Table of Contents Table of Contents
Previous Page  7 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 7 / 48 Next Page
Page Background

7

Pobjeda

Nedjelja, 19. avgust 2018.

Tema

Svi relevantni podaci ukazuju da se od 1980. godine našemore konstantno zagrijava

Jadran topliji

za stepennego

prije 15godina

Uperiodu

od 2011. do

2017. srednja

godišnja

temperatura

površinemora

je prevazišla

onu iz perioda

2001 2010.

koja je bila

proglašena

najtoplijom

dekadomna

globalnom

nivou, a i kod

nas, kazala je

Mirjana Ivanov

PODGORICA

–Zaprote-

klihgotovočetiri decenije

temperaturapovršineJa-

dranskogmorabilježi trend

rasta zaoko0,03 stepena

Celzijusova godišnje, poka-

zujuraspoloživi podaci Za-

voda zahidrometeorologiju

i seizmologijuCrneGore

prikupljani umjernoj stani-

ci uBaruuperioduod 1980.

do2017. godine.

Svaka dekada u tomnizumje-

renjapokazala je višuprosječ-

nu temperaturu od prethod-

ne, saopštila je Pobjedi

MirjanaIvanov, načelnicaOd-

sjeka za primijenjenu meteo-

rologijuuZHMS-u.

MJERENJA

- Uperiodu 2011-2017. srednja

godišnja temperatura površi-

ne mora je prevazišla onu iz

perioda2001-2010. koja jebila

proglašena najtoplijom deka-

dom na globalnom nivou, a i

kod nas. Dakle, u toj dekadi,

srednja godišnja temperatura

površinemora iznosila je 18,3,

a maksimalna temperatura je

bila28,3C, 2005. godine.Veću

sedmogodišnjem periodu

(2011-2017) srednja godišnja

temperatura iznosi 18,9stepe-

ni, ado sadanajviša izmjerena

temperatura površinemora je

28,5 stepeni Celzijusa, 2012.

godine. Ako se ovako nastavi,

vrlo je moguće da će dekada

2011-2020. biti toplija od pret-

hodne –kazala je Ivanov.

Prema njenim riječima, ove

godine su temperature mora

bile više od 20 stepeni već od

kraja marta i dostizale 24,8

stepeni krajemaprila. Tempe-

ratura površinemora je dosti-

zala do 27,5Celzijusa.

Ivanov ističe da se prognozira

da bi koncemove dekade mo-

gle da bududostignute vrijed-

nostikojeukazujudajeJadran

topliji za cijeli stepen nego

prije 15 godina.

- Rezultati modela u okviru

projekta AdriCosmStar poka-

zuju da se u periodu od 2015.

do2020.godinemožeočekiva-

ti porast površinske tempera-

Prema riječima Jakova Dulčića

sa Instituta za okeanogra iju

i ribarstvo iz Splita, posljed-

njih nekoliko decenija se u

Jadranu i Sredozemnommoru

uočava porast površinskih

temperatura.

- Počev od 1995. godine

zabilježeno je intenziviranje

klimatskih promjena, a poslje-

dica toga su jačanje cirkulacije

i ulazak slanije i toplije vode

u Jadran - kazao je Dulčić za

Pobjedu.

On je nedavno u Kotoru, na

zajedničkoj konferenciji sa

kolegama iz Instituta za biolo-

gijumora iz Kotora, saopštio

podatke da je od 2008. do

2015. godine temperatura

površinskog sloja mora pora-

sla za 1,25 Celsizujusa i da se

taj tend zagrijavanja nastavlja.

Kako ističe Dulčić, primjetno

je da su ekstremne situacije

češće, jače izražene i dugo-

trajnije.

- U isto vrijeme zagrijavanja

atmosfere nastupaju ranije

na globalnoj skali pa tako

i u Jadranu. More se ranije

počinje grijati. Ali višegodišnji

Dulčić: Jačeizraženiekstremi

trendovi temperature vode

duž Jadrana, i to istočne obale,

nijesu ni prostorno ni sezonski

Analiza promjene tempera-

ture površine mora i njego-

vog nivoa zbog klimatskih

promjena i varijabilnosti

sprovedena u okviru pro-

jekta CAMP pokazala je da

postoje konkretni problemi

za dobijanje relevantnih

podataka, prvenstveno

sadašnjih i budućih promje-

na nivoa mora.

U tom segmentu projek-

ta prepoznat je kao vrlo

ozbiljan problem kvalitet

meteoroloških i hidrograf-

skih podataka, raspoloži-

vost niza podataka i rijetka

Rijetkamrežaosmatranja

mreža osmatranja u obalnom

području.

- U prvomNacionalnom

izvještaju Crne Gore prema

UNFCCC (Okvirna konvencija

Ujedinjenih nacija o klimat-

skimpromjenama) urađene su

projekcije temperature površi-

ne mora pomoću regionalnog

modela EBU POM za scenario

A1B i A2. Tako, za scenario A1B

koji podrazumijeva normalni

ekonomski razvoj, srednja

godišnja promjena temperatu-

re za period 2001 2030. kreće

se u granicama od 0.04 do

0.08 stepeni, dok je za posljed-

njih trideset godina 21. vijeka,

odnosno period 2071 2100.

ova promjena oko 1.7 °C. Za

,,pesimistični“ A2 scenario (jak

ekonomski razvoj) i period,

2071 2100. promjena tempera-

ture površine mora iznosila bi

oko 2.4 °C – navodi Ivanov.

Prema njenim riječima, u okvi-

ru izrade trećeg Nacionalnog

izvještaja Crne Gore o klimat-

skimpromjenama pripremaju

se ažurirane projekcije tem-

Mirjana Ivanov

ujednačeni.

Dulčić dodaje da se promje-

ne uočavaju i u dubljim slo-

jevima mora. Promjene su u

cijelom vodenom stupcu.

- Do dubine od 20metara se

zagrijava zbog sunca. Sloj

ispod 50metara se polako

hladi i ne pokazuje neki trend

i to opet zavisi od područja.

Na većimdubinama opet

dolazi do zagrijavanja kao

posljedice promjena u cirku-

laciji i izmjeni voda između

Sredozemnogmora i Jadra-

na, što je direktna posljedica

promjena klime – ističe

Dulčić.

JakovDulčić

perature i padavina, i ekstre-

mnih događaja prema novim

RCP scenarijima IPCC-a

(Međuvladin panel za klimat-

ske promjene).

- Jedan dio je posvjećen poja-

vi invazivnih vrsta u dijelu

Jadranskogmora Crne Gore

kao posljedici klimatskih

promjena, a drugi obalnom

pojasu i primjeni DIVAmode-

la – integrisanog globalnog

modela za procjenu bio izič-

kih i socio-ekonomskih poslje-

dica porasta nivoa mora i

pridruženih ekstremnih vodo-

staja – navela je Ivanov.

Okeani dominiraju

promjenomenergije

Zemlje zbog svojemase

i velikog toplotnog

kapaciteta upoređenju

sa atmosferom

Odprojektovanog

povećanja nivoamora

do kraja vijeka oko 75

odsto biće uzrokovano

termalnomekspan-

zijom, dok je 25 odsto

uzrokovano otapanjem

glečera uoblasti pod

vječitim ledom

ture Jadranskog mora za oko

jedan stepenuodnosunaperi-

od2003-2008. (aprema osma-

tranjima srednja vrijednost za

tajperiodje18,4C), i bržepovr-

šinske struje prvenstveno u

središnjem dijelu Jadrana –

objašnjava sagovornica.

NIVOMORA

Ivanovpodsjećada je jednaod

ključnih posljedica globalnog

zagrijavanja i povećanjenivoa

mora.

-Razlogakojidovodedopove-

ćanja nivoa ima više. Na pr-

vommjestu je termalno šire-

n j e v o d e , u z r o ko v a n o

povećanjemtemperaturemo-

ra (Gregory et al., 2001). Pre-

ma procjenama iz izveštaja

IPCC-a, odprojektovanogpo-

većanja nivoa mora do kraja

vijeka oko 75 odsto biće uzro-

kovano termalnom ekspanzi-

jom,dokje25odstouzrokova-

no otapanjemglečera i oblasti

pod vječitim ledom (Arktik,

Antarktik, Grenland) – preci-

zira Ivanov.

Prema njenim riječima, kod

malih basena poput Sredoze-

mnog i Jadranskog mora sve

procjene buduće promjene

nivoa mora imaju veoma mali

stepenpovjerenja.

- Jedan od razloga za nizak

stepen povjerenja je i taj što

globalni modeli imaju relativ-

no mala razlaganja da bi pra-

vilno razložili ovako male ba-

sene, a sa druge strane

regionalnimodelinijesuumo-

gućnosti da na pravilan način

uračunaju dio povećanja ni-

voa mora kao posljedicu to-

pljenja glečera i vječitog leda

koji su globalni problemi –

precizira Ivanov.

OLUJE

Na pitanje kakav efekat, po-

smatrano sa aspekta uticaja

na klimu i interakciju sa vaz-

dušnommasom,možeda ima

povećanje temperature mora

od jednog stepena i u kojoj

mjeri to može da dovede do

učestalije pojave nevremena,

Ivanov ističe da generalno,

okeani dominiraju promje-

nom energije Zemlje zbog

svojemaseivelikogtoplotnog

kapaciteta u poređenju sa

atmosferom.

- Pored toga imaju niski albe-

do (odnos količine zračenja

koji tijelo reflektuje i prima) i

apsorbuju sunčevo zračenje

mnogo lakše od leda – kaže

ona.

Kada je riječ o jačini i obimu

uticaja oluja, istraživanja u

okviru CAMP projekta (Pro-

gram integralnog upravljanja

obalnimpodručjemCrneGo-

re), ističe Ivanov, pokazujuda

se očekuje njihovo povećanje

zbog globalnog zagrijavanja

koje obezbjeđuje energiju za

intenziviranje oluja.

-Zbog togaćemnogepriobal-

neoblasti da se suoče sapove-

ćanjem nivoa plavljenja, ubr-

z an j em e r o z i j e ob a l a ,

miješanjem morske vode sa

slatkom vodom i gubitkom

vlažnih zemljišta – kaže Iva-

nov.

Ona zaključuje da povećanje

temperature direktno vodi

većoj brzini vjetra, intenziv-

nijim padavinama, češćim

olujnim nepogodama i mor-

skim pijavicama koje su re-

zultat jakih vertikalnihkreta-

nja u nestabilnoj vazdušnoj

masi ili prilikom prodora

hladnog vazduha.

I.PERIĆ

Uprotekloj deceniji srednjagodišnja temperatura iznosi 18,9stepeni

Detalj izGrblja