Previous Page  10 / 32 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 10 / 32 Next Page
Page Background

10

Pobjeda

Petak, 24. avgust 2018.

CrnomGorom

KOLAŠIN

–Nedavno jepre-

duzeće „Elko“ završilopo-

stavljanje solarnihpanela

nakatunimanaProšćen-

skimplaninama, naSinjaje-

vini i Bjelasici.

Prethodno su ugrađivali so-

larnepanelenaLukavici,Haj-

li, Čakoru. Tako se može reći

dasusolarnipaneli sveprisut-

niji na katunima kao način da

se energijom servisiraju po-

trebe života na planini.

INTERESOVANJE

Jovan Kotlica, vlasnik predu-

zeća „Elko“, kaže da su prvi

solarni panel ugradili 2015.

godine i da od tada raste inte-

resovanje da se na ovakav na-

čin iskoristi solarna energija.

– Postavljanje solarnih siste-

ma je jedna od djelatnosti na-

šeg preduzeća za koju ima sve

više potražnje. Poljoprivred-

nici koji suugradili sisteme su

zadovoljnijersadaukolibama

imajurasvjetu,mogudaimra-

de televizor i radio, danapune

mobilni telefon. Oni su i naj-

bolji propagatori ovogprojek-

ta jer su sami najbolje vidjeli

kolikojeolakšanimodernizo-

van njihov život na katunima.

Nema višeuljnih lampi,mogu

da se kvalitetnije posvete po-

ljoprivrednoj proizvodnji –

ističeKotlica.

On dodaje da su u ovom pro-

jektu glavni partneri lokalne

uprave.

Tako je u Mojkovcu lokalna

uprava finansirala 80 odsto

postavljanja solarnih sistema,

a20odstopoljoprivrednikko-

ji je ispunio uslove za ugrad-

nju. Interesovanja stižu i od

ostalih lokalnih uprava, a u

Kolašinu će uskoro početi pr-

vafazarealizacijeovogaposla.

PROJEKAT

– Najveći projekat ovoga tipa

rađen je za Regionalnu ra-

zvojnu agenciju za područje

Bjelasice, Komova i Prokleti-

ja, ukupno je postavljeno 49

solarnih sistema – 34 manja i

15većih.Glavneprednostovih

Sve je lakšekad

uhvatiš sunce

Solarnih panela sve više na katunima na sjeveru

Solarni paneli nakrovukolibe

Postavljanje solarnihpanela

Dokatunana leđima

off-grid solarnih sistema što

se mogu postaviti bilo gdje i

što omogućavaju snabdijeva-

nje električnomenergijomna

nepristupačnim terenima i

lokacijama. Nešto većim off-

grid solarnim sistemima mo-

gu se napajati i pumpe za na-

vodnjavanje, što je velika

pogodnost za poljoprivredni-

ke na lokacijama sa slabijim

vodosnabdijevanjem. Ovi si-

stemi su znatno pojeftinili, a

podršku za njihovu ugradnju

daju i Vlada i lokalne uprave,

pa poljoprivrednici treba to

da iskoriste, ističeKotlica.

Dr.P.

URožajama počela izgradnja obaloutvrda

ROŽAJE

-Nakon stabilizaci-

jevremenskihprilika, u

okviru investicionihaktiv-

nostiDirekcije javnihrado-

va, uRožajama suzapočeti

radovi na izgradnji oba-

loutvrdaodnosnouređenju

korita rijeke Ibar. Investicija

jevrijednaoko440.000eura.

Obaloutvrdni zidovi će se ra-

diti odmostaucentruRoža-

jadoprvognarednogmosta

nizvodno.

Prema riječima Almera Kala-

ča, direktora Direkcije javnih

radova, riječ je o dugo najavlji-

vanomprojektu, čija realizaci-

jajetrebalodakrenejošuapri-

luove godine.

- Zbog loših vremenskih prili-

ka, odnosno dugotrajnih kiša i

visokog vodostaja Ibra, bili

smo prinuđeni da projekat za-

počnemo tekovihdana. Ovo je

samo jedan segment mnogo

krupnijeg i mnogo važnijeg

projekta, gradskog kolektora

sa sistemom za prečišćavanje

otpadnih voda. Prilikom izra-

de obaloutvrda istovremeno

ćemo instalirati kanalizacione

cijevi za potrebe budućeg ko-

lektora, čija vrijednost, zajed-

no za postrojenjem za preči-

šćavanje otpadnih voda, se

procjenjujena8,8milionaeura

– ističeKalač.

On dodaje da će buduće po-

strojenje za prečišćavanje ot-

padnih voda biti postavljeno u

blizini nekadašnje fabrike lje-

kobilja u okviru kompleksa

,,Zeleni“.

- Kolektor će se prostirati od

Dimiškinog mosta na ulazu u

Rožaje iz pravca Berana, do

postrojenja za prečišćavanje

otpadnih voda sa kracima koji

će obuhvatiti Ibarčansku i

Lovničkurijeku.Ovaj projekat

je za Rožaje višestruko znača-

jan jer rješava probleme oču-

vanjaživotnesredine,iproble-

meotpadnihvoda. Samimtim,

smatram će se stvoriti uslovi

da Ibar postane čistija rijeka i

da ne bude više mjesto gdje će

se odlagati otpadne vode kao

što je to do sada bilo – kazao je

Kalač, najavljujući da će ten-

der za cjelokupanprojekat biti

raspisan tokomjeseni.

F.K.

Uređujukorito Ibra

Foto zapis s planine Lola

ŠAVNIK

-Rijetki su stočari

koji semoguzateći naLoli,

pogotovoako sene zalazi u

katuneove lijepeplanine,

takoda se stada, pogotovo

ako sekreneodKrnova i

iznadGornjeBijele, „napr-

ste“moguprebrojati.

Krstareći od Štirnog dola ka

Javorju, ovih dana ekipa Po-

bjede zatekla je Nenada Dra-

gića kod ovaca. Profesor isto-

rije, s prutomu ruci.

- Moji su iz Morače, iz Ljevi-

šta, a ovdje su uvijek izdizali.

Imamotukolibu,ovdjeizdižu

Moračani, tamo odakle ste

došli komšijamo s Drobnjaci-

ma, istočno s Uskocima... Li-

jepoje ljetonaLoli.Miujesen

selimo u toplije krajeve, na

Kujavu, a ovdje smo dok za-

hladi, po nekoliko mjeseci.

Vode i paše ne fali za stoku,

putevi sumakadamski, ali so-

lidni... Ipak, najčešće ovuda

prolaze turisti koji vole neta-

knutu prirodu, terencima,

motorima i biciklima. Solarni

paneli zadovoljenašepotrebe

zaelektričnomenergijom,ka-

žeDragić.

Na pitanje bi li rado čobanski

štap zamijenio školskim

dnevnikompošto je profesor,

zagonetno se osmijehnu.

- Nemam posla u struci. U

Nikšiću sam fakultet završio

prije nekoliko godina, odra-

diopripravničkistažuNarod-

nom muzeju na Cetinju, ali

mi, izgleda, jedino stočarstvo

na Loli ne gine, kratko će Ne-

nadDragić.

Ra.P.

Profesor na

čobanskom

zadatku

NenadDragić