Previous Page  14 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 14 / 48 Next Page
Page Background

14

Pobjeda

CrnomGorom

Ponedjeljak, 20. avgust 2018.

Priča o ZdravkuMiloviću, povratniku na starevinu u nikšićkimBanjanima

Mašinackoji jeodlučioda sebavi ovčarstvom

NIKŠIĆ

Ministar poljopri-

vrede i ruralnog razvojaMi-

lutinSimovićnedavno jepo-

sjetioBanjane, nekoliko sela

najbezvodnijegkrajanikšić-

keopštine, apovod subili

uspješnozavršeni istražni

radovi, koji garantujuda će

Riječani, pa svi su izgledi i

Vilusi i Velimlje, uskorodo-

biti vodovod. Čelnikcrno-

gorskepoljoprivrede sa sa-

radnicima i najodgovorniji u

lokalnoj upravi posjetili su i

selaDubočke iKršMilovića,

gdje sunedavno izgrađene

vještačke akumulacijekoje

ćeublažitimukeuzornih

stočara.

Ekipa Pobjede, nekoliko dana

ranije, bila je u podnožju pla-

nine Utes, baš gdje je izgrađe-

nojednoodvještačkihjezera,i

to kod domaćina ZdravkaMi-

lovića, koji nam je ispričao ka-

ko se i zbog čega odlučio na

povratak selu.

-Kasno samse odlučio za bav-

ljenjepoljoprivredom,tekpri-

je nekolike godine. Drugi bi-

znisisubilimojapreokupacija,

bio sampreduzetnik i deceni-

jama živio u Nikšiću, a četiri

godineunazadodlučio samda

se vratim na đedovinu. Imao

sam solidne uslove, otac je bio

sagradio novu kuću, a ja sam

lani podigaonovu štalu. Uzga-

jam 130 ovaca i 20-ak alpskih

koza. Odlučio sam se za rasu

„romanov“, aovcesamuvezao

sa farme „Aleksej“ iz Nevesi-

nja. U stadu mi je vrlo malo

grla autohtonih pasmina, a

najvišejemeleza-kažeZdrav-

ko Milović, obrazlažući zbog

čega se odlučio za ovu rasu.

-Nijesamsemnogorazumiou

stočarstvo, jer ja sam studirao

mašinstvo, bio preduzetnik,

imao fabriku..., ali kad je to

krenulo nizbrdo za ovaj vid

poljoprivrede trebao mi je

najmanji početni kapital. Na

televiziji i internetusamorasi

,,romanov“ našao podatak da

je krasi najbolja reprodukcija,

da je srednje veličine, da je ot-

porna na sve vremenske uslo-

ve, a može i da se dva puta ja-

gnji, odnosno da godišnje ima

najmanje četvoro jagnjadi.

Jagnjad sumanja nego od do-

maćerase,alimoječetvorogo-

dišnje iskustvo potvrđuje da

brojnošću nadoknadi svoju

težinu i biva isplativija. I me-

lezi daju bolje rezultate, ovce

se u prosjeku jagnje tri puta u

dvije godine. Prodaju se ja-

gnjad lako, mada su naši me-

sari navikli da otkupljuju ja-

gnjad od 40 kilograma, pa i

mnogo teža, a prosjek ove ja-

gnjadi je25-30kilogramažive

mjere. Kolikomi se čini, na tr-

žištu su sve popularnija ja-

gnjad težine do 15 kilograma

mesa i ja tu vidim svoju šansu

-kažeuzorni stočar izselaKrš

Milovića.

UvećavaMilović stado, ali ka-

že da će se zadovoljiti drža-

njem 150 priplodnih grla. Sa

svogikomšijskihimanjaobez-

bijedi dovoljno sijena, žitarice

kojima prihranjuje stoku ku-

puje u nikšićkim veleprodaja-

ma i kaže da u Nikšić, koji je

udaljen 60-ak kilometara, ri-

jetko dolazi i ljeti i zimi. Nada

se Zdravko da će nadležni po-

praviti put donjihovogkraja, a

posljednja nekolika kilometra

od Crnog kuka nijesu ni asfal-

tirana, te da će uskoro imati i

urednije snabdijevanje elek-

tričnomenergijom.

Vještačka akumulacija koja je

nedavno urađena, kaže Milo-

vić, spas jezastočarenjegovog

kraja.

- Ova voda je zapremine oko

800 kubika, a ovo je bezvodan

kraj, nema izvora i onda je su-

višno govoriti o njenom zna-

čaju. Lokalnoj upravi smo za-

hvalni za ovaj poduhvat, a

akumulaciju ćemo koristiti

nas četiri najbliža domaćina

kojiuzgajamoukupnooko350

ovaca, kao i komšija koji sa još

stotinjak izdiže u blizini. Teš-

ko je ljeti biti čoban, kosac i još

brinuti kad će bistijerna pre-

sušiti - iskreno ćeZoranMilo-

vić, koji je, vjerovatno neoče-

kivano, sebe pronašao u

stočarstvu, usvomselu, nakon

mnogih preduzetničkih ideja

koje subile vezane za grad.

R. PEROŠEVIĆ

U šavničkoj opštini evidentirano više od stotinu stećaka, a ima ih i znatno više

Kulturno

blagomože

bitimagnet

za turiste

ŠAVNIK

Na teritoriji šav-

ničkeopštine evidentirana

su 104 stećka, a sigurno ih

ima i znatnoviše. Do tog

podatkadošao jeCentar za

kulturu, sport imedije iz

Šavnika, koji je i objavio

katalog s fotografijama 13

lokalitetanakojima sena-

laze ti spomenici.

Prema riječima Ranka Šuši-

ća, taj projekat lani je finan-

siralo Ministarstvo kulture,

a planirano je da uskoro bu-

de urađen novi, proširen ka-

talog koji će biti i preveden

na engleski jezik.

- Prošle godine obišli smo

sve te lokalitete sa arheolo-

zima sa Cetinja. Ostalo je još

da posjetimo Sinjajevinu jer

i tamo ima stećaka. U selu

Previš evidentirana su četiri

stećkaodkojihsutriugrađe-

na u temelje Crkve Sv. Đor-

đa. UPošćenju je jedan isko-

rišćen kao spomenik, a ima

ih pored Crkve uspenja Bo-

gorodice još 18. UPridvorici

kodCrkveSv.ArhanđelaMi-

haila imajudva stećka, uTu-

šini su dva iskorišćena kao

spomenici, a jedan je ugra-

đenu temelje crkve, dok ihu

zaseoku Zukva, kod Slatine,

Centar za kulturu, sport i medije

iz Šavnika objavio je katalog s

fotogra jama 13 lokaliteta na kojima

se nalaze ti spomenici

Vještačka akumula-

cija koja je nedavno

urađena, kažeMilović,

spas je za stočare nje-

govog kraja

VRATIOSENA

ĐEDOVINU:

ZdravkoMilović

ima čak 27. U Gornjoj Bijeloj

imaihvišeod20izaraslisu,ali

planirali smo sve to da očisti-

mo kako bi bili vidljivi i posje-

ćeniji. Ima stećaka i na mno-

gim lokalitetima van sela, na

planini Studena deset, na Loli

jeunarodupoznatijiĐevojač-

kikamenijošdvastećkapored

njega. U Dubrovsku smo evi-

dentirali dva tumula koje na-

rod još naziva Jerininim go-

milama, ali i na Krnovu

Kresojevića groblje sa 13 ste-

ćaka.Imajedanstećakinapla-

nini Ivica, zovu ga bijeli mra-

mor, a ima ih v i še i na

Sinjajevini. Ovaj posao smo

odradili zahvaljujući resor-

nomministarstvuiNarodnom

muzeju sa Cetinja, a u sazna-

nju smo da stećaka ima još u

Kruševicama iMekimdolima.

Uradili smo i film, a dogodine

ćemo u Pošćenju očistiti rasti-

njeukoje suzarasli stećci, oči-

stitimahovinusnjihipostaviti

jednu informativnu tablu, jer

pored tog sela je turistima sve

atraktivnijikanjonNevidio,pa

smosigurnidaćemnogimabi-

ti zanimljivo i da pogledaju te

kamene gromade, izuzetno

lijepoisklesane-kažeRanko

Šušić iz šavničkog Centra za

kulturu, sport i medije, do-

dajući da suuposljednjevri-

jeme, zahvaljujući podršci

Ministarstva kulture, reali-

zovali brojne vrijedne pro-

jekte.

Rekonstruisana je Pekićeva

kuća, a to je koštalo oko

150.000 eura i preostalo je

još samo da se uredi njeno

dvorište, odnosno da se iz-

gradi ljetnja pozornica.

Šavničani planiraju i da po-

pišu svu pokretnu imovinu

Novice Cerovića. Rodna ku-

ća čuvenog crnogorskog ju-

naka zatvorena je od sep-

tembra do maja i tada se u

njojnenalazevrijednestvari

kao što su dokumenta, odli-

kovanja, oružje... Dakle, lo-

kalna uprava smatra da bi uz

pomoć države trebalo, kada

se evidentira sva vrijedna

imovina, otvoriti vrata kuće

NoviceCerovićazaposjetio-

ce tokom cijele godine, jer

ona jemuzej.

Ra. P.

Svjedoci istorije