Table of Contents Table of Contents
Previous Page  13 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 13 / 48 Next Page
Page Background

13

Pobjeda

Nedjelja, 2. septembar 2018.

Kultura

PODGORICA

Poezija Pavla Gorano-

vića predstavljena je u novombroju

Književne republike, časopisa koji

objavljuje Hrvatsko društva pisaca

u Zagrebu. U rubrici „Moj izbor“ stva-

ralaštvo našeg cijenjenog pjesnika

hrvatskim čitaocima predstavio je pro-

slavljeni slikar i pisac Dimitrije Popović.

On je ukazao na to da se uz Goranovi-

ćevo ime spontano vezuje sintagma

„miris knjiga“, izvedena iz njegove pje-

sme „Kakomirišu knjige“.

- Goranović je pjesnik kojega je odre-

dila knjiga još u djetinjstvu. On prema

knjizi koja mu je otkrila bogate svjeto-

ve, poetske, romaneskne, ilozofske,

mistične, religiozne, meta izičke... gaji

poseban odnos. Knjiga je za Gorano-

vića poput nijemog bića. Prema njoj

osjeća posebnu prisnost. I kad ne čita

knjigu, pjesnik je želi osjetiti pored

sebe. Knjigama daje atribut svetosti –

zapisao je Popović.

VRIJEDNOST

Kako je ocijenio, vrijednost Goranovi-

ćevog pjesničkog izraza ogleda se i u

tome što se kroz jednostavnost forme

izražava bogata sadržajnost i mnogo-

značnost poetskog izraza.

- Svaki veliki pjesnik je svjestan važno-

sti i osjetljivosti korištenja riječi. Sartr

upozorava da je najdelikatniji problem

pisca kako imenovati stvari. Takav kre-

ativni izazov Pavle Goranović je otkrio

kao devetnaestogodišnjak, kad je čitao

Borhesove „Maštarije“, kako kaže u

pjesmi znakovitog naslova „Izgradnja

pisma“ - piše Popović.

On konstatuje i da namGoranovićeva

poezija pruža bogatstvo izabranih

riječi kojima opisuje ili imenuje stvari,

pojave, putovanja, sjećanja, ljubavi,

sumnje, melanholije, zanose, radosti...

- Ako sve na svijetu postoji, kako je

govorio Stefan Malarme, da bi se

napisala jedna knjiga, onda biblioteka

postoji da bi otkrila istinskog pjesnika,

kao što je to slučaj s PavlomGoranovi-

ćem – zaključio je Popović.

Na više od dvadeset stranica novog

broja, uz Popovićev esej, čitaoci Knji-

ževne republike mogu pročitati i neke

od najljepših pjesama iz pera Pavla

Goranovića poput pomenute

„Kakomirišu knjige“, zatim „Još

jedno veliko spremanje“, „Kiša,

mrak i ničija pjesma“, „Klub

Boćara“, „Vrtoglavica Serena

Kjerkegora“, „Kraj godine“,

„Slova i suze“, „Na Sajmu anti-

kviteta“, „Izgradnja pisma“...

TRADICIJA

Književnu republiku pokrenuo je i

uređivao Miroslav Krleža (1923 1927).

Časopis je okupljao istaknute pisce

lijeve orijentacije, a obilježila ga je kri-

tika tadašnje jugoslovenske političke

stvarnosti te zalaganje za slobodu

književnog i umjetničkog stvaranja.

Krleža je u njemu objaviomnoge svoje

polemičke eseje, a na pro il

časopisa prilozima je uticao i August

Cesarec, koji ga je za vrijeme Krležinog

izbivanja i uređivao.

Istoimeni časopis pokrenulo je 2003.

godine Hrvatsko društvo pisaca naslje-

đujući vrijednosti Krležinoga lista.

Glavni urednik Književne republike je

Velimir Visković.

R. M.

Poezija Pavla Goranovića objavljena u zagrebačkoj Književnoj republici

Bibliotekapostoji dabi

otkrila istinskogpjesnika

PODGORICA

Nadrugom

konkursuza sufinansiranje

proizvodnjekinematografskih

djela, naosnovuprijedlogako-

misija i odlukaSavjeta, Filmski

centarCrneGorepodržao je

ukupno23projektaurazličitim

kategorijama: razvoj scenarija,

razvoj projekta, dugometražna

i kratkometražnadokumentar-

naostvarenja, kao i dugome-

tražni i kratkometražni igrani

film–objavljeno jena sajtuove

ustanove.

Komisiju za kategoriju dugome-

tražnih i kratkometražnih igranih

filmova činili su: glumica Žaklina

Oštir (predsjednica), scenari-

sta Stefan Bošković, reditelj Ne-

manjaBečanović,producentkinja

Jelena Filipović i reditelj Željko

Sošić. Nakon pregleda dokumen-

tacije i održane prezentacije, po-

držali su šest projekata.

INOVATIVNARJEŠENJA

Najveća suma pripala je „Elegiji

lovora“, reditelja Dušana Kasali-

ce,kojijenaprethodnomkonkur-

su Centra zavrijedio podršku za

razvoj projekta. Projekat je sada

dobio 220.000 eura, a ocijenjen

kao „izuzetno kvalitetan i stilski

konzistentno napisan, sa namje-

romda se liši dramske i osloni na

emotivnuipoetskulogiku,saspe-

cifičnim rediteljskim pristupom

koji ima za cilj da ponudi inova-

tivnaioriginalnarješenja”.Proje-

kat „Sirin“, reditelja Senada Šah-

manovića, takođe dobitnik na

prethodnom konkursu Centra u

kategoriji Razvoj projekta, podr-

žan je sa 200.000 eura. Komisija

ga je ocijenila kao „dobro razra-

đen projekat, sa potencijalom za

međunarodni uspjeh potvrđen

kroz eminentne radionice”.

Zaprojekat radnognaziva „Sky-

pe“, reditelja Ise Qosje, opredi-

jeljenoje80.000eura,akomisija

ga je doživjela kao „jaku egzi-

stencijalnu dramu sa upečatlji-

vim karakterima i situacijama,

uz autentičnost ambijenta na

sjeveruCrneGore, sapreciznim

scenarističkim postupkom i ja-

snomrediteljskomvizijom”.

Kako su obavijestili iz FCCG, du-

gometražni igrani film „Grudi“,

rediteljke Marije Perović, dobio

je 35. 000 eura i ocijenjen je kao

„jedinstvena ženska priča ispri-

čana iz vizure tri glavne junaki-

nje, u kojoj namautorka kroz tra-

gi-komične elemente donosi

jednostavnu, istinitu i nepreten-

cioznupriču”. Sa 20.000eura po-

držan jeprojekat „Dohvati nebo“,

reditelja Milutina Darića, koji je

komisija vidjela kao priču koja se

bavi univerzalnom temom ljuba-

vi, uz jednostavnost u tretmanu

rediteljskih elemenata.

Projekat „Zaliv”, rediteljaDraška

Đurovića, po mišljenju komisije

projekat je sa velikim potencija-

lom, kojem su neophodne odre-

đene korekcije na scenariju, te su

mu iz tih razloga dodijeljena

sredstva za razvoj projekta i to u

iznosu od 20.000 eura. U katego-

riji kratkometražnih igranih fil-

mova, 15. 000 eura opredijeljeno

je projektu „Orlovsko gnijezdo“,

rediteljaMilije Šćepanovića.

DOKUMENTARNI FILM

U kategoriji dokumentarnog fil-

ma podržano je ukupno sedam

projekata. To su „Posljednji no-

mad”, autora Petra Glomazića

(30.000eura), zatimprojekatpod

radnim nazivom „Kosovske

izbjegliceuCrnojGori1999.godi-

ne“ Velibora Čovića (25.000),

„Triptih omateriji… i filmu“ redi-

telja Momira Matovića (10.000),

„Neprilagođeni, filmski grof“ re-

ditelja Radoslava T. Stanišića

(7.000). „Sinovi smo tvog stije-

nja“ Ivana Salatića zavrijedio je

podrškuod7.000eura,dokje „Bi-

bliotekar“ reditelja Branislava

Milatovićapodržansa6.000.Pro-

jektu „Ex-YURock tragedije“Da-

nila Marunovića dodijeljena su

sredstava za razvoj projekta u

iznosuod 5.000 eura.

PET SCENARIJA

Na konkursu za razvoj scenarija

podržano je ukupno pet predlo-

žaka. Za „Pad“ Aleksandra Beča-

novića, komisija je opredijelila

4.000, a navodi da se radi o „po-

tencijalno zanimljivom žanrov-

skom filmu naslonjenom na naj-

bolju tradiciju Holivuda iz

vremena kada su veliki studiji

proizvodili umjetničke filmove”.

Istu sumu dobio je i predlo-

žak „Povijest svjetlosti“ Ognjena

Spahića, ocijenjen kao „izuzetno

potresna priča sa jasnom autor-

skomvizijomi kritičkimosvrtom

na prošlost, ispričana na zani-

mljiv i slojevit način”. Takođe, sa

4.000 eura podržan je i „Strah“

Željka Sošića, prepoznat kao „in-

timna priča o savremenom svije-

tukojisepredočimajunakaneza-

ustavljivo ruši”. Predložak „Dan

kad samprestao da sviram“ Boja-

na Stijovića, imaće na raspolaga-

njuistusumu,dokje„Šut“Jovane

Bojović dobio 3.000 eura.

Kako su najavili iz FCCG, u na-

rednom periodu sa dobitnicima

sredstava biće zaključeni pojedi-

načni ugovori, kojima će se regu-

lisati prava i obaveze ugovornih

strana.

R.M.

Filmski centar Crne Gore objavio rezultate konkursa za su nansiranje kinematografskih djela

Podrška za23

originalnepriče

Na konkursu za razvoj pro-

jekta podržana su ukupno

četiri projekta. Za proje-

kat „Djeca“, reditelja Nikole

Vukčevića, komisija je oci-

jenila da se radi o „veoma

dobro pripremljenom

projektu sa jasnim koncep-

tom, vizijom i strategijom

daljeg razvoja“. Sredstva

opredijeljena za ovo ostva-

renje iznose 20.000 eura.

Projekat „Živi i zdravi“,

reditelja Ivana Marinovića,

podržan je takođe sa 20.

000, a riječ je o komediji

mentaliteta sa velikim

potencijalom za bioskopski

i festivalski plasman, autora

koji dobro poznaje ambijent

u kom se radnja dešava. Kao

hrabru i važnu priču sa jasno

osmišljenim autorskim kon-

ceptom, komisija je ocijenila

i projekat „Kontraadmiral“,

reditelja Mladena Ivanovi-

ća, i podržala ga sa 10.000

eura. Projekat „Nehaj“,

reditelja Milije Šćepanovića,

ocijenjen je kao priča koja

ima veliki potencijal, ali čiji se

scenario u formalnom smislu

mora dalje razvijati, pa su

ovomprojektu dodijeljena

sredstva za razvoj scenarija

u iznosu od 3.000 eura.

Veliki

potencijali

projekata

urazvoju

Najveća suma, u

iznosu od 220.000

eura, pripala je

dugometražnom

ostvarenju

„Elegija lovora“

u režiji Dušana

Kasalice, dok je

projekat „Sirin“

reditelja Senada

Šahmanovića

podržan sa 200.000

BERLIN

Njemačka

prijestonica ponovo

bi mogla da dobije

ozloglašeni Berlinski

zid - baremna četiri

nedjelje, pošto grupa

umjetnika planira da

ga sredinomoktobra

podigne oko bloka

zgrada u centru

grada.

Grupa umjetnika je

saopštila da planira

da izgradi kopiju

čuvenog zida, a svi

koji žele da vide ovu

umjetničku instala-

cijumoraće da kupe

„vize“ putem interne-

ta po ceni od 15 eura,

prenosi AP.

Kako je planirano,

kada uđu u zonu

zida, posjetioci

će svoje mobilne

telefone zamijeniti

„pametnim“ tele-

fonima koji ći im

pružati instrukcije za

obilazak, uključujući

dokumentarce, izlož-

be i koncerte.

Predviđeno je da

umjetnički zid bude

srušen 9. novembra,

29 godina nakon što

je pao i originalni

Berlinski zid, koji je

dijelio ovaj grad od

1961. do 1989. godine.

Umjetnici, međutim,

još uvijek čekaju

„zeleno svjetlo“ grad-

skih vlasti da bi mogli

da realizuju svoj pro-

jekat.

R. K.

Umjetnička

instalacija

čeka

„zeleno

svijetlo“

Berlinski zid

Berlin