Table of Contents Table of Contents
Previous Page  7 / 52 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 7 / 52 Next Page
Page Background

7

Pobjeda

Srijeda, 5. septembar 2018.

Društvo

čitih adresa, a samo sa jednim

ciljem - diskreditacije CGO-a

kao odgovornog kritičara

društvenih anomalija“.

OptužujuVujovićada je „svje-

sno iznio neistinite tvrdnje sa

ciljem urušavanja ugleda

CGO-a, kako kod donatora-

partnera, tako i u javnosti, jer

seuglednevladineorganizaci-

je primarno stiče ili urušava

kroz prizmu javnosti“.

ODGOVOR

Vujović je juče u izjavi za Po-

bjedu potvrdio da ga je CGO

tužila, ističući da je iznenađen

tužbom, ali i da je ona zapravo

samo snažna potvrda navoda

koje je iznioo radu i ekspertizi

ove nevladine organizacije.

-Beznamjeredavrijeđamini-

podaštavam, da je riječ o orga-

nizaciji kojarazumije i istinski

baštini slobodu izražavanja ta

tužbanikadnibibilanapisana.

Sloboda izražavanja, javnog i

kritičkog dijaloga, suprotstav-

ljanjamišljenja potkrijepljena

činjenicama imperativ je do-

mokratskog društva kome te-

žim ja, a za koje se barem de-

klariše CGO - poručio je

Vujović.

Kako jenaveo, prva lekcijano-

vinarstva i medijskog prava je

da na činjenične navode jedne

stranezakoje smatrada sune-

tačni, zainteresovana strana

odgovara suprotstavljenimar-

gumentima – pravo na odgo-

vor i demanti (Član26Zakona

omedijima, načelo 3 Kodeksa

novinara CG), pa se tek onda

pribjegava tužbi.

- Praksa je nacionalnih sudova

i Evropskog suda za ljudska

prava da se na moj javno izre-

čeni stav odgovori kontrasta-

vom i pokuša da me javno de-

mantuje. Razočaran sam da se

danasuCrnojGoribiratužba,a

ne javni dijalog. Ali to više go-

vori o njihovoj toleranciji na

javnukritiku-rekaojeVujović.

Naveojedajedrugalekcijano-

vinarstva imedijskogpravada

svi akteri sa pretenzijom dje-

lovanja u javnom prostoru

moraju pokazati veći stepen

tolerancijenakritikunjihovog

rada, tim prije kada je kritika

zasnovana na činjeničnim

iskazima, a ne na vrijedno-

snimkvalifikacijama.

Događaj na koji se poziva

CGO, kako je rekao Vujović,

nije prvi niti posljednji doga-

đaj na koji je „argumentima i

činjenicama pokušao osporiti

izvještaje CGO“, za koje, kako

kaže, vjeruje da „dezavuiše cr-

nogorsku javnost već skoro

pola decenije“.

-Centar za građanskoobrazo-

vanje je do sada objavio više

godišnjih izvještaja pod nazi-

vom „Jednake šanse za sve

medije“ u kojima obrađuje te-

mu ulaganja novca iz javnih

fondova umedije. Kako i sami

ponavljaju u uvodima svojih

izvještaja, projekat „Jednake

šanse za sve medije“... ima cilj

da doprinese kreiranju jasnih

mehanizamakontrolefinansi-

ranjamedija iz javnih fondova

i dodjele državne pomoći me-

dijima u Crnoj Gori. Problem

sa izvještajimaCGO-a ještosu

oni u svoje izvještaje redovno

ubacivali, pored medija, su-

bjekte koji nijesu mediji - re-

kao jeVujović.

Kategoričan jeda jeovanevla-

dina organizacija u izvještaji-

ma manipulisala podacima o

izdvajanjima novca iz javnih

fondova zamedije.

- CGO kao nevladina organi-

zacija bi morala pokazati veći

stepentolerancijeuodnosuna

kritiku zasnovanu na činjeni-

cama, a izrečenu sanamjerom

da se crnogorskoj javnosti da

potpuna informacijauodnosu

na plasirane teme. Tim prije

što je iskazana u dobroj na-

mjeri sa željom da se ospore

brojke i isprave neutemeljene

ocjene - zaključio jeVujović.

K. J./K. K.

Odgovarajući na pitanje koli-

ko migranata žele da primi

CrnaGora, pošto ih jenabro-

du oko 150, Zelioli je istakao

da je svaka pomoć dobrodoš-

la, u skladu samogućnostima

države.

Premijer Duško Marković

prekjuče je ponovio da je za-

htjevItalijedaCrnaGorapri-

hvati migrante sa Sicilije u

proceduri. To je poručio, od-

govarajući na pitanje novina-

ra tokomkonferencije za no-

vinare sa predsjednikom

Vlade Bugarske Bojkom Bo-

risovim, navodeći i da će se o

tome tokom sedmice ra-

spravljati naNacionalnomti-

jelu za pitanja migranata, a

onda i naVladi.

- Još nemamo stav o tome, ali

je taj zahtjev u proceduri –

kazao je Marković, dodajući

da će seVlada odgovorno od-

nijeti prema tompitanju.

ŠeficaMeđunarodne organi-

zacije za migrante za Crnu

GoruDušicaŽivkovićnedav-

no je, komentarišući zahtjev

AmbasadeItalijeomogućno-

sti da Crna Gora prihvati dio

migranata sa Sicilije, kazala

za Pobjedu da ne vidi da je to

rješenje, jer smatra da bi ti

ljudi iz naše zemlje ponovo

tražili krijumčarske rute da

stignudonekedržaveEvrop-

ske unije. Istakla je da se mi-

granti ne bi zadržali jer ihCr-

na Gora ne interesuj e.

Ukoliko Vlada, kako je ispri-

čala, i prihvati zahtjev Italije,

učinila bi nešto što inače radi

svakog dana jer prima mi-

grante koji dolaze preko Al-

banije.

U Crnoj Gori se nalazi oko

120 migranata koji su smje-

šteni u Centru za tražioce

azila u Spužu i u alternativ-

nom smještaju na Koniku, a

najčešće dolaze iz Sirije, Av-

ganistana, Pakistana...

Ranije je objavljeno da je Al-

banija ponudila da prihvati

20migranata, a Irska između

20 i 25 sa broda ,,Dićoti“ koji

je danima ,,zarobljen“ na Si-

ciliji.Natombrodu,kakopišu

mediji, bilo je oko 190migra-

nata, većinom iz Eritreje,

spašenih sa jednog pretrpa-

nog krijumčarskog broda 16.

avgusta, koji je tonuo u Sre-

dozemlju. Njih 16 je hitno

evakuisano zbog zdravstve-

nihproblema, dok je27 tinej-

džera bez pratnje, po usvaja-

nju žalbe za maloljetne

osobe, dobilo dozvolu da se

iskrcaulukuKatanijanaSici-

liji. Tamošnje vlasti, prenose

mediji, oštro su reagovale na

ovu situaciju navodeći da ne-

ćedozvoliti iskrcavanjeodra-

slih migranata u Italiju dok

druge zemlje Evropske unije

nepristanudapreuzmuneke

od njih. Čak se, kako mediji

prenose, ministar unutraš-

njih poslova Mateo Salvini

,,zakleo da se nijedna noga

neće spustiti na njihovo tlo“.

N.Đ.

PLAV/PRIŠTINA

- Iuagendi

noveplavskevlasti jevećgo-

tovodvijedecenijestarpriori-

tet.Riječ jeopotpunoj, funk-

cionalnoj revitalizacijiputa

Murino–Čakor–Peć iuspo-

stavljanjugraničnogprijelaza

izmeđuCrneGore iRepublike

Kosovo, ureonuBjeluha, na

Čakoru.

Još od 1999. godine, kada je je-

dan od nekada veoma frekven-

tnih saobraćajnih pravaca za-

tvoren, ideje o njegovom

oživljavanju dolazile su, nakon

potpisivanja Kumanovskog

sporazuma i aktiviranja među-

narodnih civilnih (UNMIK) i

vojnih misija (KFOR), i sa ko-

sovske i sacrnogorske strane.

PATROLIRANJE

No, sobziromnacijelusituaciju

u tom dijelu nekadašnje SRJ, a

zatimidržavnezajedniceSrbija

iCrnaGora,montažepropusnih

rampi i saniranje puta ka Peći

bilojenerealnoočekivati.Umje-

sto toga, po nalogu ondašnjeg

šefaUNMIK-a Bernara Kušne-

ra,markiranajetakozvanacrve-

na linija i sa njene obje strane

postavljene su teške, armirane

betonske piramide, a cijeli pro-

stor kontrolisale su izviđačke

patrole KFOR-a, uz helikopter-

ski nadzor i po nekoliko puta

dnevno.

Sa crnogorske strane, pogranič-

ni reon obilazile su patrole gra-

nične policije, a tokomtog peri-

oda sva putna infrastruktura, s

obje strane takozvane crvene li-

nije, drastično je ruinirana. Jed-

nimdijelom, ka Rugovi, do ste-

penaapsolutneneprohodnosti.

OPTIMIZAM

Ozbiljnija priča o revitalizaciji

počela je poslije obnove crno-

gorske nezavisnosti, pa je put

2008. godine čak „ucrtan“ i u

Prostorni planCrneGore, advi-

je godine kasnije, u oktobru

mjesecu,učinilosegotovoizvje-

snimdabiradovinaobnovisao-

braćajnicemogli početi na pro-

l j e ć e 2 0 1 1 . O n d a š n j i

gradonačelnik Plava Skender

Šarkinović (sada prvi sekretar

crnogorske ambasade u Prišti-

ni)biojeoptimistajersujoštada

bili poznati i neki važni detalji.

Primjera radi, prva faza obnove

odnosila senadionicuodMuri-

na do čakorskog prevoja. Preci-

zirana je dužina saobraćajnice

od 10,5 kilometara, širine četiri

metra,sadvijekolovoznetrakei

fiksiranim okretištima, uz svu

neophodnu horizontalnu i ver-

tikalnusignalizaciju.

OKOLNOSTI

Drugafazarevitalizacije,kakoje

tada planirano, trebalo je da

počne sredinom iste godine, a

ukoliko vremenske neprilike

karakteristične za ćudljivi Ča-

kor, od kraja septembra ne do-

zvole putarima da obave cijeli

posao, radovi će biti nastavljeni

krajemaprila ili početkommaja

2012. U tom periodu je, prema

kalendaruplanera, trebalodase

završi cijela trasa, odMurinado

granice sa Kosovom, ukupne

dužineod22,5kilometara.

Sticajem okolnosti, međutim,

teške armirane betonske pira-

mide i dalje su na takozvanoj

crvenoj liniji, a sistembezbjed-

nosnog nadzora, s obje strane,

izmijenjen je tek u nebitnimni-

jansama. Šarkinović je i dalje

optimista i navodi brojne ra-

zvojno-ekonomske, socijalne,

pa i političke razloge zbog kojih

bi profitirali iKosovo iCrnaGo-

ra, ukoliko bi se cijeli projekat

realizovao, a po modelu zajed-

ničkog graničnog prijelaza kao

što je to na Debelombrijegu, sa

Hrvatskom.

Ohrabruje i činjenica da su pre-

mijeriDuškoMarković iRamuš

Haradinaj (i) o ovoj temi razgo-

varali prilikomnedavnogsusre-

tauPrištini…

R.TOMIĆ

PODGORICA

-UCrnoj Gori

ove godinebićevišeosnova-

ca, srednjoškolaca i studena-

ta romskepopulacijenego

prošle, saopštili su izMini-

starstvaprosvjete.

Direktor Direktorata za obra-

zovanje pripadnika manjin-

skihnaroda i drugihnacional-

nih zajednica u tom resoru

MarašDukaj kazao je da se još

ne može precizno reći koliko

ihjeupisanojerseupisnastav-

lja.

-Prošlegodinebiloje190rom-

ske djece u predškolskom

obrazovanju, uosnovnimško-

lama 1.854, a u srednjim 142

učenika. Na fakultetima ima-

mo27 studenata - rekao jeDu-

kaj u izjavi zaPRcentar.

On je objasnio i da su, kako bi

povećali broj upisane djece,

formiralitimovezaprevenciju

napuštanja školovanja, sa na-

glaskomna djevojčice.

- Ti timovi postoje u opština-

maNikšić, Podgorica iBerane.

Urađen je priručnik za uprav-

ljanje za sprečavanje napušta-

nja i odbijanja školovanja.

Urađen je i protokol o postu-

panju i prevenciji ranognapu-

štanja školovanja - naveo je

Dukaj.

Planirano je, kako je rekao, da

se za ovu školsku godinu iz

budžetaMinistarstvaprosvje-

te finansira 20 medijatora u

socijalnoj inkluziji za rad u

školama, koji su do sada, kako

jepojasnio,finansiraniprojek-

tima.

Dukaj je rekao da se u sred-

njim školama isplaćuju sti-

pendije za romsku i egipćan-

sku djecu u iznosu od 60 eura

mjesečno,ausaradnjisaMini-

starstvomza ljudska i manjin-

ska prava.

Kako bi se ostvario što bolji

kontakt između učenika i na-

stavnika, kako je kazao, uspo-

stavljena je mreža mentora u

svim srednjim školama, a koja

podrazumijeva da jedan ili vi-

še nastavnika budu zaduženi

da prate grupu učenika rom-

ske i egipćanske zajednice i

brinu o redovnosti i uspjehu

pohađanja nastave.

Studenti romske i egipćanske

populacije, kako je rekao, do-

bijaju stipendije u iznosu od

150 eura.

Sa druge strane, u NVOMladi

Romi kažu da i dalje postoje

prepreke u obrazovanju rom-

ske djece, doduše manje nego

ranije.

Izvršni direktor teNVOSamir

Jaha je rekao da se uglavnom

odnose na loše materijalno

stanje, što je stav roditelja, dok

jemišljenjeinstitucijadasera-

di o nedovoljnom nivou zain-

teresovanosti sa jedne strane,

a sa druge, svijesti o važnosti

obrazovanja.

- U svakom slučaju, mišljenja

samdasetovremenompolako

mijenja - kazao je Jaha.

Onjerekaodadržavasprovodi

afirmativne akcije kroz, kako

je pojasnio, obezbjeđivanje

udžbenika, školskog pribora

za djecu od prvog do devetog

razreda.

Jahajeistakaoidasesrednjoš-

kolcima stipendije dodjeljuju

samo za prvopolugodište.

- Nadam se da će u septembru

to pitanje biti regulisano. Isto

važi i za studente - istakao je

Jaha.

Sl.R.

Sindikat dostavi Veljoviću pre-

sjekstanja i predložena rješenja

koja se tiču pitanja od važnosti

za rad i funkcionisanje policij-

skih službenika, a kojima se re-

gulišu njihova radna i statusna

prava i obaveze. Prijedlozi će,

navodi se u saopštenju, u propi-

sanoj proceduri biti prezento-

vaniVladi.

Sl.R.

Sa sastanka

alitetaživotapolicajaca

Betonskepiramide „čuvaju“

granicuskorodvijedecenije

Biće finansirano

20medijatorau

socijalnoj inkluziji

POVODI:

Nekadašnji granični prijelaz između Crne Gore i Srbije i dalje neprohodan

IzMinistarstva prosvjete saopštili da je sve više romske djece u školama

BetonskepiramidenaČakoru

a broda na Siciliji

rodošla

MarašDukaj

Samir Jaha

nka Vujovića za povredu ugleda

kritiku