Table of Contents Table of Contents
Previous Page  8 / 32 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 8 / 32 Next Page
Page Background

8

Pobjeda

Nedjelja, 9. septembar 2018.

U fokusu

Pad režima Nikole Gruevskog i

njegove partije VMRO DPMNE

je izuzetak u, kako se čini, nezau-

stavljivom trendu uspona desni-

ce, ne samo unutar EU, nego i s

druge strane Atlantika.

Smjena vlasti je deblokirala

evroatlantske perspektive

Makedonije, ali za dugo oče-

kivani ulazak u NATO i dugo

odlagani početak pregovora sa

EU treba da se plati visoka cije-

na. Ustavno imemora da ode u

istoriju i da bude zamijenjeno

imenomRepublika Sjeverna

Makedonija. Mala je utjeha da

će u istoriju otići i tzv. privre-

mena referenca FYROM (Bivša

jugoslovenska republikaMake-

donija), pod kojom je Republika

Makedonija dalekog 8. aprila

1993. godine bila primljena u

UN i koja je za većinu građana

Makedonije bila uvredljiva.

ŠARENAREVOLUCIJA

Zoran Zaev, premijer koalicione

vlade, napravio je izmjene u važ-

nosti i urgentnosti predizbornih

obećanja koje je dao kao lider

opozicije. Odložio je sprovođe-

nje urgentnih reformskih pri-

oriteta koje je tražila Evropska

komisija, a na ekskluzivno prvo

mjesto podigao sporazum sa

Grčkomkako bi se omogućio

ulazak u NATO i početak prego-

vora sa Evropskomunijom.

Ulazak u NATO jemoguć već

januara 2019. godine, ali prego-

vori sa Evropskomunijomne

mogu biti završeni prije 2025.

godine, ako se uzmu u obzir

ograničeni kapaciteti institucija

i administracije, kao i duboki

korijeni korupcije, klijentelizma i

nepotizma u partijskimkamari-

lama, izvršnoj i parlamentarnoj

vlasti.

Ova zamjena prioriteta razoča-

rala jemnoge građane koji su

svojimprotestima pridonijeli

padu populističkog režima auto-

krate Gruevskog. ,,Nema pravde,

nemamira“ je bila noseća parola

makedonske šarene revolucije.

No, pravde još uvijek nema za

žrtve gruevizma, a nema ni

kazne za naredbodavce i izvrši-

oce zločina.

Doduše, nema ni mira, jer se

ispred vladine zgrade i zgrade

parlamenta povremeno pro-

testuje protiv „izdaje i prodaje

Makedonije i Makedonaca“ i

poziva na bojkot referenduma.

Da li će novi lider VMRO DPMNE

HristijanMickovski pozvati

članove partije da glasaju

ili da bojkotuju nije

jasno jer je još uvijek

misterija da li par-

tijom rukovodi

on ili Gruevski

preko svojih

kompanjona. Ali je

zato predsjednik

države Đorđe Iva-

nov, česti posjetilac

Moskve, već najavio

da neće glasati na

referendumu 30. sep-

tembra. Pokušaj

kamu laže njegovog bojkota

zvuči neuvjerljivo i bijedno jer

poslije govora na Godišnjem

zasijedanju Generalne skupštine

UN 27. septembra, Ivanov ima

dovoljno vremena da se vrati u

Skoplje kako bi glasao na refe-

rendumu.

Tragikomična je činjenica da je

predsjednik Tramp već česti-

tao predsjedniku Ivanovu 8.

septembar, Dan nezavisnosti

Makedonije, porukomda je spo-

razum sa Grčkompopločao put

Makedonije u NATO i EU.

U kampanji prije prijevremenih

parlamentarnih izbora decem-

bra 2016. godine, Zaev je obe-

ćao ni manje ni više nego ,,život

uMakedoniji za sve građane“.

On nije odolio zovu populizma

i dao je obećanje neostvarivo

u vremenskomokviru jednog,

pa i višemandata. Da život nije

došao za sve i da neće doći ni

sjutra ni prekosjutra, svjedoči

činjenica da se ne smanjuje kolo-

na obrazovanih i sposobnih gra-

đana koji, često sa bugarskim

pasošima, napuštaju domovinu

u potrazi za boljimživotom.

Danas, više od godinu dana

od formiranja koalicione vlade

premijera Zaeva, jasno je da pro-

mjena vlasti nije donijela i oče-

kivane promjene u upravljanju

zemljom i nade onih građana

koji očekuju sistemske promje-

ne vezane su za dugoočekivani

i predugo prolongirani ulazak

u NATO i početak pregovora sa

EU. Najnovije ankete pokazuju

da je 77 procenata građana

Makedonije za ulazak u NATO, a

83 procenta za ulazak u EU.

1992:MAKEDONIJANE

MOŽEBITIMAKEDONIJA

Početak odnosa EU (tadašnje

EZ) i Makedonije bio je katastro-

falan. Iako jeMakedonija, po

mišljenju Arbitražne komisije o

bivšoj Jugoslaviji, poznatoj kao

Badinterova komisija, ispunila

uslove za priznavanje nezavi-

snosti (zajedno sa Slovenijom),

Grčka je blokirala priznavanje od

strane Evropske zajednice, kao i

prijemu UN. Evropski savjet EZ

je 27. juna 1992. godine donio

Lisabonsku deklaraciju u kojoj

je pisalo da je priznavanje Repu-

blikeMakedonijemoguće samo

pod imenomkoje neće sadržati

riječ Makedonija.

U svojoj knjizi „Prljavi savez“

grčki novinar Takis Mihas je

objelodanio da su tokom 1992.

godine, na inicijativu grčkog pre-

mijeraMicotakisa, održana tri

sastanka sa balkanskim liderima

(Albanija nije bila pozvana) na

kojima je on predložio podjelu

Makedonije i dobio podršku Slo-

bodanaMiloševića. Suzdržanost

bugarskog predsjednika Žele-

va je onemogućila

oživljavanje

utvara Balkanskih ratova na tlu

Makedonije. Onda je decembra

1992. godine Grčka počela sa

mjerama koje su nanosile štete

makedonskoj ekonomiji, a 16.

februara 1994. godine uvela je

i formalni embargo zatvorivši

granicu da bi, kako je izjavio

ondašnji zamjenikministra

spoljnih poslova Papandreu,

,,urazumila“ Makedoniju.

U godinama prijemeđuetničkog

oružanog sukoba koji je ugrozio

opstanakMakedonije u prvim

mjesecima 2001. godine, EU i

NATO su bili fokusirani naMilo-

ševića i njegovu intervenciju na

Kosovu, pa su držali Makedoniju

u svojevrsnoj hibernaciji, prida-

jući važnost samomakedonsko-

albanskimodnosima.

A onda je aprila 2001. godine

evropski komesar za spoljnu

politiku Kris Paten donio u

Skoplje Sporazumo stabilizaciji

i asocijaciji sa EU. Na parlamen-

tarnim izborima 2002. godine

došlo je do promjene vlasti i

dvije godine kasnije, već krajem

2004. godine, vlada koju je

predvodio lider SDSMBučkov-

ski je i formalno zatražila prijem

i sljedeće godineMakedonija je

dobila kandidatski status, ali ne

i datumza početak pregovora.

Uprkos priznanju pod ustavnim

imenomkoje je potpisao pred-

sjednik SAD Buš, na parlamen-

tarnim izborima 2006. godine

VMRO DPMNE je ponovo

osvojio vlast, a SDSM je otišao u

opoziciju.

Novi premijer, lider VMRO-

DPMNE Nikola Gruevski skinuo

je evroatlantske integracije sa

vrha liste vladinih prioriteta.

Neuspjeh napora predsjednika

Buša da proguraMakedo-

niju u NATO na samitu u

Bukureštu 2008. godine,

Gruevski je iskoristio i

učvrstio svoju vlast na

prijevremenim izborima

juna 2008. godine. Autokratska

vladavina Gruevskog se bazirala

na ideologiji utemeljenoj na tezi

o antičkomporijeklumakedon-

ske nacije i populizmu.

Zapadnimpolitičarima su bile

potrebne godine da u njemu

prepoznaju sljedbenika ,,Evro-

pljana“ Orbana i Kačinskog,

pa je Gruevski pobjeda-

ma na prijevremenim

izborima 2011. i 2014.

godine ojačao dovoljno

daMakedoniju svede na

zarobljenu državu. Da bi

obezbijedila kontrolu štete,

Evropska komisija je 2009.

ponovila pozitivnomišljenje,

ali je samit EU odbio da utvrdi

datumza početak pristupnih

pregovora. Sljede-

će, 2010.

je uslijedila druga preporuka i

tako sve do šeste ponovljene

preporuke 2014. godine. U

međuvremenu, Makedonija je

jedva disala u samrtnomzagrlja-

ju Gruevskog i Ali Ahmetija, nei-

ANALIZA:

Pogled iz Skoplja na budućnost Zapadnog

Od nezavisnosti

pa sve do

početka ove

godine, lideri

zemalja članica

EU i NATO

su uglavnom

zaobilazili

Makedoniju.

Nekima od

njih je ona bila

samo tranzitna

zemlja, kao

kad je kancelar

Šreder bio na

putu za Prizren

gdje je posjetio

njemački ešalon

KFOR-a. Poslije

dugih godina

zaobilaženja, u

prvoj nedjelji

kampanje pred

referendum,

iz dana u dan,

u Skoplje

dolaze zapadni

političari

»

Piše:

VladimirMILČIN

Preokret u evropskoj politici

premaMakedoniji desio se tek

2015. godine, poslije objavlji-

vanja telefonskih razgovora

nelegalno prisluškivanihod

straneUprave državne bezb-

jednosti ponaloguGruevskog

i njegovog rođakaMijalkova

Makedonijan

uskomputuk

dalekomZapa

VladimirMilčin

NikolaGruevski uparlamentu