Previous Page  3 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 3 / 48 Next Page
Page Background

3

Pobjeda

Utorak, 28. avgust 2018.

Politika

ljude i novaradnamjesta, stav

je crnogorskog premijera.

POTREBNI PODSTICAJI

Jučerašnjem sastanku u Dra-

ču prisustvovao je i evropski

komesar za politiku prošire-

nja JohanesHankoji je kazao

da članstvo u EU zahtijeva

više od vladavine prava, od-

nosno i podsticaj rastu, zapo-

slenosti i prosperitetu.

Rad na vladavini prava, pre-

ma njegovim riječima, kao i

na ekonomskom rastu i rad-

nimmjestima treba staviti u

središte angažmana Evrop-

ske komisije sa regionom na

njegovomputuka članstvu.

- Potreban nam je podsticaj

rastu, zapošljavanju i pros-

peritetu za region na putu

ka članstvu - to će biti odlu-

čujuće da ubijedi vaše gra-

đane, kao i one u današnjoj

EU, da je naša zajednička

ambicija članstva u EU do-

bitna (za obje strane), rekao

jeHan.

PremaHanovimriječima, re-

gionalni ekonomski prostor

(REA) je ključanza taj cilj, što

potkrepljuje izvještaj Savjeta

zaregionalnusaradnju(RCC)

po kome je u posljednjih pet

godina, što je period koji od-

govaranaporimadaserazvije

regionalna integracija, otvo-

reno više od 800.000 radnih

mjesta.

Han je ukazao i na ključni

značaj bolje povezanosti za

trgovinu unutar regiona, do-

dajući da jedo sada za29pro-

jekatamobilisano više od 770

miliona eura ulaganja u tu

oblast.

Evropski komesar je rekao i

da je perspektiva članstva u

EU već donijela koristi regio-

nu na polju trgovine i investi-

cija, ali da i dalje postoji veliki

potencijal.

- Ako trgovina između Evro-

peišestorkesaZapadnogBal-

kana, koja sada vrijedi 46mi-

lijardi eura godišnje, može da

se udvostruči, zašto to isto ne

može da se desi u trgovini iz-

među zemalja regiona, zapi-

tao seHan.

PremijerisaZapadnogBalka-

na koji su učestvovali na ne-

formalnomsastanku u alban-

skoj luci složili su se da ulože

dodatne napore za stvaranje

zajedničke ekonomske zone

prije integracije uEU.

Domaćinskupa,albanskipre-

mijer Edi Rama, pozdravio je

„drugačiji nivo političke volje

i s a radn j e u reg i onu“ ,

dodajućida„nijepraćenistim

nivoom ekonomske sarad-

nje“, dok je predsjednik

Evropske banke za obnovu i

razvoj Suma Čakrabarti ka-

zao da bi ulaganja Evropske

bankezaobnovui razvojuze-

mlje Zapadnog Balkana ove

godine trebalo da premaše

milijardu eura.

Han je u Draču rekao i da je

„važno promovisati region

kao brend u turizmu, poljo-

privredi, kao i da treba dalje

poboljšati energetski sektor

gdje ima neiskorišćenog po-

tencijala“. Premijerka Srbije

Ana Brnabić i predsjedavaju-

ći Savjeta ministara BiHDe-

nis Zvizdić nijesu u Draču, a

sastanku prisustvuju visoki

zvaničnici vlada dviju zema-

lja.VladaMakedonijejesaop-

štila da premijer Zoran Zaev

nije otputovao u Drač zbog

lošeg vremena.

J.ĐURIŠIĆ

Prioritet rješavanje slučajeva

napadananovinare, zakoni

morajudavaže jednakoza sve

- Napadi na novinare i uopšte na ljude utičuna reputacijudržave, po-

sebno ako nijesu dovoljno istraženi, rekao je Han uDraču na samitu

lideraZapadnogBalkana i Evropskeunije, odgovarajući napitanjeVi-

jesti šta će da uradi povodomtoga što još nema nikakvih rezultata u

istrazi, aprošlo jeskoročetirimjesecaodnapadanaLakić.

OnjekazaodaEvropskakomisijapratiovaj,kaoidrugesličneslučaje-

ve, i to će svebiti dio redovnog izvještaja zaCrnuGoru. Han jedodao

danemožedakomentarišepojedinačneslučajeve.

Premijer DuškoMarković kazao je da je slučaj Olivere Lakić prioritet

institucija koje su odgovorne Vladi, ali i Tužilaštva koje je odgovorno

parlamentu.

- Cio slučaj vodi državno tužilaštvo i želimda i saovogamjestapono-

vimdasemorauraditisvedabiseovajslučajriješioidasevišenikada

ne ponovi nijedan napad na novinara u Crnoj Gori, niti na bilo kojeg

građanina. Zbog toga sam i povukao određene kadrovske poteze

koji se tičuVlade. Bilo je više od desetak smjena uUpravi policije i na

kraju promjene u vrhu policije baš zbog toga što nisamzadovoljan

radompolicije.ŠtagodVimisliliotojpromjeni,odgovoriojeMarković.

Napitanjeosmjeni VanjeĆalović samjesta članiceSavjetaASK,Mar-

ković jerekaodazakoni važezasve.

- Nemožete donositi zakone o antikorupciji koji će se primjenjivati

samonadržavnefunkcionere,većnasveonekojitajzakonobuhvata,

pamakar oni dolazili izNVOsektora. Nemadvostrukiharšina, zaklju-

čio jepremijer.

,,Nepristojna izjavaDačića“

Izjava ministra vanjskih poslova Srbije Ivice Dačića da je zabrinut

zbog diskriminacije Srba u Crnoj Gori nepristojna je, kazao je pre-

mijer Duško Marković nakon jučerašnjeg sastanka.

- Izjava Dačića nije tačna i nije pristojna i ne zaslužuje više komen-

tara, rekao je Marković.

Podsjetimo, Dačić je nedavno razgovarao s lideromNove Andri-

jomMandićem, kada je kazao da se boji da postoji organizovana

politička akcija usmjerena protiv Srba u Crnoj Gori, te da državljani

te zemlje trpe maltretiranja od crnogorskog sudstva i tužilaštva,

kao i da je „posebna priča diskriminacija nad Srbima iz Crne Gore,

kojima se pokušavaju uskratiti sva prava“.

Damjanović: Formirati

privremeni odbor

PODGORICA

–TrebalobiuSkupštiniformiratiprivremeniparlamentarni

odbor za izradu novog izbornog zakonodavstva i njegovo kontinuirano

praćenje, sa jasno de inisanimciljem, načinomrada i odgovornostima,

umjestoradnegrupe–kazaojeAleksandarDamjanović,nezavisni

poslanik.

-Tajodborbiraobiparlament,umjestoštobiradnugrupubirao

skupštinski kolegijumpoprijedloguDemokratskepartijesoci-

jalista,kojasvojerezultateradapokazujenačinomkakopripre-

ma i de iniše skupštinska zasijedanja i zakulisano odlučuje o

svimsegmentima rada Skupštine, unižavajući njenmukotr-

pno sticani ugled i kontrolnu funkciju ostalih grana vlasti –

kazaojeDamjanovićagencijiMina.Damjanovićjeistakaoda

se ozbiljan dijalog nemože svesti samo na članove parla-

mentauradnoj grupi, većdamorauključiti i ostalepolitičke

subjekte od kojih neki imaju odbornike na lokalnomnivou,

zatimdomaće i strane eksperte za izborno zakonodavstvo,

kao i predstavnike nevladinog sektora koji se bave izbornom

problematikom.

On je rekao da su postojeći proporcionalni izborni model sa

zatvorenim listama i dontovomformulom, važećapravilao i-

nansiranjupolitičkihsubjekataiizbornihkampanja,uključuju-

ći i propiseoprebivalištu i biračkomspisku, ufunkciji „zamrza-

vanja političkih odnosa etablirane vlasti i opozicije više od

dvadesetgodina“.

- Zato svaki razgovor o promjeni izbornog zakonodavstva i

načinu njegove primjenemora u startu de inisati promjenu iz-

bornogmodelaupravcuotvorenih lista,moguće i kombinacijepro-

porcionalnogivećinskogizbornogmodela,uzmogućnostindividu-

alnihkandidatura,kakoinalažeustavnonačeloneposrednogizbora

predstavnikagrađanaCrneGore - rekao jeDamjanović.

I.K.

DžonMekejn,

jedinstveni

i posljednji

„Ministre, imam pitanje za Vas, ali morate

iskreno da mi odgovorite. Recite mi - što

mislite o sekretaru Ramsfeldu? Iskreno!“

Zatečen takvim direktnim pitanjem, iako

znam za otvoreni i beskompromisni životni

stil i politički manir ,,konzervativnog buntov-

nika iz Arizone“ (sretali smo se već nekoliko

puta u Vašingtonu, ali je ovaj susret, bar za

mene, drukčiji, ne samo po mjestu, već prven-

stveno zbog činjenice da smo konačno neza-

visna zemlja), gledam senatora Mekejna, tog

septembra 2006, dok krstarimo, a njegove

se četiri kolege iz Senata (Sununu, Graham,

Martinez i Šamblis), na drugom kraju državne

jahte ,,Jadranka“, dive ljepoti naše Boke.

Pokušavam da sročim nešto dovoljno otvo-

reno i jasno, ali i da zadržim bar minimum

diplomatskog obzira - ipak se radi o ministru

vojnom našeg najvećeg saveznika!

Džon Mekejn se smije mom odgovoru, sviđa

mu se, očigledno, i odmah zove kolege.

„Morate da čujete što naš domaćin misli o

našem sekretaru za odbranu!“

,,Ponoviću, ako baš morate“ (i opet smi-

jeh, sekretar Ram feld nije bio favorit u

tom republikanskom sastavu), ,,ali sad ja

imam pitanje za Vas, senatore. I Vi morate

biti iskreni. Dakle: da li će, kada se ponovo

budete kandidovali za predsjednika SAD, Vaš

‘running mate’ (što će reći - kandidat za pot-

predsjednika), biti senator Džo Liberman?“

(Isti onaj Liberman koji je to već bio 2000, na

listi demokratskog kandidata Alberta Gora!)

Sada je Senator zatečen i, naravno, odgovara:

,,Ali, ja još ne znam ni da li ću se kandidovati!”

Onda su slijedile šale koliko se takva izjava

može smatrati iskrenom, makar dolazila od

senatora Mekejna...

U Mineapolisu, nepune dvije godine kasnije,

na završnoj konvenciji Republikanske parti-

je, predsjednički kandidat Džon Mekejn će

biti spriječen, i od svojih savjetnika, ali i od

predstavnika delegacija, da upravo to učini

- nominuje Džoa Libermana da ga prati na

izbornom ,,tiketu“.

,,Vi to možete uraditi, gospodine Mekejn“,

rekli su mu tada delegati iz Teksasa, po svje-

dočenju ljudi iz njegovog izbornog štaba, ,,ali

se onda ova konvencija nikada neće završiti!“.

Odabir gospođe Sare Pejlin je bio nametnut,

a ostatak priče je poznat.

U memoarima, čiji bi naslov mogli prevesti

kao ,,Neumorni talas“, Mekejn će priznati da

je tada napravio grešku, jer nije poslušao svoj

politički instinkt i hrabru namjeru, već se pri-

klonio savjetima saradnika i političkoj matrici

i matici ,,velike stare partije“, kako republikan-

ci vole sebe da zovu.

I u ovoj se storiji (a to je samo jedna od epizo-

da vanserijskog i izuzetnog životnog i politič-

kog puta neobičnog, samosvojnog i hrabrog

političara iz Arizone) prelamaju njegove naj-

bolje osobine: iskrena vjera u ideje i vrijedno-

sti, hrabrost da se razmišlja i djela van uobiča-

jenih ideoloških i partijskih okvira i shema, ali

i odvažnost i spremnost da se javno priznaju

greške i prihvate politički porazi.

Džon Mekejn je zaista bio izuzetan, čovjek

van šablona i stereotipa, osoba uvažena i od

najljućih političkih protivnika (mada, i tu ima

izuzetaka, lako ćete se sjetiti jednog aktuel-

nog, čija ,,izuzetnost“, ipak, ne doseže dalje od

toga da samo potvrđuje pomenuto ,,pravilo“).

Poštovan i cijenjen, sa zasluženim oreolom

autentičnog američkog heroja, koji će u zato-

čeništvu u Vijetnamu odbiti da bude oslobo-

đen preko reda i prije vremena, samo zato

što je sin i unuk američkih admirala, Mekejn

će tokom višedecenijske političke karijere,

prvo kratko u Predstavničkom domu, a onda

u šest mandata u Senatu, zavrijediti pažnju

i poštovanje, i u Americi, ali i kod američkih

prijatelja i protivnika na svim stranama svije-

ta. Čak i kada se ne bi slagali sa ,,agresivnim

jastrebom“, protivnici su mu morali priznati

političku težinu i autentičnost, i u iskazu, i u

sadržini.

Sudbina, odnosno (za manjinu kojoj pri-

pada autor ovih redaka) slučaj će htjeti da

Senator dva puta ne bude uspješan u trci za

Bijelu kuću. Prvi put, godine 2000, u tome

će ga spriječiti intrige i narodnjački impulsi

i prizemni sentimenti u sopstvenoj partiji,

a u drugom slučaju, osam godina kasnije,

istorijsko će klatno biti na strani demokrata i

njihovog mladog senatora iz Ilinoisa, čovjeka

neobičnog imena, posebne životne priče

i osobitog retoričkog talenta. Ultimatumi

ortodoksnih republikanskih konzervativaca

tada nisu nimalo pomogli Džonu Mekejnu, jer

su, sjetićete se, radikalna i isključiva retorika i

elementarna politička neupućenost i nezna-

nje guvernerke sa Aljaske zbrisali šansu da

republikanskog kandidata podrže umjereni,

nezavisni i „neopredijeljeni“ glasači.

Lista govornika i spisak nepoželjnog (jed-

nina!) na sahrani senatora Džona Mekejna

govore mnogo toga i o počivšem senatoru i

o današnjoj Americi. Već je objavljeno da je

Senatorova želja bila da dva glavna govora

održe upravo oni koji su ga nadvladali u

predsjedničkim kampanjama: Džordž Buš

Mlađi i Barak Obama. To je tako ,,mekejnov-

ski“! S druge strane, aktuelni predsjednik SAD

je upoznat o činjenici da tom posljednjem

pozdravu može prići samo sa daljina svojih

tvitova.

U današnjim političkim procesima i trendovi-

ma - gdje je autentičnost, politička iskrenost

i spremnost da se istraje u odbrani onoga u

što vjerujete, bez obzira na otpore i neslaga-

nja, padove i poraze - tako rijetka, jedinstvena

i neponovljiva ličnost i politička misija Džon

Mekejna se izdižu iznad sivila prosječnosti i

vodviljskog populizma, papagajskih mantri

novih narodnjaka i njihove oportunističke

površnosti - ne samo u Americi, već i na mno-

gim drugim adresama, uzduž i poprijeko.

Zato će nam senator Džon Mekejn svima

nedostajati.

Miodrag VLAHOVIĆ

(Autor je bio ministar inostranih poslova Crne

Gore i naš prvi ambasador u SAD.

Sada je ambasador Crne Gore pri Svetoj

Stolici. Stavovi i mišljenja iznijeti u tekstu ne

odražavaju nužno zvanične pozicije Crne Gore.)

Komentar

Senator Mekejn je bio

iskreni prijatelj Crne Gore

i njenog evro-atlantskog

puta, koji je umio i smio

da nampomogne kada

je našoj zemlji to bilo

najpotrebnije