Previous Page  22 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 22 / 48 Next Page
Page Background

22

Pobjeda

Ponedjeljak, 20. avgust 2018.

Drugi pišu

Rusi

vraćaju

voćeu

Srbiju

Njemačkadržava svakegodine

na ime dječjeg dodatka isplati

oko 36 milijardi evra za oko 15

miliona djece. Prema informa-

cijama Ministarstva finansija

od tog broja nešto manje od

270.000djece u junu2018. nije

živjelouNjemačkoj, već udru-

gim država EU. Najveći broj

njihživiuPoljskoj,potomslije-

de Češka, Hrvatska i Rumuni-

ja.

To znači da 600 miliona evra

godišnje, u formi dječjeg do-

datka, izađe preko njemačke

granice. Činjenica je da je to

samo 1,8 odsto ukupne sume,

ali za samo pola godine isplata

dječjeg dodatka za djecu van

Njemačke je porasla za deset

odsto. Da li bi Savezna vlada

morala da provjeri ove isplate?

Socijaldemokrata Seren Link,

gradonačelnik Duizburga,

smatra da je Vlada Njemačke

jednostavno prespavala ovaj

problem. „Ona bi morala ko-

načno nešto da uradi protiv to-

ga,jeruEvropiimamoizbjegli-

ce zbog siromaštva.“ Broj ljudi

iz Rumunije i Bugarske se u

Duizburgu sa 6.000, koliko ih

je bilo 2012, popeo na 19.000.

To, tvrdi Link, predstavlja opa-

snost za kohezijudruštva.

To da građani drugih zemalja

EUuNjemačkojmogudažive i

radeproizilazi izosnovnihslo-

boda koje uživa svaki građanin

Unije. Tržište rada se za građa-

neRumunijeiBugarskeotvori-

lo2013. godine. Ako suupotra-

zi za poslom, u Njemačkoj

mogu da ostanu do šest mjese-

ci. Po istekumoraju da dokažu

da su u ozbiljnoj potrazi za po-

slom u suprotonom im nje-

mačke službemogunaložiti da

napuste zemlju.

Pravo na dječji dodatak stiču

onog trenakaddokažuda imje

stalno mjesto boravka u Nje-

mačkoj. Prošle godine jeuNje-

mačkoj bilo oko 1,2 miliona

građanaizistočnihzemaljaEU

koji su primali socijalnu po-

moć, četiri putavišenego2015.

Statisitike iz juna ove godine

pokazuju da se pojavilo

120.000 rumunske djece, koja

dobijaju dječji dodatk u Nje-

mačkoj, a skoro 19.000 njih u

samoj Rumuniji. Vodeća po

broju djece koja dobijaju dječji

dodatakjePoljska:oko160.000

dobija dječji dodatak u Nje-

mačkoji117.000njihudomovi-

ni.

Bavarska želi da u Vijeću nje-

mačkih pokrajina Bundesratu

postigne da se ograniče isplate

za djecu u inostranstvu. Bavar-

ski CSUupravo zbog toga traži

da SPD podrži njihovu inicija-

tivu. Portparol socijaldemo-

kratskog ministra finansija

OlafaŠolca je izjavioda se stre-

mi ka evropskomrješenju pro-

blema. Njemačka vlada naime

želi dadavanjazaporodicubu-

du prilagođena tome gdje dje-

ca žive.

Uz to postoje i argumenti za

dosadašnjupraksu.Uduizbur-

škoj opštini Hamborn, kojoj

pripada i „problematična če-

tvrt“Marksloh, prema podaci-

ma zamjenika predsjednika

opštine Klausa Krenkea (SPD)

živi između 3.000 i 4.000 Ru-

muna i Bugara. On kaže da je

dječji dodatak najjeftinije rje-

šenje. „Zamislite samo da svi

oni dovedu ovdje svoju djecu.“

Tada bi mnogi radnici preko

biroa za zapošljavanje dobili

pravo na dodatne isplate, ko-

štaju i vrtići. „Mi plaćamo da

oni ne dolaze ovdje.“

Zaprvo i drugodijeteporodica

dobijamjesečnopo194evra,za

treće 200, za svako sljedeće

225 evramjesečno.

Krenkesmatradauovomsiste-

mu postoje crne ovce. Prema

njegovim saznanjima prevare

se vrše tako štoporodice izRu-

munije i Bugarske budunama-

mljene u Njemačku pričama o

udobnom životu. Potom ih na

kratko smjesteustanove, otvo-

re imračune i predajuzahtjeve

za dečji dodatak, a čim dječji

dodatak počne da se uplaćuje,

cijele porodice vraćajunazad.

Prevaranti zadržavajubankov-

ne kartice preko kojih preuzi-

maju novac do prve zvanične

kontrole. On sam je, kaže, tri

puta posmatrao kako na dan

uplate dječjeg dodatka „pored

bankomata stoje muškarci sa

po deset bankovnih kartica u

rukama“.

Zavod za porodičnu pomoć

Sjeverne Rajne Vestfalije je u

100 kontrolisanih sumnjivih

slučajeva u gradu Vupertalu

kod40otkriodasuunijetilažni

podaci u zahtjeve za dodjelu

dječjeg dodatka. To je nanijelo

štetuuvisini

400.000evra.Ka

-

koovakontrolanijebila slučaj-

na i reprezentativna, Zavod ne

drži da je procenat prevaranta

toliki u cijeloj Njemačkoj. Zva-

ničnestatistikenema,saopštila

je Savezna vlada na upit Alter-

native zaNjemačku (AfD).

Gradonačelnik Duizburga

Link upozorava na krijumčare

koji uDuizburg ciljanodovode

Rome i kaže: „Sadmoramda se

bavimljudima koji prljajunaše

ulice i povećavajuproblemkoji

imamo s pacovima.“

Za ovu izjavu dobio je je žesto-

ke kritike od Romanija Roze,

predsjedavajućeg Centralnog

savjeta Sinta i Roma. Link je

koristio rasističke stereotipe

kako bi proizveo žrtvenog jar-

ca, kažeRoze. IUdruženjenje-

mačkih gradova je upozorilo

na stvaranja atmosfere protiv

jednegrupeljudiiistovremeno

zahtijeva hitnu reformu dječ-

jeg dodatka za djecu u ino-

stranstvu.

RuskaFederacijaje15.avgustaprivre-

meno zabranila uvoz voća iz Srbije, a

ovogputanaudarususenašlebreskve

i kajsije, nakon što je ruska služba za

fitosanitarni nadzor utvrdila da su

plodovi zaraženimonilinijom.

Direktor Uprave za zaštitu biljaMi-

nistarstva poljoprivrede Srbije, Ne-

bojša Milosavljević kaže za RSE da

je toMinistarstvou stalnomkontak-

tu sa kolegama iz Rusije od kojih re-

dovno dobija informacije o situaciji

sa posledicama zabrane.

„Za sada jevraćensamo jedankami-

on, prema našim saznanjima, i da li

će biti još vraćenih kamiona, to ne

znam. U kontaktu smo sa njima još

od prošle nedelje. Izvoz je išao nor-

malno do danas, tako da stvarno ne

znam koliko je kamiona otišlo, od

četvrtka, petka možda trideset ka-

miona. Oni su sada u proceduri pre-

gleda i uzimanja uzoraka, tačnije u

redovnoj proceduri pregleda. Ja

stvarno ne znam koliko je prošlo

proceduru, koliko nije“, kaže Milo-

savljević.

Dodaje da će deo izvoznog kontin-

genta biti uništen, a da će one koje

stignudograniceSrbijebiti detaljno

kontrolisane:

„Samo jepitanje šta je sakamionima

koji su presretnuti. Rekli su nam da

će deomorati da bude tamo uništen

zbog procesa truljenja koji je već

uzeomaha. Koliko je to broj kamio-

na i vozila stvarno ne znam. Imam

informacijeodljudikojesurazličite,

ali sačekaćemo nekoliko dana da vi-

dimo da li će i koliko kamiona biti

vraćeno iz Srbije.“

SlavoljubMijailović, iz Selevca kod

Smederevske Palanke, sedamdeset

kilometara južno od Beograda, kaže

za RSE, da će nova zabrana uvoza

voća iz Srbije u Rusiju izazvati oz-

biljne probleme domaćim proizvo-

đačima i izvoznicima.

„Definitivno, svi smo u problemu –

od izvoznika do proizvođača. Biće

problem, veliki problem. Problemje

što će roba kad se vrati iz Rusije, pa

će ona da spusti cenu. Jedino da se

proba da se proda na Kosovu, even-

tualno uBosni. Domaće tržište je ja-

kodiskutabilno“, navodiMijailović.

UPodunavskomokrugupodzasadi-

ma breskve je više od 5.000 hektara

koje su ove godine dale rod od

65.000 tona. Deo tog roda je u hlad-

njačama ukojima čeka kupce.

Mijailović je jedan od većih proi-

zvođača voća u tom okrugu sa 35

hektara savremeno opremljenih

voćnjaka od čega je na 10 hektara

zasadbreskve.Ovogodišnjirodnije

prodao izvoznicima već ga jeuskla-

dištiou sopstvenoj hladnjači.

„I jako sam zadovoljan što tu robu

nisamprodao njima, da su oni izve-

zli pada imse ta robavrati, tubi opet

nastao veliki problem. Ne samo za

mene. nego i za njih. I kako ja sad da

tražimnovacodčovekakojeizvezao

moju robu, koji je očekivao da i on

napravinekiprihodimenidapomo-

gne ako se ta roba njemu vraća?“,

pita se sagovornikRSE.

OdpočetkagodineSrbija jenarusko

tržište plasirala 110.000 tona voća u

vrednosti od150milionaevra.Mini-

star poljoprivrede Branislav Nedi-

mović ranije je izjavio da očekuje da

će aktuelna zabrana biti brzo okon-

čana: „Ovo je jedna mera zdravstve-

ne zaštite, iz jednog prostog razloga

jer smo imali kišnu godinu. Ja oče-

kujemda sa Rusijom ovu stvar reši-

mo, sad samo zavisi kakvi budu re-

zultati kompletnih tih analiza.“

Premainformacijamaizbeogradske

veletržnice cena breskvi kreće se od

70do100dinarapokilogramuidaza

sada nije bilo kolebanja cena zbog

problema sa izvozomuRusiju.

Sličnihproblema sa izvozomvoća iz

Srbije uRusijubilo je i ranije.

U februaru ove godine, Rusija je za-

branila uvoz krušaka zbog sumnji u

istinitost njihovog porekla.

U leto 2016. godine iz Rusije je vra-

ćeno 20 tona nektarina u kojima je

otkriven štetni insekt, a pre toga

2015. godine, dogodio se sličan inci-

dent sa jabukama.

Pokušaali smoda u Privrednoj ko-

mori Srbije saznamo koliko ovakvi

incidentišteteizvozuprehraamenih

proizvoda, ali do emitovanja ovog

prriloga nismo uspeli da dobijemo

sagovornika na tu temu.

Pregovori Velike Britanije sa EU o

Brexitu su upali u slijepu ulicu. To ne

kaže bilo ko, već Theresa May, britan-

ska premijerka. U pismu upućenom

svojoj vlastitoj duboko podijeljenoj

konzervativnoj stranci ona priznaje da

ona nažalost nemože ni naprijed ni na-

trag. Ona je okružena crvenom linijom

koju ne smije preći. Brexit ne smije biti

previše tvrd, previšemek ili čak sasvim

bez sporazuma tako da bi ga različite

stranačke frakcije i na koncu Europska

unijamogli prihvatiti.

Posljednji prijedlog ThereseMay da se

izpregovara jedna vrsta slobodne trgo-

vinske zone samo za robu sa EUnaišao

je odbijanje. Samo 11 posto Britanaca,

prema ispitivanjima javnog mnijenja,

smatrada jeplandobar. Ove sedmice se

uBriselutrebajuponovoodržatiprego-

vori. Službenici okupljeni oko glavnog

pregovarača EU Michaela Barniera i

britanskogministrazaBrexitDominica

Raaba pitaju se naravno o čemu se za-

pravo treba pregovarati?

Ni za trgovinska pitanja ni za pitanja

granice između Sjeverne Irske i Irske

nema upotrebljivih prijedloga. Britan-

ska vlada želi stoga samo prilagodljivo

saopćenjeobudućemodnosusaEU.No

EUsezalažezakonkretanugovorobri-

tanskom napuštanju Unije koji u naj-

manju ruku regulira osnovana pitanja

kao što su novac, granice i građanska

prava. Jasno je samo da vrijeme ističe.

Dokrajaoktobratrebabiti završenugo-

vor oBrexitu. Postaje tijesno.

NEDONOSI PREDNOSTI

Dosadašnje britanske pregovaračke

metodedaseumrtve i tekuposljednem

trenutku postanu značajni i konkretni

ovaj put neće dovesti do cilja. Pokušaj

ThereseMaydaofanzivomšarmauPa-

rizu i Berlinu podijeli EU je propala.

Pozicija Britanaca je slaba i bit će sve

slabija. EUimaznatnomanjeza izgubi-

ti od Velike Britanije. Premijerka na

Otoku,kojajepodteškimpritiskom,širi

paniku.Onagomilaživotnenamirnice i

lijekove za “global Britain” i preventiv-

noplete legenduo tomeda jeEUkrivac

za sve jer nije dovoljno fleksibilna.

Osnovni problem je da Brexit, koji je

postignut kampanjom zasnovanom na

lažima, skoro uopće nema prednosti za

VelikuBritaniju. Ni kada je riječ o trgo-

vini ni kada je riječ o migraciji. Napro-

tiv, britanski poslodavci sevećsadažale

da premalo stranaca iz EU želi raditi u

Velikoj Britaniji. Bogu hvala da vlada

puna zaposlenost. Poljske spremačice

ili njemački liječnici bi bili dobro došli.

NoBrexit ihplaši.

OPOZICIJA?NULA

Skoro već očajnički bore se tzv. „Rema-

iner“ za drugi referendumkako bi zau-

stavili Brexit. To se neće dogoditi u naj-

manju ruku ne sa premijerkom

TheresomMay koja to kategorički is-

ključuje. Da li će se premijerka unatoč

svim internimsvađama u svojoj stranci

moći održati dalje od jeseni je upitno.

Međutim, niko ne želi imati posao koji

je skoronemoguć.

Prvoborac Brexita i politički klaun Bo-

ris Johnson je nestao. Opozicioni vođa

Jeremy Corbyn ne koristi trenutak koji

mu se pružio. Njegova Laburistička

strankazaostajezakonzervativcima jer

se tvrdoglavi prijatelj Palestinaca

Corbyn upleo u skandal oko navodnih

simpatija sa palestinskim teroristima.

Radikalni socijalist Corbyn ionako nije

predložio vlastiti koncept Brexita. On

ne predstavlja stvarnu aleternativu

TheresiMay.

Što sada? Velika Britanija tetura i dalje

manje ili višebezsvijesti kadatumukada

je zakazan Brexit. Bez koncepta, bez ci-

lja. Uovommomentu postoji samomalo

nade da će neko povući sigurnosnu koč-

nicu i nesretni Brexit barempomjeriti.

Dječiji dodatakprekogranice

Njemačka isplaćuje dječji dodatak za 270.000 djece koja

žive u drugimevropskimdržavama. Na to su posebno

kivni u Duizburgu gdje, kako se tvrdi, Rumuni i Bugari

organizovano dolaze kako bi izvukli dječiji dodatak

Ruska službaza tosanitarni nadzor utvrdilada suplodovi zaraženimonilinijom

Prvi kamion hladnjača

sa voćemvraćen je

16. avgusta u Srbiji

iz Rusije, potvrđeno

je Radiju Slobodna

Evropa uMinistarstvu

poljoprivrede Srbije.

Rečeno nam je i da

se u tosanitarnoj

proceduri na ruskoj

granici nalazi oko 30

vozila sa voćem

Bregzit uslijepoj ulici