Table of Contents Table of Contents
Previous Page  4 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 4 / 48 Next Page
Page Background

4

Pobjeda

Nedjelja, 19. avgust 2018.

Ekonomija

PODGORICA

- Državnimči-

novnicima koji su spremni da

napuste posaomogla bi se po-

nuditi otpremninauvisini tro-

godišnje ili petogodišnje zara-

deuzmogućnost da rade ,,isti“

posao, ali sada u svoje ime i za

svoj račun. To bi dovelo do

osnivanjahiljademalihpredu-

zeća, koji bi vrlo brzo usisali

novenezaposlene,azaeventu-

alni dio nedostajućih sredsta-

va mogla bi država da im ga-

rantuje kod banaka, kazao je u

intervjuu Pobjedi profesor

Ekonomskog fakulteta Uni-

verziteta CrneGore dr Anđel-

koLojpur.

- Prilikom rješavanja ovog pi-

tanja trebalobi naći neku ,,vin-

vin situaciju“, odnosno rješe-

nje kojim bi bili zadovoljni

zaposleni i država. Smatram

da jevišakzaposlenihudržav-

nojupravimogućeriješitijedi-

no kombinacijomekonomske

logike i dobrovoljnosti. Vjeru-

jemdabitakavvidrestrukturi-

ranja državne uprave, kao već

provjeren recept, sigurno po-

držaleimeđunardneinstituci-

je. U prilog tezi da na ovaj na-

čin startuje novi biznis,

povećava se broj malih predu-

zeća i zaposlenost i izbjegava

socijalno raslojavanje, govore

podacidaurazvijenimzemlja-

maEUova preduzeća koja za-

pošljavajumanjeodpet radni-

ka, a nekad samo osnivača,

čine preko 90 odsto ukupnog

broja-kazaojeLojpurodgova-

rajući na pitanje postoji li na-

čin da se broj zaposlenih u dr-

žavnoj upravi smanji, a da

budu zadovoljne obje strane i

radnici iVlada.

POBJEDA:

Da li jeoptimiza-

cijabrojazaposlenihudr-

žavnojupraviuzotpremni-

ne, otvaranjesopstvenog

preduzeća i eventualnega-

rancijedržave jedini inajbo-

ljinačin?

LOJPUR:

Treba razmišljati o

još jednom ,,receptu“, a tiče se

zakonske regulative u oblasti

radnih odnosa. Mislim na iz

,,socijalizma“naslijeđeniprin-

cipdoživotnogzaposlenjakoji

se u zemljama tržišne ekono-

mije postepeno zamjenjuje

ugovornim radnim odnosom

na određeno vrijeme. Pokaza-

lo se da tako uređen odnos

mnogo kvalitetnije funkcioni-

še nego sa kolektivnimugovo-

rima. Radnici su na ovaj način

bolje zaštićeni, tako što brže i

lakše ostvaruju svoja prava

ukolikodođedosporovasapo-

slodavcem. Moramo da stavi-

moadaktanekepogubnedugo

preovlađujuće dogme koje su

uprethodnomperioduizazva-

le negativne posljedice po cr-

nogorskuekonomiju.Uosnovi

moje zalaganje ide ka tome da

država mora da ima aktivniju

ulogu na tržištu uopšte. To

znači da ispravi tržišne nelo-

gičnosti jer se konačnomora-

mo pomiriti sa spoznajom da

,,državamože da griješi, ali da

tržištegriješi višeoddržave“.

POBJEDA:

Smanjenjebroja

zaposlenih, koje jenajavila

Vlada, kolikoćebiti težak

posao?

LOJPUR:

To nije prost zada-

takinemožeseriješitiprostim

,,brisanjem“ jednogbroja ljudi

saspiskazaposlenih.Ovajpro-

ces doživljavamkao potrebnu

mjeru gdje će se kvantitet na-

domjestiti kvalitetom. Pri to-

me treba da imamo u vidu da

nam se u pregovorima sa EU

po skoro svim poglavljima is-

postavlja zahtjev da se jačaju

administrativni kapaciteti

uprave na nivoupojedinihmi-

nistarstava.Uostalom,admini-

stracija se svugdje u svijetu

umnožavapovlastitimpravili-

ma -hrani sama sebe.

POBJEDA:

Kakvi suizgledi

daekonomijanastavi trend

rasta iunarednimgodinama

nanačinkako jetoprojekto-

vanoVladinimdokumenti-

ma?

LOJPUR:

Nesumnjivo da je

stoparastaBDPjedanodpouz-

danih pokazatelja zdravlja na-

cionalneekonomije.CrnaGora

se sa stopama privrednog rasta

od četiri i više odsto, što je u iz-

vještaju zaZapadni Balkanpo-

tvrdila i Svjetska banka, našla

načeluregiona i ujednosvrsta-

laumalobrojnugrupuvodećih

zemalja. Vlada Crne Gore je u

Programu ekonomskih refor-

mi sa neskrivenimambicijama

ivisokomdozomsamopouzda-

njau tompogledusebi postavi-

la dosta visoko ljestvicu, a upo-

rište za takva očekivanjamogu

se tražitiunekomviduvećpre-

poznatljivog osnaživanja i re-

strukuriranja realnog sektora.

Naravno, budući da se radi o

maloj i ranjivoj ekonomiji, ali

relativno upravljivoj, ipakmo-

ramo biti svjesni da u njoj ,,sve

zavisi“, timviše jer je današnji

globalni ambijent postao po-

prište žestokeborbezapolitič-

ku i ekonomskuprevlast. Neri-

jetko se prvi na udarunađu oni

manje razvijeni. Takođe, kada

jeupitanjukontinuitetprogre-

sa na dugi rok, smatramda po-

PODGORICA

-Najvećane-

tozaradauCrnoj Gori pro-

teklogmjeseca iznosila je

21.916eura, odnosno38.791

euroubruto iznosu sapore-

zima i doprinosima - saop-

štili suportaluCdMizPore-

skeuprave.

- Prema podacima kojima ras-

polaže Poreska uprava, najve-

ća bruto zarada za jul iznosila

je 38.791 euro, odnosno 21.916

euraunetoiznosukojijeispla-

ćen zaposlenom u djelatnosti

trgovine na veliko sa čvrstim,

tečnim i gasovitim gorivima –

precizirali su iz Poreske upra-

ve.

Iz te institucije su, međutim,

konstatovali da se ne radi o re-

dovnommjesečnomprimanju

zaposlenog, već o otpremnini,

bonusu ili nekom drugom

obliku ličnog primanja.

- Taj iznos je unijet u IOPPD

obrazac pod šifrom 1-zarade,

pasekaotakav i vodiusistemu

Poreske uprave – pojasnili su

oni.

Najveća junska bruto zarada

iznosila je 21.770 eura, odno-

snoneto 12.791 euro, isplaćena

osobi koja radi na razradi gra-

đevinskih projekata, a pro-

sječna neto zarada u tommje-

secu iznosila je 511 eura.

I.T.

PODGORICA

-Ostvarivanje

trajnog i postojanogprivred-

nog razvoja treba graditi na

sopstvenimizvorima energi-

je. Zato jepotrebno štoprije

temeljno izučiti i donijeti od-

lukeo izgradnji novih izvora

električne energije. Kandida-

ti za izgradnjunovihkapaci-

teta sudrugi blokTermoe-

lektranePljevlja i niz

hidroelektranana rijekama

Morača, Komarnica, Piva–

kazali suzaCdMizPrivred-

nekomoreCrneGore.

Kako sunaglasili, zanašudrža-

vu jeodvitalnog značaja razvoj

sopstvenih izvora energije ka-

kobismanjilazavisnostoduvo-

za.

REZULTATI

Iz Privredne komore ističu da

su ostvareni izvanredni rezul-

tati u proizvodnji električne

energije za prvih šest mjeseci

ove godine.

- Podaci Monstata o industrij-

skoj proizvodnji pokazujuda je

u sektoru snabdijevanje elek-

tričnom energijom, gasom, pa-

rom i klimatizacija zabilježen

značajan rast od 117,8 odsto u

odnosu na uporedni period

prethodne godine - podsjećaju

oni.

Pored ostvarene rekordne pro-

izvodnjehidroelektričneener-

gije u ovom periodu, stabilne

proizvodnjeizTermoelektrane

Pljevlja, bilježimo i proizvod-

nju iz vjetroelektrane.

-Udiouizvozuelektričneener-

gije je u porastu i poslije izvoza

metala (aluminijum, gvožđe i

čelik) i ruda (boksit), nalazi se

na trećem mjestu u strukturi

izvoza. U odnosu na prošlogo-

dišnjih pola godine zabilježen

je rast električne energije od

89,7odsto.Hidrološka situacija

jedobra, pa seuzdobrupripre-

mljenost tehničkih postrojenja

realno očekuje veća proizvod-

nja električne energije u odno-

su na prošlu godinu - ističu u

PKCG-u.

VJETAR I SUNCE

Za poboljšanje razvoja ener-

getskog sektora, iz Privredne

komore smatraju da on bi tre-

balo da se bazira na prirodnim

resursima.

- Prvenstveno se misli na ener-

giju vjetra i sunca. Farme vje-

troelektrana polako se razvija-

ju preko Krnova, Možure, a

uskoro i Gvozda. Takođe, dosa-

dašnja istraživanja podmorja

Crne Gore na naftu i gas, te do-

bijeni rezultati, ohrabruju u

pogledu mogućnosti postoja-

nja velikih ležišta prirodnog

gasa – ističu iz te institucije.

Crna Gora u potpunosti uvozi

naftu i njene derivate.

-Potrošnjatečnihgorivajeupo-

rastu. Funkcionisanje preduze-

ća na području nafte i njenih

derivataorganizovano jekao tr-

žišnadjelatnost.Tržištejeured-

nosnabdjeveno -navodeoni.

Zaposleni u trgovini

primio22.000eura

Hidroelektrane

trebagraditi

naMorači,

Komarnici, Pivi…

Iz Privredne komore o rezultatima i planovima za proizvodnju struje

Iz Privredne komore ističu

da Crna Gora već osjeća

bene ite podmorskog ener-

getskog kabla između nje

i Italije.

- Sređuje se i izgrađuje pre-

nosna mreža na teritoriji

Crne Gore, grade se nove

interkonekcije sa susjedima.

Gradnja prenosne mreže

od sjevera do primorja Crne

Gore daje sigurnost i distri-

butivnom sistemu primorja

gdje potreba za energijom

svake godine značajno

raste. Razvoj energetskog

tržišta ovog regiona će dik-

tirati i neposredni bene it. U

periodu od januara do juna

ove godine u poređenju

sa istimperiodompret-

hodne, indeks industrijske

proizvodnje bilježi rast od

31,6 odsto. U posmatranom

periodu, sektor vađenje

ruda i kamena bilježi pad za

16,6 odsto, dok sektor pre-

rađivačka industrija bilježi

rast 2,3 odsto – navode iz

Privredne komore.

Benefitiod

podmorskog

kablaveć

osjetni

Državnimčin

ponuditi otpr

dopetogodiš

Višak zaposlenih u državnoj

upravi moguće je riješiti jedino

kombinacijomekonomske logike i

dobrovoljnosti. Rješenjem treba da

budu zadovoljni i zaposleni i država

POBJEDA:

Udaljemtrasira-

nju ekonomskog razvoja da li

bi bilodobro imoguće kopi-

rati neka razvojna rješenja

drugih zemalja koja sudala

dobre rezultate?

LOJPUR:

Moguće jeste, a sma-

tramda i moramo, jer je Crna

Gora kao i većina drugih zema-

lja u tranziciji suočena sa istim

problemima. Ima mjesta da se

preuzmu neka provjerena rje-

šenja. Trebali bi slijediti primjer

neke odmanjih, bivših socijali-

stičkih zemalja, koje su proble-

me riješile na zadovoljavajući

način i koje su već članice EU

kao što su Slovačka, Mađarska

ili Češka. Povoljna je okolnost

što je Crna Gora veoma dobro

kotirana i što su biznis barijere,

prema izvještajima Svjetske

banke, svedene na minimum,

te da je stopa poreza na dobit

među najnižimu okruženju.

Međutim, ne ide namu prilog

činjenica da su investicije u

zemlje u tranziciji u nekoliko

posljednjih godina prepolov-

ljene i da se investitori sve više

okreću razvijenim zemljama

Zapada. Drugo, možda i naj-

veće ograničenje sa kojim se

suočava crnogorska ekono-

mija, a na koje Vlada ne može

značajnije da utiče, je princip

,,ekonomije obima“. No, i pored

toga, sasvim je sigurno da

Crna Gora ima značajnu paletu

proizvoda, posebno u oblasti

poljoprivredne proizvodnje,

koji su prepoznatljivi na stra-

nim tržištima, ali ne raspolaže-

mo dovoljnim količinama za

izvoz. Iskustva pokazuju da bi

se umjesto frontalnog trebao

prihvatiti neki vid investicija

kroz bilateralne pregovore

oko konkretnih projekata na

državnomniovu. U tomdijelu

poučno je iskustvo Mađarske

koja je uspjela da na domaći

teren privuče najpoznatije

svjetske proizvođače auto-

mobila ,,Audi“, ,,Opel“, zatim

japanski proizvođač guma

,,Bridgestone“ i druge. ,,Opel“

danas u Mađarskoj zapošljava

oko 12.500 radnika, a dnevno

proizvodi 8.000motora i oko

500 vozila. Pored toga, ovih

dana su uspješno okončali

pregovore sa ,,BMV“, a plani-

rani iznos investicije je oko

milijardu eura, tako da danas

u automobilskoj industriji u

Mađarskoj oko 500.000 radni-

ka direktno ili indirektno zavisi

od njemačkih kompanija. Drugi

SlijeditiprimjerSlovačke,Mađar

INTERVJU:

Dr Anđelko Lojpur, profesor Ekonomsko

Podaci Poreske uprave

o najvećoj neto zaradi

za protekli mjesec