Table of Contents Table of Contents
Previous Page  6 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 6 / 48 Next Page
Page Background

6

Pobjeda

Ponedjeljak, 3. septembar 2018.

Društvo/Hronika

MOJKOVAC/ŽABLJAK

–U

dvije akcije spašavanjanaSi-

njajevini iDurmitoru juče je

spašena ruskadržavljanka

SanelaOksanaGorelova i

češki državljaninNaimVl-

čekLubomir (57).

Nakon gotovo šestočasovne

potrage, ekipa mojkovačke

Službe zaštite i spašavanja

uspjela je u subotu, pola sata

prijeponoći, dapronađenaSi-

njajevini Oksanu Gorelovu.

Zalutala je nakon posjete Za-

bojskomjezeru.

-DošlajeuMojkovacvozom,a

zatim sama otišla biciklomda

vidi Zabojsko jezero. Nakon

obilaska jezera i okolinepoku-

šala je, oko 16 sati, da se spusti

do Bistrice i regionalnog puta

Mojkovac – Đurđevića Tara,

ali je zalutala. Dva sata joj je

trebalo da pronađe mjesto sa

signalommobilne telefonije i

javi da je u problemu. Naša

ekipa je odmah krenula u po-

tragu i uspjela je, pola sata pri-

je ponoći, uz pomoćmještani-

na Steva Španjevića, da je,

prilično iscrpljenu i uplašenu,

pronađe na području katuna

Planinica i spasi jevelikihpro-

blema, jer sunoćinaplanini iu

ovo doba godine veoma hlad-

ne - ispričao je rukovodilac

Službe zaštite i spašavanja

DraganMarković.

NaŽabljaku supripadnici Gor-

skeslužbespašavanjaCrneGo-

re uspješno završili akciju spa-

šavanja državljanina Češke

NaimaVlčekaLubomiraumje-

stu Prijespa na Durmitoru.

Češki državljanin je juče oko

podnesletiomotociklomsapu-

ta i tomprilikom je povrijeđen.

Ekipa GSS-a je nakon ukazane

pomoći i imobilizacije povrije-

đenog turistu predala Hitnoj

pomoći Žabljak.

R.Ć.-S.D.

Dvije akcije spašavanja na Sinjajevini i Durmitoru

Spašeni Ruskinja i Čeh

Nakon gotovo šestočasovne potrage, ekipamojkovačke Službe zaštite i

spašavanja uspjela je da pronađe na Sinjajevini Oksanu Gorelovu

Ministarstvo pravde navodi da se sve češće pribjegava kažnjavanju kro

Osuđenikus

kaznaumanj

Uzimajući u

obzir prosječne

troškove za

svaki dan

koji osuđenik

provede u

zatvoru, kao

i vrijednost

radova koji su

obavljeni kroz

ovu kaznu,

kako tvrde iz

Ministarstva

pravde, dolazi se

do podatka da je

od 2014. godine

ušteđeno oko

1.205.000 eura

PODGORICA

-Crnogorski

sudovi sve češćepraktikuju

izricanjekazne radau jav-

nominteresuzablažakri-

vičnadjela. Ovaj podatak

potvrđuje i 665uspješno iz-

vršenihkazni radau jav-

nominteresu, odnosno

(89.997 časovadruštveno

korisnog rada) odpočetka

radaDirekcije zauslovnu

slobodu i izvršenjekazne

zatvorakaoorganizacione

jedinicenadležne za izvr-

šenjekazne radau javnom

interesu, kazali su izMini-

starstvapravde.

STATISTIKA

- Posmatrano po godinama

radaDirekcije, u2014. godini

su izvršene svega dvije ka-

zne, u 2015. godini 99 kazni,

u 2016. 207 kazni, dok je

prošle godine realizovano

212kazni radau javnominte-

resu. Od početka 2018. godi-

ne uspješno je izvršeno 145

kazni – navode iz Ministar-

stva pravde.

Pored toga što je djelotvorna

poosuđenika, ima višestruke

prednosti u odnosu na za-

tvorskukaznu, jerdonosi ko-

rist za društvo i uštede u

budžetu. Iz Ministarstva

pravde navode da nemaju ta-

čan podatak koliko je novca

ušteđeno od početka primje-

ne ove alternativne sankcije.

Uzimajući u obzir prosječne

troškove za jedan dan koji

osuđeno lice provede u za-

tvoru, kao i vrijednost radova

koji suobavljeni kroz ovuka-

– Iako se po statističkim

podacima iz godine u godi-

nu povećava broj izrečenih

kazni rad u javnom interesu,

mišljenja samda ova kazna

još nije zaživjela u našoj zem-

lji – smatra advokat Obrad

Delević.

Prema njegovim riječima, u

pogledu izricanja kazne rad

u javnom interesu zakon

je jasan, pa između ostalog

mora da postoji pristanak

učinioca krivičnog djela, što

je i najveća kočnica za izrica-

nje ove kazne.

Delević:Pristanakosuđenog

jekočnicazaprimjenu

– Okrivljeni uglavnomne žele

da daju pristanak i sebe izlože

društveno korisnom radu jer

ga smatraju ponižavajućim. U

pojedinimpritvorskimpred-

metima, gdje je okrivljeni dao

pristanak i bili su ispunjeni svi

zakonski uslovi za izricanje

ove kazne, sud se ipak odlučio

za efektivnu kaznu zatvora.

Rad u javnom interesu je, po

mommišljenju, mnogo e ika-

snija i ekonomičnija kazna od

kazne zatvora jer se u većini

slučajeva i sa ovom kaznom

postiže svrha kažnjavanja, a

i doprinosi se zajednici i ima

vaspitno- edukativni karakter.

Poznatomi je da je u inostran-

stvu situacija drugačija, da su i

javne ličnosti bile uključene u

društveno koristan rad, odno-

sno rad u javnom interesu –

navodi Delević.

Od 2014. godine u ukupno 65 predmeta kazna rada u jav-

nom interesu zamijenjena je kaznom zatvora. Razlog zamje-

na je što su osuđenici grubo kršili radne obaveze, nijesu bili

dostupni Direkciji radi izvršenja kazne ili su odbili potpisiva-

nje ugovora kojima se upućuju na rad.

Direkcija za uslovnu slobodu u svim slučajevima nemo-

gućnosti izvršenja kazne rada (npr. osuđeni je nedostupan

službenicima Direkcije radi potpisivanja ugovora, odbio je

da potpiše ugovor...) dostavlja izvještaj sudu koji je izrekao

presudu u prvom stepenu radi zamjene ove kazne kaznom

zatvora, pojasnili su iz Ministarstva pravde.

Pojašnjavaju da nije moguće zatvorsku kaznu preinačiti u

kaznu rada u javnom interesu tokom sudskog postupka,

osimu slučaju postupka davanja pomilovanja kada se izreče-

na kazna zamjenjuje blažom.

Razlozizaprimjenu

zatvorskesankcije

znu, kako tvrde izMinistarstva

pravde, dolazi se do podatka da

jeod2014.godineušteđenooko

1.205.000 eura.

Ističuda je od svihuspješno re-

alizovanihkazni, najvišeostva-

reno na teritoriji glavnog grada

- 140, zatimna teritoriji opštine

Nikšić -108 kazni, slijede Ceti-

nje sa 76, Herceg Novi sa 60, te

BijeloPolje sa 53uspješno izvr-

šene kazne.

PRIMJENA

Ovavrstakazne, kakotopropi-

suje Krivični zakon, može se

izreći za krivična djela za koja

je propisana novčana kazna ili

zatvor do pet godina, a najpo-

godnija je za izricanje kod kri-

vičnih djela iz oblasti saobra-

ć a j a , n e d o z v o l j e n o g

priključivanja na elektromre-

žu, blažeoblike remećenja jav-

nog reda i mira. Takođe, da bi

se kazna rada u javnom intere-

surealizovalapotreban je i pri-

stanak osuđenog lica. Ovom

alternativnom sankcijommo-

že se zamijeniti neplaćena

novčana kazna koja ne prelazi

iznos oddvije hiljade eura.

Neophodna je saglasnost osu-

đenog da će u zamjenu za 25

eura odraditi osamčasova rada

u javnominteresu.

Radu javnominteresunemože

biti duži od 360 sati. Kazna ra-

da, ukoliko je izrečena u traja-

njudužemod60časovase izvr-

šava u djelovima, jer sam

Krivični zakonik kaže da ova

kazna ne može biti duža od 60

časova u toku jednogmjeseca.

U slučaju da se obaveza koju je

sud propisao ne može izvršiti,

ova kazna će se zamijeniti ka-

znom zatvora, tako što će sva-

kih započetih šezdeset časova

rada u javnom interesu zamije-

niti kaznom zatvora u trajanju

ILUSTRACIJA

Budvanka Darinka Ljubiša o incidentu

uoči gostovanja Bećkovića u Staromgradu

Htjela samda

poručimdanaša

CrnaGorapostoji

PODGORICA

–Budvan-

kaDarinkaLjubiša rekla

jeda jenjenpokušaj dau

svomgradupusti sakase-

tofonahimnu svojedrža-

ve, uoči početkaknjižev-

nevečeriMatije

BećkovićauStaromgra-

du, vid ličnogotpora i

protestapremanjego-

vomgostovanjuuCrnoj

Gori.

Nakon prvih taktova crno-

gorske himne, prišao joj je

mladić, razbio joj kaseto-

fon i mobilni telefon, pa je

zbogtogincidentapodnije-

taprekršajnaprijavaprotiv

BudvaninaD. I.

- Odlučila sam se na ovaj

potezzatoštoBećkovićpo-

kušava da negira postoja-

nje crnogorske države i na-

roda i govori da će ona

nestati prije njegovog bio-

loškog nestanka. Usudila

sam se, eto, da puštanjem

himne poručimda naša dr-

žava postoji i da niko nema

pravo da negira njeno po-

stojanje - rekla je Ljubiša

juče zaPobjedu.

Ona je ispričaladanijeoče-

kivala ovakav rasplet doga-

đaja, odnosno reakciju na

sopstveni postupak.

-Smatralasamdaćebiti to-

liko bistri da odslušaju dr-

žavnuhimnu, ako treba i da

ustanu, što bi pokazalo

drugačiji pristup. To se,

međutim, nijedogodilone-

gomi je nakon prvih takto-

vadržavnehimne i cijeletri

sekunde prišao mladić,

oduzeo mi kasetofon, više

puta ga zgazio i slomio ga u

sto komada. Nakon toga je

vidio da snimam telefo-

nom, pa je i njega razbio.

Bez riječi sam sa prijatelji-

comizNovogSadapokupi-

ladjelove i stavila ihutorbu

- kaže Ljubiša, dodajući da

jekrivičnuprijavupodnije-

la nakonpoziva iz policije.

Naglašava da joj je veoma

žao što država nije reago-

vala.

-Očekivala samda će drža-

va da se oglasi povodom

Bećkovićevog dolaska na

Festival,,Ćirilicom“jerjeta

manifestacija najmanje

kulturološka i književna,

imajući u vidu ko je i kako

organizuje. Dotičnog su

dovele političke partije

preko uprave budvanske

biblioteke - rekla jeLjubiša

juče za Pobjedu, uz opasku

da je i odluka o dodjeli Nje-

goševe nagrade Bećkoviću

,,strašna greška i da je sreće

ova država bi trebalo da je

povuče, kao što se to radi sa

olimpijskim medaljama

kad se dokaže da nijesu za-

služene“.

R.U.-I.

Ljubiša negira da je njen postupak povezan sa bilo

kojimpokretom ili organizacijom, kako su prenijeli

pojedini srpski mediji.

- Niti sam se sa kimdogovarala, niti se organizovala i

naglašavamda je moj postupak lični građanski protest,

a ne želimda me povezuju ni sa Ženama u crnom, niti

sa političkimpartijama. Ja sam lojalna građanka Crne

Gore. To što sam te noći imala džeparice, ljetnju crnu

košulju i roze patike je sticaj okolnosti, a ne dio bilo

kakve organizovanosti ili pripadništva pokretu. Takođe,

negirampriče o bilo kakvom suzavcu, kao i da nijesam

mogla biti izička opasnost ni po Bećkovića, niti bih to

ikome bila - rekla je Ljubiša.

Nipokret,nipartija,ni

suzavac,nego- lojalnost

DarinkaLjubiša

Polomljeni

kasetofon i telefon