Table of Contents Table of Contents
Previous Page  9 / 32 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 9 / 32 Next Page
Page Background

9

Pobjeda

Nedjelja, 9. septembar 2018.

U fokusu

SKOPLJE

-Njemačkakan-

celarkaAngelaMerkel izja-

vila jeuSkopljudaEUima

jak interes za stabilnostZa-

padnogBalkana i da je teri-

torijalni integritet važnapo-

lazna tačka za regionda

ostane takavkakav jeste.

- Sa njemačkog aspekta, ali i s

evropskogaspekta, imamove-

liki interes za stabilan region.

Ako pogledate kartu, tada gle-

date zemlje Zapadnog Balka-

na i to je ključno za stabilnost

cijele EU- rekla je ona na za-

jedničkojkonferencijizanovi-

nare sa premijeromMakedo-

nijeZoranomZaevom.

- Svim zemljama Zapadnog

Balkana dali smo perspektivu

ulaska u EU. Ne samo zato što

mi želimo nešto dobro timze-

mljama, već zato što je touna-

šemsopstvenominteresu - re-

kla je kancelarkaNjemačke.

Merkel je istakla da lično vje-

rujeda je ,,teritorijalni integri-

tet važna polazna tačka za re-

gion da ostane takav kao što

jeste i da ima još bližu sarad-

njuu tomokviru i kada svebu-

dudioEU“.

Ona je poručila građanima

Makedonije damogu i trebaju

samidaodlučujuobudućnosti

svoje države.

- To može da bude članstvo u

NATO-u iEvropskoj uniji, ako

referendum od 30. septembra

budeuspješan - kazala jeMer-

kel te dodala kako ima i odre-

đenih preduslova da bi se to

ispunilo, prenose agencije.

- Postojao je spor između vaše

zemlje iGrčke imoralo jedase

nađe rješenje. Zato su pitanje

imena i pitanje članstva pove-

zani. I vi 30. septembra imate

mogućnost, isto kao prije 27

godina, da glasate hoćete li

pripadati EU i NATO-u, a to

istovremeno znači prihvata-

njedogovora sGrčkom- kaza-

la je Merkel na zajedničkoj

konferenciji za novinare sa

makedonskim premijerom

ZoranomZaevom.

Makedonski premijer zahva-

lio je njemačkoj kancelarki na

otvorenoj podršci njene ze-

mljeevroatlantskimintegraci-

jamaMakedonije.

-Podrška koju dobijamo u na-

šim naporima da izgradimo

napredno evropsko društvo je

ogromna i prijateljska - ocije-

nio jeZaev.

Makedonija će 30. septembra

održati referendum na kojem

će se glasači izjasniti o spora-

zumu s Grčkom o promjeni

imena u Republika Sjeverna

Makedonija, čime se želi

okončati spor između Atine i

Skoplja o imenu Makedonije

koji se vuče već 27 godina. Na-

kon dogovora postignutog u

junu, Grčka je u julu skinula

vetonačlanstvoMakedonijeu

NATO-u, ali će ugovor o pri-

stupanju ratifikovati tek na-

kon što se promjena imena

potvrdi na referendumu i do-

nesuustavne promjene.

R.P.

alkana i ulogu velikih sila

Merkel: EU ima

jak interesda

Zapadni Balkan

bude stabilan

Vjerujemda je teritorijalni integritet važna

polazna tačka za regiju da ostane takva kao

što jeste i da ima još bližu saradnju u tom

okviru i kada sve države budu dio Unije -

kazala je njemačka kancelarka

Poruka njemačke kancelarke državama regiona

Sadašnja posjeta SebastijanaKurca

može biti produktivna samouko-

likomupođe za rukomda ubijedi

novo rukovodstvoVMRO DPMNE

da ne poziva na bojkot referen-

duma. Uovomslučaju, ideološko

bratstvoupopulizmumora da se,

bar privremeno, povuče udrugi

plan i ustupimjesto odbrani evroat-

lantskih strateških interesa

u

zbježnog koalicionog partnera

svihmakedonskih premijera od

2002. godine do danas.

Preokret u evropskoj politici

premaMakedoniji desio se tek

2015. godine, poslije objavljiva-

nja telefonskih razgovora nele-

galno prisluškivanih od strane

Uprave državne bezbjednosti po

nalogu Gruevskog i njegovog

rođakaMijalkova. Evropska

komisija je predstavila doku-

ment ,,Hitni reformski prioriteti“

čiji je cilj bio jačanje vladavine

prava. PosredovanjemEvropske

komisije i Evropskog parlamenta

makedonska vlast i opozicija

su usvojile Pržinski sporazum,

kojim su bile utvrđene osnove

za prevazilaženje političke krize.

Evropska komisija je juna 2018.

godine dala preporuku za poče-

tak pristupnih pregovora juna

2019. godine, koja je bila prihva-

ćena od svih zemalja članica EU.

2018:PRIBLIŽAVANJEUNIJI,

GUBLJENJESAMEEU

„Francuska ne želi da inansira

populističku Evropu“, izjavio je

krajemavgustaministar spoljnih

poslova Žan-Iv Le Drijan.

Odgovor je stigao početkom

septembra. Na konvenciji vlada-

juće partije Poljske, lider Jaroslav

Kačinski je izjavio da je članstvo

u EU bilo najkraći put za Poljsku

da postigne paritet kada je riječ

o životnom standardu njenih

zapadnih saveznika, ali da to ne

znači da Poljska treba da ponovi

greške Zapada i da se zarazi

društvenimbolestima koje vla-

daju na Zapadu. Gi Vorfštat,

premijer Belgije od 1999. do

2008. godine, a od 2009.

godine evroparlamentarac,

u svojoj kolumni „Evropska

peta kolona“ 3. sep-

tembra piše da

uspon ekstremno

desničarskih partija

širomEvrope posljed-

njih godina nije prijetnja samo

za političke institucije Unije i

čak upozorava da produbljiva-

njem svojih veza sa Putinovom

Rusijom, populističke vlade

predstavljaju jasnu i aktuelnu

opasnost po izičku sigurnost i

bezbjednost svih građana Evro-

pe. Alarm je već uključen u veći-

ni zemalja koje su osnovale EU.

Moskovske dnevne novine

„Komersant“ pišu da će rezultati

referenduma uMakedoniji odre-

diti ne samo sudbinumakedon-

sko-grčkog sporazuma i njeno

članstvo u NATO alijansi i EU,

nego i novi geopolitički raspored

u regionu. Moskva ne krije nega-

tivni stav prema sporazumu

Atina – Skoplje o novom imenu

Makedonije.

ZAOKRETKA…?

PortparolkaMinistarstva spolj-

nih poslova Rusije je izjavila da

je sporazumdaleko od interesa

za jačanjemira i bezbjednosti

na Balkanu i da služi

isključivo kao instru-

ment za ubrzanje

ulaskaMakedonije

u NATO. Prethodno je ruska

ambasada javno negodovala

zbog aktivnosti zapadnih amba-

sadora u kampanji za uspješan

referendum.

Od nezavisnosti pa sve do

početka ove godine, lideri

zemalja članica EU i NATO su

uglavnomzaobilazili Make-

doniju. Nekima od njih je ona

bila samo tranzitna zemlja, kao

kad je kancelar Šreder bio na

putu za Prizren gdje je posjetio

njemački ešalon KFOR-a. Poslije

dugih godina zaobilaženja, u

prvoj nedjelji kampanje pred

referendum, iz dana u dan, na

skopski aerodrom slijeću zapad-

ni političari.

Sezonu je u srijedu otvorio gene-

ralni sekretar NATO alijanse Jens

Stoltenberg, u četvrtak je sletio

ministar spoljnih poslova Luk-

semburga Žan Aselborn, u petak

kancelar Austrije Sebastijan

Kurc, a u subotu 8. septembra,

na samDan nezavisnosti, Ange-

laMerkel. Niko od najavljenih

političara ne krije da je glavni

cilj posjete uspješan ishod refe-

renduma na kojem se očekuje

da građani Makedonije svojim

glasompozitivno odgovore

na pitanje sastavljeno od dva

pitanja: „Da li ste za učlanji-

vanje u EU i NATO, sa

prihvatanjem

sporazuma između Republike

Makedonije i Republike Grčke?“

Treća posjeta Sebastijana Kurca

rječito ilustruje važnost koju

Zapad pridaje hitnomzatvaranju

grčko-makedonskog spora i

ulaskuMakedonije u NATO u vri-

jeme kada Putin intenzivira svoj

izazov Zapadu. Makedonska jav-

nost nije zaboravila da je Kurc,

u to vrijemeministar spoljnih

poslova, prvi put došao uMake-

doniju da bi u ime Austrijske

narodne partije izrazio podršku

Nikoli Gruevskom i njegovoj

partiji VMRO DPMNE pred par-

lamentarne izbore decembra

2016. godine.

Njegova sadašnja posjetamože

biti produktivna samo ukoliko

mu pođe za rukomda ubijedi

novo rukovodstvo VMRO-

DPMNE da ne poziva na bojkot

referenduma. U ovom slučaju,

ideološko bratstvo u populizmu

mora da se, bar privremeno,

povuče u drugi plan i ustupi

mjesto odbrani evroatlantskih

strateških interesa.

I na prvom (obavezujućem)

referendumu održanom8.

septembra 1991. godine, pitanje

je bilo iz dva dijela: „Da li ste za

suverenu i nezavisnu državu

Makedoniju, s pravomna ulazak

u budući savez suverenih drža-

va Jugoslavije“. Referendum je

bio uspješan i voljomvećine gra-

đana proglašena je nezavisna

RepublikaMakedonija. Drugi dio

referendumskog pitanja bio je

namijenjen onima koji se nijesu

pomirili s raspadom Jugoslavije i

onima koji nijesumogli da zami-

sleMakedoniju bez tutorstva

Miloševićeve Srbije. Savez suve-

renih država Jugoslavije je već u

tom trenutku bio nemoguć pro-

jekat. Evropa koja ne zaboravlja

užase fašizma i staljinizma je još

uvijekmoguća.

(Autor je profesor na

Akademiji dramskih

umjetnosti u Skoplju,

pozorišni reditelj i

dugogodišnji direktor

Fondacije za otvoreno

društvoMakedonija)

Njemačka kancelarka je u Skoplju rekla da je predstojeći

referendumo imenumogućnost Makedonije da otvori

vrata i bude dio evroatlantske porodice i pozvala je građane

da izađu i glasaju. Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa

Zaevom, poslije jednočasovnog sastanka, ona je rekla da se

zalaže za veliku izlaznost na referendumu, na kojem će se

građani Makedonije izjasniti o dogovoru sa Grčkom.

- Ne sjedite kod kuće, izađite na referendum. To je ključan

datum za vašu državu. To je istorijska šansa koja se ne

pojavljuje svaki dan. Šansa koju jedna generacija ima jed-

nom. Iskoristite demokratskumogućnost da kažete šta

mislite o budućnosti vaše zemlje - rekla je kancelarka Nje-

mačke.

Merkel je rekla da se neće sresti sa predsjednikomMake-

donije Đorđem Ivanovim, a da će lideru opozicione VMRO-

DPMNE Hristijanu Mickoskom, koji je protivnik dogovora sa

Grčkom, reći isto što je rekla i premijeru Zaevu.

Nesjeditekodkuće,

izađitenareferendum

AngelaMerkel

ZoranZaev i JohanesHan