Previous Page  20 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 20 / 48 Next Page
Page Background

20

Pobjeda

Ponedjeljak, 20. avgust 2018.

Feljton

UHotima i Grudama ima

povišekamenihguvana

Piše:

SlobodanČUKIĆ

Hotski prvakAsNikinCamaj je

nakon gušenja zetskog ustanka

1832. godine bio prinuđen da

izbjegne u Crnu Goru i boravi

izvjesno vrijeme na Cetinju.

Njegova kuća jebila spaljena od

strane Turaka. Kasnije mu je

Njegošpomogaodaizgradiveli-

ku spratnu kuću-kulu, okruže-

nu bedemima i kulama. Ta gra-

đevina postoji i danas i ističe se

među susjednim objektima vi-

sokim odbrambenim zidom sa

moćnimkulamanauglovima.

LjamaedrIfIt

Oko crkvišta naĆaf Kiši se oku-

pilo više radoznalih mještana,

pasampočeodaseraspitujemo

guvnima i drugimstvarimakoje

sume zanimale. Anton Plumaj

mi je, na moje veliko čuđenje,

odgovoriodaguvana imauSko-

raću, uDrumama i Božaju. Do-

dao je da ih ima i u selu Prifte u

Grudi.Međuokupljenimajebio

i Đeto Đeljaj, iz vrlo uglednog

hotskog bratstva. Od njega sam

saznao da se kolomat (okome-

đaš) na albanskom naziva

„mur“.Takođeidase„vršiti“ka-

že „mepši grun“–što je složeni-

ca od „mepshi“ (mesti) i „grun“

(pšenica).Vršidbasepaknaziva

„pšimja grun“ (pshimja grun).

Kada sunakon jednog sata oku-

pljeni počeli da se razilaze, upi-

tao samĐeta da li bi mogao da

mi pokaže mjesto iznad obli-

žnjeg zaliva Vitoje na kojem se

nalazi velika ilirska gomila.

Spremno je odgovorio da bi. I

tako je započelo naše višesatno

druženje. Sve domraka. Ka Vi-

toji smo krenuli preko Lazina

gdje se (neočekivano) između

kamenitih strana krije poveći

komadravnogzemljišta,gabari-

ta fudbalskog igrališta.

Poslije dvadesetakminuta stigli

smo do većeg kamenog tumula,

koji sam premjerio i fotografi-

sao. Sa tog mjesta je pucao po-

gled na prekrasni zaliv Vitoja,

Samobor i Skadarsko jezero. U

Vitoji se nalazi snažan izvor za

koji je utvrđeno da dolazi pod-

zemnimputemizCijevne.

Po povratku samrekaoĐetu da

bih rado obišao Hote ako ima

vremena. Nije trebalo da ga pi-

tamdvaputa.Ubrzosmokrenu-

li uzbrdopremahotskimselima

Spinji,Skoraću,ArziiTraboinu,

koja se, posmatrano iz Podgori-

ce, nalaze iza brdaDečića. Nije-

sam imao ni najmanju predsta-

vu o tim naseljima. Ali sam bio

uvjeren da ću naići na krševiti

„stiješnjeni“ predio sa nešto

„otete“ zemlje. Ono što samza-

tekao bilo je potpuno drugačije.

Vidio sam lanac zelenih udoli-

na,čijamejekultivisanostzapa-

njila.

enIgma

Osnovna ideja je bila da vidim

hotska guvna. Po tomsampita-

nju imao izvjesnu rezervu. Par

godinaranije, doksamuGruda-

ma tragao za ostacima rimskog

vodovoda,naišaosamnapoveli-

koguvno.Nalazilo sena samom

početku kanjona Cijevne, kod

kuća Berišića, na dvadesetak

metaraodrječnogkorita,nama-

loizdignutommjestu.Ali,biloje

to i jedino guvno koje samvidio

uMalesiji,pasampomisliodabi

to mogao biti kakav usamljeni

slučaj.Na

tomenavelaokolnost

dauZetskogravnicinemaguva-

na. Nijesam ih zatekao ni uKu-

čima,nitiuFundini.Izgledaloje

kao da se ta graditeljska običaj-

nost okončavala na zapadnim

rubovima Lješkopolja gdje se u

Berima, Krusima i GornjimKo-

kotimanalazekamenaguvna.

Pokazalo se da sambio u zablu-

di. Kako ćemo vidjeti, ima ih i u

HotimaiuGrudama.Govorimo

o najmanje desetak velikih ka-

menihguvana.Vijestoguvnima

uSkoraću, uDrumama i Božaju

odškrinula je vrata nepoznate

odajeukojojsečuvajudragocje-

nosti. Nijesammogao iščekati

da razriješimtuenigmu.

InterpretacIja

Kakva su ta guvnaĐeto? Kolika

su?Jesulikamena?Jesulisuvo-

međna ili vezanaklakom?Zani-

malame je njihova graditeljska

osobenost. Da li su uklopljena u

ambijentpoputcrnogorskihgu-

vana? Da li su osimekonomske,

imala i „rekreativno-socijalnu“

ulogu? O tome se nigdje nemo-

že pročitati ni riječi. Nema čak

ni nagovještaja.

DoksamsekodcrkvenaĆafKi-

ši raspitivao o guvnima, neko je

rekao da je to sve već popisano

–uvezičegasamvrloskeptičan.

Sveidajetako,kakvajekoristod

toga ako se podaci čuvaju u ne-

koj fijoci? Interpretacija je po-

drazumijevajući dio svih istra-

ž i van j a . Bez t umačen j a

poduhvati ostajupolovični.

BeSmISLenIpojam

Krenuo sam sa Đetom uzbrdo

prekoSpinjeiubrzostigliuSko-

rać. Bio sam zatečen. Umjesto

„stiješnjenog“ sela predamnom

se, među brdima, ukazala pro-

strana zelena udolina, sa rasu-

timkućama i mnoštvomzarav-

njenih i podzidanih terasa.

Mogaosamumrijeti i ne saznati

daovopostoji-dasdrugestrane

Dečića, u njegovom podnožju,

postoji ovakva pitomina. Kakav

paradoks! Pa ovomjesto je uda-

ljeno samo desetak kilometara

od Podgorice ukoliko se računa

vazdušnomlinijom.Ali, uCrnoj

Gori„vazdušnalinija“predstav-

lja najbesmisleniji pojam. Zbog

toga, recimo, danas 95 odsto

Podgoričana ne zna da se na

drugoj strani Zetske ravnice, u

zapadnomdijelu, na samo 12-13

kilometara „vazdušne linije“ od

njihovog grada, među brdima

nalazi maleno jezero Gornje

blato.Kakobitekmogliznatišta

se krije uHotima!? Nešto je bo-

lja situacija kada je u pitanju

Gruda i kanjon Cijevne, gdje

mnogi ljeti idu na kupanje. Ali,

Hoti su potpuno nepoznati.

Terraincognita.Baškaoibrdski

dio Gruda, visoko nad kanjo-

nomCijevne, gdje senalaze sela

Prifte, Lofka i Selišta, a gdje ri-

jetkokozalazi.

(nastavljase)

POMALESIJSKIMBRDIMA

Anton Plumaj mi je rekao da guvana ima u Skoraću, u Drumama

i Božaju. Dodao je da ih ima i u selu Prifte u Grudama. Među

okupljenima je bio i Đeto Đeljaj, iz vrlo uglednog hotskog bratstva. Od

njega samsaznao da se kolomat (okomeđaš) na albanskomnaziva

„mur“. Takođe i da se „vršiti“ kaže „mepši grun“ – što je složenica od

„mepshi“ (mesti) i „grun“ (pšenica). Vršidba se pak naziva „pšimja grun“

2.

Krenuo samsaĐetom

Đeljajemsa Ćaf Kiše

uzbrdo preko Spinje

i ubrzo smo stigli

u Skorać. Bio sam

zatečen. Umjesto

„stiješnjenog“ sela u

kršu, predamnomse,

međubrdima, uka-

zala prostrana zelena

udolina, sa rasutim

kućama imnoštvom

zaravnjenih i

podzidanih terasa.

Mogao samumrijeti i

ne saznati da ovo pos-

toji - da s druge strane

Dečića, unjegovom

podnožju, postoji

ovakva pitomina

UGrudama sam

prije nekoliko godina

naišaona poveliko

guvno. Nalazilo se

na samompočetku

kanjona Cijevne, kod

kuća Berišića, na

dvadesetakmetara

od rječnog korita,

namalo izdignutom

mjestu. Ali, bilo je to

i jedino guvno koje

samvidiouMalesiji,

pa sampomislioda bi

tomogao biti kakav

usamljeni slučaj.

Pokazalo se da sam

biou zabludi

KućeBerišića, guvno i rijekaCijevna

ĐetoĐeljaj

Prizor iz Skoraća

Lazineublizini crkvenaĆaf Kiši

Ilirski tumul iznadzalivaVitoja