Table of Contents Table of Contents
Previous Page  12 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 12 / 48 Next Page
Page Background

12

Pobjeda

Ponedjeljak, 3. septembar 2018.

Kultura

PODGORICA

U toku je javna

rasprava oNacrtu zakona o

državnimnagradama. Sudeći

po početnimreakcijama, taj

dokument dočekan je s odo-

bravanjem. Prihvatljive su i

promjene koje su njimprecizi-

rane i promjene kao signal da

je država riješena da „zavede

red“ u jednompolju društveno-

ga života gdje su najbolji, ali uz

njih i najsretniji i naspretniji, uz

društveno priznanje za rezul-

tate svog rada, sticali i znatne

doživotnematerijalne bene ite.

Na pitanje što je motivisalo

Ministarstvo kulture da preispita

dosadašnji koncept dodjeljiva-

nja državnih nagrada, direkto-

rica Direktorijata za kulturno-

umjetničko stvaralaštvo Dragica

Milić kaže da je pitanje državnih

nagrada veoma važan dio kul-

turne politike.

VRIJEDNOST

- Značaj državnih nagrada ogle-

da se ne samo u tome što se nji-

hovimuspostavljanjemna pose-

ban način valorizuje kulturno-

istorijski kontekst i nasljeđe, već

one predstavljaju i svojevrsni

pokazatelj vrednosnih sudova

u umjetnosti i stvaralaštvu, koje

a irmiše i za koje se određena

zajednica zalaže - ističe Milić.

Postojećim Zakonomo držav-

nimnagradama, koji datira iz

2007. godine, ustanovljeno je

pet nagrada sa ovim statusom.

Trinaestojulska odnosi se na

sve oblasti rada i stvaralaštva,

Njegoševa nagrada je jedina

međunarodnog karaktera i

tretira južnoslovensku književ-

nost, nagrada ,,Petar Lubarda“

dodjeljuje se za oblast likovne

umjetnosti, dok je Miroslavljevo

jevanđelje namijenjeno tekućoj

domaćoj izdavačkoj produkciji.

Peta nagrada - Oktoih je iz obla-

sti prosvjete.

- Dosadašnje iskustvo u spro-

vođenju zakona, kada su u

pitanju nagrade iz oblasti

kulture i umjetnosti, pokazalo

je da postojeći koncept ne obe-

zbjeđuje na pravi način ono što

treba da bude intencija i misija

državnih nagrada. Primjera radi,

dodjela Trinaestojulske nagrade

pretvorila se u prethodnoj dece-

niji u nagradu iz oblasti kulture

i umjetnosti, zanemarujući u

potpunosti sve druge oblasti

društvenog djelovanja. Njego-

ševa nagrada i nagrada ,,Petar

Lubarda“ dodjeljuju se autoru

za jedno djelo, jednu knjigu ili

jednu sliku, nastalo u prethodne

dvije ili tri godine, što ne obe-

zbjeđuje adekvatnu valorizaciju

ukupnih umjetničkih dostignu-

ća. To je donekle uticalo na

značaj državnih nagrada i ulogu

koju one imaju u uspo-

stavljanju sistema

umjetničkog kvali-

teta i vrednovanju

stvaralačkih dome-

ta. Istovremeno,

vrijednost nagrada

iskazana kroz novča-

nu iznos uveliko pre-

vazilazi takav koncept.

Zato smo, u namjeri da

i kroz ovaj institut una-

prijedimo kvalitet vrednovanja

u kulturi, odlučili da pristupimo

izradi novog zakona i rede iniše-

mo koncept državnih nagrada

na način koji će obezbijediti cje-

lovitije sagledavanje i vredno-

vanje stvaralačkih opusa – rekla

je Milić.

PROMJENE

Najznačajnije promjene koje

novi zakon donosi odnose

se na rede inisanje koncepta

nagrada, tako što bi se precizni-

je odredilo, primjera radi, kod

Trinaestojulske nagrade da je

ona namijenjena svimoblastima

života i rada.

- Takav princip važiće i kod Tri-

naestojulske nagrade za životno

djelo, a ne kao do sada što su

pravo na tu nagradu polagali

samo umjetnici i naučnici. Tako-

đe, Njegoševa nagrada se ne bi

više dodjeljivala samo za jednu

knjigu objavljenu u prethodne

dvije godine, već na kompletan

stvaralački opus autora, što bi

bio osnov i za dodjelu nagrade

,,Petar Lubarda“, koja se prema

važećem zakonu dodjeljuje

za jedno likovno djelo prvi put

prikazano javnosti u prethodne

tri godine i izloženo na Salonu

„Petar Lubarda“ - kaže direkto-

rica Milić.

Ona očekuje će se navedenim

promjenama obezbijediti bolji

način vrednovanja umjetničkih

dostignuća i cjelovitiji uvid u

stvaralački opus autora koji pre-

tenduje na nagradu, a samim

tim i doprinijeti jačanju značaja

ovog instituta i dosljednijoj valo-

rizaciji crnogorskog kulturnog i

duhovnog nasljeđa.

RACIONALIZACIJA

Novčani dio godišnje Trinae-

stojulske nagrade iznosi 200

najnižih cijena rada, a novčani

dio tog priznanja za životno

djelo 300. Nacrtom zakona o

državnimnagradama predviđe-

no je da laureatima sljeduje 12,

odnosno 20 prosječnih bruto

zarada. Da se pod timuslovima

Trinaestojulska nagrada dodje-

ljuje ove godine, to bi značilo

9.126, odnosno 15.380 eura. Zai-

sta bitna racionalizacija. I to nije

sve. Odredbomo kriterijumima

i načinu dodjeljivanja statusa

istaknuti kulturni stvaralac jedna

od državnih nagrada propisana

je kao uslov da bi neko dobio

status „besmrtnika“ crnogorske

kulture. Istaknutom kulturnom

stvaraocu pripada doživotna

mjesečna naknada u iznosu:

jedne prosječne mjesečne zara-

de dobitniku nagrade Miroslav-

ljevo jevanđelje; jedne i jedne

četvrtine prosječne mjesečne

zarade dobitniku nagrade ,,Petar

Lubarda“; jedne i po prosječne

mjesečne zarade dobitniku Tri-

naestojulske godišnje nagrade;

jedne i tri četvrtine prosječne

mjesečne zarade dobitniku Nje-

goševe nagrade; dvije prosječne

mjesečne zarade dobitniku Tri-

naestojulske nagrade za životno

djelo. Brojkama govoreći – od

513 do 1.026 eura mjesečno.

Ako znamo da su od 2009.

godine do danas Trinaestojulske

nagrade mahomdobijali stva-

raoci iz domena kulture i umjet-

nosti koji su potom sticali uslov

za status istaknutog kulturnog

stvaraoca, to znači pooštrava-

nje kriterijuma i znatnomanji

broj ljudi koji će ubuduće moći

da ostvare pravo na mjesečnu

naknadu po tomosnovu. Zato

će, ako Nacrt zakona o drža-

vimnagradama bude usvojen,

dugoročno posmatrajući, država

uštedjeti, za crnogorske prilike,

ogroman novac.

PODRŠKA

Istaknuti kulturni stvaralac, redi-

telj Blagota Eraković, rodonačel-

nik je ideje da država reguliše

status istaknutih kulturnih stva-

ralaca i isplatompripadajućih im

mjesečnih naknada, stvaraocima

s respektabilnim životnimopu-

somgarantuje dostojanstven

život. On podržava Nacrt zakona

o državnimnagradama.

- Hvala bogu što je država pri-

hvatila da ljudima pruži neku

vrstu nacionalnog priznanja,

ali čini mi se da je posljednjih

godina dodjela Trinaestojulskih

nagrada, rekao bih, jednolična.

Pretjerano je umjetnicima dodje-

ljivati tri najznačajnije državne

nagrade godišnje. Nemamništa

protiv. I dalje tvrdimda je, uz

sport, jedina prava vrijednost

sa kojom se možemo takmičiti

sa ostatkom svijeta, crnogorska

kultura. Ipak, ima i drugih djelat-

nosti i drugih djelatnika. Odluka

da se može dodijeliti jedna Tri-

naestojulska nagrada za jednu

UFOKUSU:

Javna rasprava o Nacrtu zakona o državnimnagr

Svi tražeda ih jemanje

i da ihnikoneosporava

DRAGICAMILIĆ:

Dosadašnje

iskustvo u

sprovođenju

zakona pokazalo

je da postojeći

koncept ne

obezbjeđuje na

pravi način ono

što treba da bude

intencija i misija

državnih nagrada

BLAGOTA

ERAKOVIĆ:

Neka

godišnje dodijele

jednu ili dvije

Trinaestojulske

nagrade, ali neka

ih niko nemože

dovesti u pitanje

TODOROVIĆ:Trebadastojimoizasvojihodluka

Predsjednik žirija za dodjelu Tri-

naestojulske nagrade, istaknuti

kulturni stvaralac Rajko Todo-

rović Todor podržava namjeru

Ministarstva kulture da rede ini-

še pravila po kojima se dodjelju-

ju državne nagrade.

- Razumljive su i izmjene

Zakona o državnim

nagradama i potreba

da se pravila mijenjaju.

I za nagradu i za stva-

ralaštvo dobro je da

za najznačajnije

državno prizna-

nje konkurišu

uspješni i dje-

lima značajni

ljudi iz svih

oblasti društve-

nog djelovanja – kaže Todorović.

Dodatne intervencije, smatra on,

Nacrt zakona o državnimnagra-

dama trebao bi doživjeti po pita-

nju nagrade ,,Petar Lubarda“.

- U strašnom smo de icitu sa

relevantnim likovnim kritičarima

i teoretičarima umjetnosti. Ko

će odlučivati? Treba li da sa stra-

ne „uvozimo“ ljude koji mogu

korektno vrednovati. Smijemo

li rizikovati da nam se ponovi

slučaj kada su jednu državnu

nagradu čovjeku dodijelila četiri

člana žirija zaposlena u instituciji

u kojoj je on bio direktor. Drugo,

mislimda otkup djela umjetnika

koji dobije nagradu ,,Petar Lubar-

da“ nije nešto čime se treba

zadovoljiti. Država bi morala

preuzeti obavezu da na Cetinju

organizuje njegovu retrospek-

tivnu izložbu. To bi stvar učinilo

transparentnijom. Neka narod

procijeni i zna kome je u ruke

otišla državna nagrada. Ako

trošite državne pare, red je da

građani znaju za što ste ih potro-

šili - rekao je Todorović.

On se zalaže da rad žirija koji

odlučuje o državnimnagradama

bude javan.

- Treba da se znaju detalji raspra-

ve koja je prethodila odluci. Svi

treba da stojimo iza svojih riječi

i svojih odluka. Javnost treba da

zna. Kad je sve direktno i jasno

rečeno, sužava se prostor za

špekulacije, ogovaranja i ospora-

vanja - poručuje Todorović.

DragicaMilić

BlagotaEraković

DušanŠarotar

MirašMartinović

RajkoTodorovićTodor

UMinistarstvu kulture očekujuučešće

javnosti u kreiranjunovih rješenja,

takoda će konačan sadržaj zakona biti

poznat za dvadesetak dana

ILUSTRACIJA

Rede nisanjekonceptadržavnihnagrada