili su fokusirane na

određene tržišne niše. U po-

sljednje vrijeme aktuelna po-

staje i želja da se uđe na pod-

r u č j e i n v e s t i c i o n o g

bankarstva. Upravo u tom se-

gmentu i vidim dominantan

motiv za osnivanje novih ba-

naka, s obziromda nema pre-

više prostora za bavljenje tra-

dicionalnim bankarskim

poslovima primanja depozita

idavanjakredita.Utomsluča-

ju Crna Gora bi se, zbog svoje

atraktivnosti kao investiciona

destinacija, koristila kao plat-

forma za poslovanje u kojem

je cijeli svijet tržište. Intere-

sovanje za osnivanje novih

banaka ne jenjava, pri čemu,

po najavama pojedinih inve-

stitora, u skorijem periodu

možemo očekivati i konkret-

ne aplikacije. Kao i do sada,

sve aplikacije će biti razma-

tranenaprofesionalani odgo-

voran način, vodeći računa o

realnosti podnesenih biznis

planova,snaziireputabilnosti

potencijalnih investitora, kao

i legalnosti novca koji žele da

investirajuubanku.

POBJEDA:

Kakoocjenjuje-

te stanjeubankarskom

sektoru s obziromna toda

seuposljednjevrijemeu

javnosti pominjuproblemi

unekimbankama?

VUJAČIĆ:

Bankarski sektor

u Crnoj Gori, kao cjelina, je

stabilan, adekvatno kapitali-

zovan, visokolikvidaniprofi-

tabilan, pri čemu ga karakte-

rišu pozitivni trendovi. Sve

značajne bilansne pozicije

bilježe rast, takoposmatraju-

ći na godišnjem nivou, u od-

nosu na kraj drugog kvartala

2018, ukupna aktiva bilježi

rast od 10,76 odsto, krediti

13,01odsto, depoziti 15,22od-

sto, dok je rast ukupnogkapi-

tala, kao posljedica primjene

IFRS 9 standarda, iznosio sa-

mo 2,31 odsto.

Agregatni koeficijent solven-

tnosti, kao relativni pokaza-

telj adekvatnosti kapitala ba-

naka , na kra j u drugog

kvartala 2018. iznosio je 17,15

odsto i bio je značajno iznad

regulatorno propisanog mi-

nimumaod10odsto.Navede-

no znači da bankarski sistem

kao cjelina ima dovoljno ka-

pitala za pokriće svih rizika

kojima su u ovom trenutku

izloženi.

Takođe, likvidna aktiva je

krajem jula tekuće godine

već prešla nivo od milijardu

eura, pri čemu predstavlja

preko20odstoukupneaktive

banaka. Treba istaći da Cen-

tralna banka primjenjuje

konzervativnu definiciju li-

kvidne aktive u koju ulaze

samonovčanasredstva, sred-

stva na žiro računu, depoziti

poviđenjukodbanaka i polo-

vina obavezne rezerve bana-

ka. Dakle, likvidna aktiva ne

obuhvata bilo kakva oročena

sredstva kod banaka, hartije

od vrijednosti, uključujući

obveznice države Crne Go-

re...Ovasredstvapredstavlja-

ju rezervu likvidnosti, odno-

sno još više pojačavaju

likvidnu poziciju banaka u

slučajupotrebe za dodatnom

likvidnošću s obzirom da se

relativno lako i brzo mogu

pretvoritiulikvidnasredstva.

POBJEDA:

Poposljednjim

podacima, koliko jenekva-

litetnih, odnosnokredita

kojebankenemogudana-

plate?

VUJAČIĆ:

Kodnekvalitetnih

kredita, pokazatelja koji se

najčešće koristi kao indikator

kvaliteta kreditnog portfolija

banaka, konstantan je i sna-

žan trend pada. Naime, re-

fleksije svjetske ekonomske

krize naCrnuGoru, u kombi-

naciji sa liberalnom politi-

kom odobravanje kredita ba-

naka i nedovoljno razvijenim

sistemom upravljanja rizici-

ma, rezultirali su da je nivo

nekvalitetnih kredita sredi-

nom 2011. dostigao nivo oko

25 odsto. Ovako visok nivo

nekvalitetnihkredita je pred-

stavljao sistemski rizik. Od

tada, kao posljedica mjera

Centralne banke, unapređe-

njasistemaupravljanjarizici-

mabanaka,pojačanenaplatei

održivog restrukturiranja,

prodaje dijela nekvalitetnih

kredita, kao i njihovog otpisa,

koji je morao biti praćen po-

većanjemkapitala,došlojedo

izuzetnogpadanivoa i učešća

nekvalitetnih kredita, koji su

na kraju drugog kvartala

2018.godineiznosili205mili-

ona i predstavljali 6,98 odsto

ukupnih kredita. Imajući u

vidu navedeno, nivo nekvali-

tetnih kredita ne predstavlja

više sistemski rizik, već rizik

pojedinih banaka koje u na-

rednom periodu moraju na-

staviti sa aktivnostima na nji-

hovomsnižavanju.

MiraPOPOVIĆ MILOVIĆ

Razmišlja se

daosnivački

kapital zabanke

budevišeod

petmiliona

Interesovanje za osnivanje novih banaka ne jenjava. Po

najavama investitora, uskoromožemo očekivati i konkretne

aplikacije. Aktuelan postaje ulazak u investiciono bankarstvo.

U toku je izrada novog zakona o kreditnim institucijama

RAZGOVOR

: Dejan Vujačić,

direktor Sektora za kontrolu

banaka Centralne banke

Dvijebanke i dalje rizično

POBJEDA:

Za tri banke se od kraja prošle godine govori

da su pod posebnimmjerama nadzora Centralne banke,

a i MMF je upozoravao na rizike koji su uočeni kod njih.

Možete li reći o kojimbankama je riječ i da li se od tada

situacija promijenila i koji su naredni potezi CBCG, ukoli-

ko se stanje u njima bude pogoršavalo?

VUJAČIĆ:

U sistemu postoje tri banke koje je Centralna

banka prepoznala kao ranjive i koje su pod posebnim

režimomnadzora. Ranjivosti kod tih banaka, koje ne pred-

stavljaju sistemski važne banke, ne mogu na materijalno

značajan način uticati na stabilnost sistema.

U pitanju su iste banke koje su se pominjale krajemprošle

godine i koje su u posljednjemperiodu pod posebnim

nadzoromCentralne banke.

Poslovanje tih banaka se prati na dnevnoj osnovi i prema

navedenimbankama su, u skladu sa rezultatima nepo-

srednih i posrednih kontrola, preduzete adekvatne mjere

iz nadležnosti CBCG, koje uključuju naloge za određenim

činjenjima i rokove za postupanje po njima.

Od te tri banke, jedna banka je postupala u skladu sa pre-

duzetimmjerama prema njoj i njeno stanje se poboljšalo

tako da ona polako izlazi iz fokusa CBCG. Preduzete mjere

za preostale dvije banke još nijesu dale zadovoljavajuće

rezultate, tako da su dvije banke i dalje u fokusu, imajući u

vidu izazove sa kojima se suočavaju u poslovanju.

Centralna banka će prema timbankama postupati u

potpunosti u skladu sa zakonom, pri tome vodeći računa

o inansijskoj stabilnosti sistema, što je i ustavna uloga

CBCG, vodeći računa da se eventualni negativni efekti ne

preliju i na druge, zdrave banke u sistemu.

Profit povećan90odsto

POBJEDA:

Kojimtempomrastepro itbankarskogsistema?

VUJAČIĆ:

Bilježimo pozitivne trendove. Na kraju drugog

kvartala 2018. bankarski sistem je poslovao sa neto dobiti

od 30,8miliona eura, što je u odnosu na uporedni period

prošle godine više za preko 90 odsto. Pozitivan rezultat u

poslovanju je ostvarilo 13 banaka, pri čemu su samo dvije

banke poslovale sa gubitkom. Na kraju 2017. neto dobit na

nivoubankarskog sistema iznosila je 35miliona eura, što je

povećanjeod500postouodnosunakraj2016,kadajeuku-

pnanetodobit iznosila5,8milionaeura.

punog avgusta, visoku popunje-

nost ćemo imati do polovine ok-

tobra. Ovog vikenda smo puni, a

istoćebitiiod13.do19.ovogmje-

seca, pa potom pet posljednjih

septembarskih dana, a onda i od

6. do 13. oktobra. Gosti su izNje-

mačke, Švajcarske, Austrije, sa

Bliskog istoka, Rusije, Srbije....“,

najavila je uspješnu postsezonu

u hotelu „Čedi“ Slavica Milić,

marketing menadžerka u kom-

paniji „LušticaDevelopment“.

Po riječima Gorana Vujića, me-

nadžera hotela „Franca TV“, u

ovomobjektukategorisanomsa

četiri zvjezdice očekuju dobru

popunjenost i u postsezoni.

„Sudeći po trenutnoj popunje-

nosti, ali iponajavamazatekući

i naredni mjesec, ova će postse-

zona biti bolja u poređenju sa

prošlogodišnjom“, naglasio je

Vujić.

Dobru postsezonu očekuju i u

Hotelsko- turističkompreduze-

ću „Mimoza“, uokvirukojegpo-

slujuhoteli „Pine“ (4zvjezdice) i

„Kamelija“ (2 zvjezdice).

„U ,,Pinama“ ćemo imati goste iz

Engleske, Rusije, a najavljene su

i grupe iz azijskih zemalja, dok

ćemo ,,Kameliju“ zatvoriti 30.

septembra, nakon što ugostimo

ekskurzije iznašezemlje i grupu

mađarskih turista“, kazala je

menadžerka prodaje u HTP

„Mimoza“ ZlataMaslarević, na-

glasivši da je ovog u odnosu na

ljetoprošlegodinuuhotelu„Ka-

melija“ ostvareno povećanje u

broju noćenja za oko 40, a u ho-

telu „Pine“ za 20odsto.

S.KRSTOVIĆ

Iz Hotelske grupe Budvanska

rivijeranavodedapostsezonski

period protiče sa nepromije-

njenim intenzitetom i popu-

njenošćunjihovihhotela.

- Prema projekcijama potvrđe-

nih rezervacija, ovogodišnji

septembar će biti na nivou

prošlogodišnjeg sa očekivanih

90.000noćenja. Iako smoveću

periodu vansezone, treba sva-

kako istaći da je trenutnapopu-

njenost kapaciteta grupacije

gotovostoprocentna–kazalisu

izBudvanske rivijere.

Predstavnici ove kompanije

podsjećaju da su prošle godine

ljetnju turističku sezonu okon-

čali 20. oktobra zatvaranjem

Turističkog naselja Slovenska

plaža.

- Od ove postsezone se očekuje

da bude nešto duža. Trenutno

stanje bukinga za oktobar po-

tvrđujedaćeTurističkonaselje

Slovenska plaža raditi do no-

vembra – rekli su iz Budvanske

rivijere.

Iz ove hotelske grupe ističu da

se u ovoj kompaniji od prošle

godine može govoriti i o zna-

čajnimrezultatimatokomjese-

njeg i zimskog perioda zahva-

ljujući raduhotela ,,Palas“.

-Utomhotelu je konceptualno

dopunjena ponuda sa popular-

nim cijenama različitih paket

aranžmanakrozkojejerealizo-

vano gotovo4.000noćenja. Isti

trend nastaviće se i ove godine,

i već ovih dana počinje prodaja

porodičnih, romantičnih i vel-

nes paketa – kazali su iz Bud-

vanske rivijere.

IZAZOVI

Predstavnici grupacije dodaju

dasuu,,Palasu“zanekolikona-

rednih mjeseci već bukirani

termini za održavanje ceremo-

nija i proslava vjenčanja.

- Ovo je višegodišnja uspješna

praksa i dio programa ponude

po kojem je hotel ,,Palas“ već

godinama unazad prepoznat

na tržištu, a 2016. i nagrađen je

posebnim priznanjem od stra-

neglobalneorganizacijeWorld

Luxury Hotel Awards – nagla-

silisupredstavniciovehotelske

grupe.

Oni navode da je ovogodišnja

sezona bila još jedan izazov za

turističku privredu, naročito

ako se uzmu u obzir rezultati

prošlogodišnje turističke godi-

nekoji su, kakosukazali, posta-

vili visoke kriterijume fizičkog

i finansijskog obima prometa.

Dodaju da je u objektima Bud-

vanskerivijerezaosammjeseci

ove godine ostvareno više od

370.000 noćenja, čime je pre-

mašen prošlogodišnji promet

za dva odsto.

- Svaki dio turističke sezone

predstavlja poseban segment u

posmatranjuodvijanjaturistič-

kogprometa, pa je takopredse-

zona imala dobre rezultate sa

povećanjem prometa za preko

11.000 noćenja u odnosu na

prošlu godinu, potom je uslije-

dio period visoke turističke se-

zone sa izjednačenim rezulta-

tima kao i prošle godine i

konačno u finišu imamo veliki

broj potvrđenih rezervacija –

kazali su iz Budvanske rivijere.

S. POPOVIĆ

UBudvanskoj rivijeri

očekujuza 11 odstobolji

rezultat uoktobru

PredstavniciHGBudvanskarivjeranavelisudajezaprvihpet

danaseptembrauhotelimaovekompanijeostvarenovišeod

16.000noćenja.

- Ako je suditi po prvimdanima postsezonskog perioda sa

popunjenošću od preko 3.200 turista dnevno, ima prostora

zaoptimizam i očekivanjada se i tokomoktobra ostvaredo-

bri rezultati i to sa povećanjemod 11 odsto - naveli su iz ovog

hotelskogpreduzeća.

optimisti