Table of Contents Table of Contents
Previous Page  3 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 3 / 48 Next Page
Page Background

3

Pobjeda

Ponedjeljak, 10. septembar 2018.

Politika

POLEMIKA:

Demokratska Crna Gora optužila Demokratski front za

,,pećinski nacionalizam“ kojimkriju saradnju sa predsjednikomSrbije

Demokrate: Vučić

kupio lidereFronta

začetirimilionaeura

PODGORICA

- Šef pres cen-

traDemokratskeCrneGore

DuškoStjepovićoptužio je

juče lidereDemokratskog

frontada supodržali pred-

sjednikaSrbijeAleksandra

Vučića i njegovupolitikupre-

maKosovuza četirimiliona

eura.

- Sa druge strane, lideri DF-a

svojom već viđenom verzijom

,,pećinskog nacionalizma“ kri-

jusaradnjusaVučićemi skreću

pažnju sa uzimanja enormnog

iznosa novcaodnjega. Istina je

da su lideri DF-a, zarad skoro 4

miliona eura i obećanja budu-

ćih novčanih dotacija od Vuči-

ća, pristali da mu budu vjerni -

rekao je Stjepović u javnom

pismuobjavljenomnadruštve-

nimmrežama.

Prema njegovim riječima, kad

su pare u pitanju, ne smeta li-

derima DF-a ni što je Vučić

saMilomnajbolji drug i inti-

mus, ni štoVučić vrijeđa vla-

dike i igumane manastira, a

zaboravili su i njegove izjave

iz oktobra 2016. godine.

- Dakle, kad su pare u pitanju –

za nekoliko njih sve to pada

u vodu. Kad pare za-

šuškaju, pribjegava

se otvorenom lice-

mjerju. Sa jedne

strane, imamo

Vučića koji se,

normalno, kao

izabrani pred-

stavnik svoje

države i naro-

da, trudi da

razgovara, i logično, pri susre-

tu, rukuje sa Tačijem. Imamo i

Vučićeve predstavnike na Ko-

sovuu vidu Srpske liste, koja je

u koalicionoj vladi sa Haradi-

najem.IondalideriDF-aobne-

vide na oba oka, pri čemu pare

od Vučića umnogome pomažu

tom vještačkom sljepilu, pa im

ne smetaju gore navedeni pri-

mjeri, ali zato, zarad ogavnih

političkihpoena, svađanja gra-

đana uCrnoj Gori i lova umut-

nom, do besvijesti ističu kad se

neko drugi sastane sa tim istim

Tačijem- navodi Stjepović.

Kako navodi Stjepović, sva-

kodnevnim, diktiranim i sa

DPS-om dogovorenim napa-

dom na Demokrate, što javno,

što ispod žita, lideri DF-a po-

mažu Đukanoviću, što smo

imali prilike da vidimo i

na posljednjim izbo-

rima.

- Ono što je najo-

pasnije u ovom

nabacivanju lop-

te na volej i kva-

zipatriotskoj uj-

durmi DPS-a i

lidera DF-a

jeste mračni plan Đukanovića

dauzpomoćpodmazanihizvo-

đača radova iz DF-a satjeraju

sve Srbe u tzv. Srpsku kuću. Li-

deriDF-aneželedaseSrbiper-

cipiraju kao svoji na svome u

CrnojGori,zatosvojimdjelima

šalju poruku da im je Vučić

predsjednik, aCrnaGoradijas-

pora.Zamenejeneprihvatljivo

da nas Đukanović i lideri DF-a

proglase uvezenommanjinom

i sabiju u 200 kvadrata kuće, sa

sve spratom i prizemljem, čiji

je izvršni direktorEmiloLabu-

dović - navodi funkcioner De-

mokrata.

Sa druge strane, kako navodi,

to je potrebno i Vučiću i Đuka-

noviću.

- Vučiću da udovolji svom paj-

tašu iz Crne Gore i da svojoj

domaćoj javnosti pred buduće

složene odluke pokaže da se

brine za Srbe u regionu. AĐu-

kanoviću taj projekat treba da

dokažesvojudavnašnjuuvred-

ljivu elaboraciju da su Srbi u

Crnoj Gori politički produkt i

manjinaokojojtrebanekodru-

gidavodiračuna,auzsvetoida

nastavi polarizaciju Crne Gore

i vječite tenzije kao paravan za

svoje kriminalno bogaćenje i

održavanje na vlasti.

Uvjerensamdaćerazumni lju-

di odbaciti i prezreti ovaj plan.

Na taj planne smijunasjesti Sr-

bi, jer su se naši preci borili za

slobodu Crne Gore, gradili je i

podizali svoje porodice u njoj i

mi smo u Crnoj Gori svoji na

svome - zaključio je Stjepović.

N.Z.

Marko Kovačević, portparol

Nove srpske demokratije,

reagovao je na navode

Duška Stjepovića, šefa pres

centra Demokrata, koji je

DF:BečićiDPSseprepaliod

političkogobjedinjavanjaSrba

DuškoStjepović

rekao da su lideri DF-a, zarad

skoro četiri miliona eura i

obećanja budućih novčanih

dotacija od Aleksandra Vučića,

pristali da mu budu vjerni.

- Ono što je uvijek smetalo

našimneprijateljima jeste to

što Srbi imaju između sebe

komunikaciju. Stjepović navodi

da Srbi u Crnoj Gori priznaju da

sumanjina ako imaju komuni-

kaciju sa predsjednicima Srbije

i Srpske. Potom sugeriše da

bi valjalo da Srbi ostanu samo

u okvirima Crne Gore i da tu

traže svoje mogućnosti, jer

je sve drugo pomaganje

Đukanoviću - navodi

Kovačević.

Prema njegovim rije-

čima, kada se Bečić

i Abazović sastaju

sa Hanom, koji se sastaje sa

Milom i iznosi pohvale na nje-

gov račun, da li je i to prizna-

vanje nekog statusa?

- Zašto nije čudno kada oni

razgovaraju sa Hanom ili

Dritan večera sa Tačijem, a

čudno je kada Srbi razgova-

raju sa Srbima? Jasno je da su

se i DPS i Demokrate prepale

od ideje političkog objedinja-

vanja Srba u regionu jer znaju

da to ne odgovara ni njima

ni njihovimmentorima. Jer

nekoliko stotina hiljada Srba u

Crnoj Gori, mnogo su snažniji

faktor politički objedinjeni

sa više miliona ostalih Srba

iz regiona, nego ako se sami

suprotstavljaju ovom režimu

i bore za svoja prava - navodi

Kovačević.

Kako dodaje, političko obje-

dinjavanje Srba u regionu je

najveći problemnašimnepri-

jateljima.

Marko Kovačević

Lider Demokrata o uslovima povratka u parlament

Bečić: USkupštinu tekkada

implementiramoplan reformi

PODGORICA

- LiderDemo-

krataAleksaBečićporučio

jeda će se tapartijavratiti u

Skupštinu jedinokadaparla-

mentarno radno tijelo, čiji se

radočekujekrajemmjeseca,

ispuni kompletanplanrefor-

mi, koji jepodržaoBrisel, a

koji uključujeutvrđivanje

datumaparlamentarnih i

opštih lokalnih izbora.

Bečić je u intervjuu Televiziji

Vijestirekaodanjegovapartija

neće učestvovati ni u kakvom

parlamentarnom tijelu za iz-

mjene izbornih zakona, ako ga

predloži DPS. On je siguranda

će Crna Gora nakon narednih

parlamentarnih izbora dobiti,

kako je rekao, novu reformsku

vlast, koja će državu uvesti u

EU. Istakao je da se za povra-

tak u parlament moraju spro-

vesti reforme koje se, osim iz-

bornog zakonodavstva, tiču

medijskih zakona, RTCG i

Sudskog savjeta.

R.P.

POBJEDA: CrnaGora vodi izbalansiranu

regionalnupolitiku. Nemamootvore-

nihpitanja sa susjedima, ali Hrvatska

svakomalo traži brod ,,Jadran“. Kakvu

mu sudbinupredviđate, ostaje li u

Tivtu?

DARMANOVIĆ:

Crna Gora je veoma

posvećena odnosima sa svojim susjedima.

Zbog takvog pristupa je prepoznata kao

pouzdan partner i faktor stabilnosti, te

snažan zagovornik evropske budućnosti,

kako svake od zemalja, tako i regiona u

cjelini. Na takav način pristupamo i pita-

Saglasićemosesa

Hrvatskomoko

broda„Jadran“

proizvodimo više istorije i poli-

tike nego štomožemo da pro-

gutamo, pa je opravdana boja-

zan da takomožda ne bude i u

ovom slučaju. Naši evropski i

atlantski prijatelji i saveznici o

tome imaju ubjedljivo iskustvo

iz 1990-ih i vjerujemo da će ga

imati na umu.

POBJEDA:

Premijer Bugar-

skeBojkoBorisov je, tokom

posjeteCrnoj Gori, rekaoda

smatra važnimubrzati pro-

ces integracija u razdoblju

prije evropskih izbora jer

će tada „posljednja stvar na

koju ćemisliti biti Zapadni

Balkan“. Kakonapredujemo

na tomputu i da li jeUnija

jednakoposvećena integraci-

jama kaoCrnaGora, da li je to

dvosmjerni proces?

DARMANOVIĆ:

Proces evrop-

ske integracije je oduvijek bio

dvosmjeran. Zemlja koja želi da

postane dio kluba (EU) mora

postepeno da prilagođava svoj

politički, pr avni i ekonomski

sistem i ukupno društvo evrop-

skim standardima i da postaje

dio evropskog pravnog naslje-

đa (Aquis Communitaire), a EU

treba taj napredak da ocjenjuje

i da u nekommomentu odluči

o proširenju. Odluka se uglav-

nombazira na spremnosti

kandidata, ali nikada nije lišena

političke dimenzije. Kada bi ona

bila samo rezultat objektivnih

mjerila, a ne i političke volje,

političkih opredjeljenja i poli-

tičkih odluka, ne bismo govo-

rili o ,,zamoru od proširenja“,

,,povoljnim“ ili ,,nepovoljnim“

momentima za proširenje,

,,podržavaocima“ i ,,skepticima“

proširenja, ,,euroentuzijastima“

i ,,euroskepticima“ itd.

Evropska unija je, svakako,

imala ,,povoljnije momente“

za proširenje, od ovog današ-

njeg. Bregzit je otvoriomnoga

pitanja unutrašnjih odnosa u

EU; razmatraju se razni modeli

organizacije Unije od kojih neki

dijele države na one ,,prvoga“

i ,,drugoga“ reda što je samo

po sebi sporno; migrantska

kriza je stvorila ne samo realne

probleme za evropska druš-

tva i države, nego je u više

evropskih zemalja probudila

skrivene, ali očito snažne resur-

se nacionalizma, socijalnog

ekskluzivizma, pa i rasizma

za koje se smatralo da su ih

uspješna zapadno-evropska

društva gotovo iskorijenila;

kao rezultat ovoga u usponu

su desne populističke partije

(neke od njih se opasno kreću

čak ivicomneofašizma) koje

su otvoreno anti-EU; EU, iako

tržište od 500miliona ljudi i

nominalno najjača ekonomska

sila današnjeg svijeta, suočava

se sa moćnim konkurentima

i geopolitičkim ,,igračima“ sa

Istoka, dok istovremeno posto-

je problemi u tradicionalnom

transatlantskom ekonomskom

partnerstvu; na sceni je opa-

dajući trend učešća birača na

evropskim izborima, čime se

otvoreno spori demokratski

legitimitet institucija EU, itd.

Suočenoj sa ovakvim izazo-

vima EU i glavnim zemljama

članicama se ne može mnogo

zamjeriti ako primijetimo da

politika proširenja nije ili nije

uvijek njihov najvažniji prio-

ritet. Pa, ipak, uprkos svemu

ovome, Evropska komisija je

u februaru ove godine jasno

odredila smjernice politike

proširenja na Zapadni Balkan,

utvrđujući čak i mogući vre-

menski okvir do 2025. godine

sa jasnom referencomna Crnu

Goru i Srbiju. Nedavno su utvr-

đene i vremenske koordinate

za otvaranje pregovora sa

Albanijom i Makedonijom, dok

se slične mogućnosti naziru i za

BiH. Dodatno, Berlinski proces

kao razvojna agenda i jedna

od karika u politici proširenja

je aktivan, što su potvrdile i

konferencije u Trstu prošle i

Londonu ove godine. Sve ovo

govori da je EU sasvim svjesna

da bez proširenja na Zapadni

Balkan Evropa neće biti ,,whole,

free and at piece“. Isto tako, EU

sve više uviđa da na Zapadnom

Balkanu ima ozbiljne konku-

rente koji vrlo aktivno rade na

proširenju svoga ekonomskog

i političkog uticaja, a sa sobom

ne donose one vrijednosti

(demokratija, ljudska prava,

vladavina prava, otvoreno

društvo i ekonomija...) koje su

zaštitni znak evro-atlantske

porodice. Svijest o postojanju

ozbiljne konkurencije, medu-

tim, nije dovoljna ako je ne prati

promišljena i odlučna politika.

Ne mali broj zemalja u EU je,

zbog toga, zagovornik brže i

agresivnije politike proširenja.

Neke druge su opreznije u

pristupu, ali politiku proširenja

kao takvu niko ne spori.

Što se nas tiče, Crna Gora sta-

bilno drži svoj proevropski kurs

i jasno stoji na mjestu predvod-

nika u evropskim integracijama

u regionu. Nakon članstva

u NATO, dovršetak procesa

učlanjenja u EU je nacionalni

cilj broj jedan. On stoji na vrhu

vladine politike i podržan je od

većeg dijela opozicije i skoro

kompletnog civilnog društva.

POBJEDA:

Postoje li iskreni

zagovornici proširenja u

Evropskoj uniji, stiče se uti-

sakda pored čestih sasta-

naka regionalnih lidera sa

evropskimzvaničnicima

proširenje ostaje namargi-

nama evropske politike. Da

li ste saglasni?

DARMANOVIĆ:

Nema

,,iskrenih“ i ,,neiskrenih“

zagovornika proširenja. Kao

što sam već kazao, među

zemljama članicama postoje

razlike o dinamici i načinima

proširenja, ali je politika pro-

širenja jedna od najuspješ-

nijih politika EU od njenog

nastanka i ona nikada nije

suštinski dovedena u pitanje.

Npr. u programima šesto-

mjesečnih predsjedavanja

zemalja članica proširenje

na Zapadni Balkan je uvijek

bilo ili jeste visokomeđu

prioritetima. Tako je bilo sa

prethodnimbugarskim, pa

sada sa aktuelnim austrij-

skimpredsjedavanjem, a

tako će, uvjeren sam, biti i u

narednim ciklusima kada će

predsjedavati Rumunija, Fin-

ska, Hrvatska i Njemačka.

POBJEDA:

Rusiji Balkan

ostaje područje od strateš-

kog značaja. Mislite li da su

događaji uoči izborne noći

2016. prošlost i da takvih

aktivnosti više neće biti.

Možemo li, poslije svega,

graditi saMoskvom iskre-

ne odnose na obostranu

korist?

DARMANOVIĆ:

Crna Gora

je već više od godinu dana

punopravna članica NATO.

Ni intenzivna anti-NATO

kampanja, ni napad na par-

lament iz 2015, ni događaji iz

oktobra 2016. godine, nijesu

uspjeli da je zaustave u ispu-

njavanju ključnih spoljnopo-

litičkih ciljeva postavljenih

obnovomnezavisnosti.

Vjerujemda je ova realnost

shvaćena i prihvaćena i ne

očekujemponavljanje neče-

ga sličnog pokušaju držav-

nog prevrata iz 2016. godine.

Prihvatanjem realnosti da

je Crna Gora izabrala svoju

spoljno-političku orijentaciju,

poput više drugih zemalja

sa kojima Rusija inače dosta

dobro sarađuje, stvaraju se

pretpostavke za vraćanje

naših bilateralnih odnosa u

normalnije tokove. Naravno,

mnoge razlike će ostati, a

prvenstveno ona da je Rusija

velika sila koja doživljava

NATO kao konkurenta, a

često i protivnika, a Crna

Gora je članica ovoga saveza

i vjerna je svojimmeđuna-

rodnimobavezama. Osim

toga, vrlo je važno i kakvu će

politiku Rusija voditi prema

našem regionu jer Crnoj Gori

odgovara samo onaj pristup

koji doprinosi regionalnom

miru, stabilnosti i bezbjedno-

sti.

Marija JOVIĆEVIĆ

Evropska unija je, svakako,

imala ,,povoljnijemo-

mente“ za proširenje, od

ovog današnjeg. Bregzit

je otvoriomnoga pitanja

unutrašnjihodnosa uEU;

razmatraju se raznimodeli

organizacijeUnije od kojih

neki dijele države na one

,,prvoga“ i ,,drugoga“ reda

što je samo po sebi sporno

njima oko kojih postoje različita viđenja,

uključujući i školski brod „Jadran“. Ovo

jeste jedna od tema bilateralnih kontakata

sa Hrvatskom, ali nije nikada negativno

uticala na naše veoma prijateljske i dobro-

susjedske odnose.

,,Jadran“ je dio nasljeđa jugoslovenske

imovine i pripao je Crnoj Gori na osnovu

pravila da imovina bivše savezne države

ostaje u vlasništvu onoga na čijoj se teri-

toriji zatekla umomentu raspada Jugosla-

vije. Ako bismo od toga principa odustali,

retroaktivno bi se otvorila mnoga imovin-

ska pitanja za koja se smatra da su, upravo

na osnovu pomenutog principa, riješena.

Vjerujemda ćemo se sa Hrvatskomoko

ovoga pitanja saglasiti na način koji neće

opterećivati naše odnose i da će ,,Jadran“

nastaviti da služi svojoj edukativnoj i pro-

motivnoj svrsi kao i do sada.