Table of Contents Table of Contents
Previous Page  3 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 3 / 48 Next Page
Page Background

3

Pobjeda

Ponedjeljak, 13. avgust 2018.

Politika

PODGORICA

–ReagovanjaSrbijepo-

vodomproslave „Oluje“mogu imati

ozbiljneposljedicepodiplomatskeod-

nose, uovomslučaju saCrnomGo-

rom, jer jebilonaglašenonegodovanje

zbogprisustva crnogorskogoficirau

Kninu, ocijenio je juče spoljnopolitički

komentatorBoškoJakšić.

On je kazao da se radilo o obavezi koju

naša država ima kao članicaNATOali-

janseiaspirantzačlanstvouEvropskoj

uniji i da ne vidi u tome nikakve ele-

mente antisrpske zavjere.

- Kada bi podvukli crtu možemo za-

ključiti da je riječopretjeranoj nervozi

koja izaziva pogrešne korake na planu

kvarenja bilateralnih odnosa – istakao

je Jakšić za agencijuMina.

Srpska diplomatija, prema njegovim

riječima,„ispoljavavisokstepennervo-

zeposebnokada jeupitanju ‘Oluja’, ko-

ja se uHrvatskoj obilježava kao nacio-

nalni praznik, a u Srbiji parastos za

ubijene i prognane“.

- Sve što je vezano za proslavu „Oluje“

izaziva preosjetljiva reagovanja Beo-

grada, kojamoguda imajuozbiljnepo-

sljedice po diplomatske odnose, u

ovomslučajusaCrnomGorom–rekao

je Jakšić i dodao da je to „podizanje

prašine ni oko čega“.

Angažovanje Srpske pravoslavne cr-

kve i njenouplitanjeudržavneposlove

do sada je, kako je kazao, u nekoliko si-

tuacija imalo veoma negativne efekte.

- Mi smo zbog sukoba makedonske i

srpske crkve kvarili državne odnose sa

Skopljem. Sada je to situacija koja

eskalira i koju sve vrijemedrži na viso-

koj temperaturimitropolit Amfilohije,

a sada se umiješao i patrijarh Irinej –

naveo je Jakšić.

Time se, prema njegovim riječima,

kvare odnosi između dvije države i „to

je kontraproduktivno i nije načinda se

vlasti u Podgorici ozbiljnije pozabave

statusom i stanjem državljana Crne

Gore koji se izjašnjavajukao Srbi“.

- To treba prepustiti državama, da u

zvaničnim kontaktima riješe proble-

me ako postoje, a ne preko crkve – na-

glasio je Jakšić.

CrkvauSrbijijesada,kakojerekao,an-

gažovanaprotivbilokakvogpregovor-

nog rješenja problema saKosovom.

- Ali to više govori o Srpskoj pravo-

slavnoj crkvinegozvanič-

noj politici – smatra

Jakšić.

J. B.

PODGORICA

-Odnekada

najmoćnijeopozicionepar-

tijeuCrnoj Gori, Socijali-

stičkenarodnepartije, koja

je sveganekolikomjeseci od

svogosnivanja, naparla-

mentarnimizborima

31.ma-

ja 1998. godine imala 123.957

glasača i 28mandataucrno-

gorskomparlamentu, su

,,ostali samodugmići“.

U sadašnjem sazivu Skupšti-

neovapartijaspala jenasamo

dvaposlanika -DanijeluPavi-

ćević i SrđanaMilića. Pokušaj

da SNP, nakon što jeAleksan-

dar Damjanović, njen visoki

funkcioner, prešao u nezavi-

sne poslanike, „pozajmi“Ma-

rinu Jočić od DF, potrebnog

trećeg za formiranje posla-

ničkog kluba, propao je jer

nije u skladu sa zakonom. Ta-

ko će ova stranka prvi put

ostati bez ove veoma važne

organizacionecjeline,aliibez

novca koji Skupština izdvaja

svakoj partiji koja ima posla-

nički klub. Međutim, SNP-u

se desilo i nešto gore od toga.

Ni ova dva poslanika sa liste

SNP-a nijesu pod kontrolom

centrale i njenog predsjedni-

ka Vladimira Jokovića. Tako

imamo apsurdnu situaciju da

stranka koja je na izborima

osvojila tri poslanička mjesta

bude faktički vanparlamen-

tarna.

Međutim, ni tu nije kraj. Pro-

padanje SNP-a nastavilo se i

nakon lokalnih parlamentar-

nih izbora. U većini opština

njihovo učešće u parlamenti-

ma bićeminorno, a neka svoja

tradicionalna uporišta kao što

suPljevlja,Kolašin,Andrijevi-

ca i Herceg Novi prepustili su

drugima. Jedino vladaju u

Plužinama,auBeranamasuse

uzpomoćDF-aprovukli„kroz

iglene uši“.

KAKOJEPOČELO

SNPjenastala16.avgusta1997.

godine nakon raskola jedin-

stvenogDPS-a. Bio je to sudar

dva koncepta – jednog koji je

predvodio tadašnji predsjed-

nik Crne Gore i partijski lider

Momir Bulatović pod motom

„Jugoslavija bez alternative“ i

nabezuslovnoj podršci Slobo-

danu Miloševiću – i drugog

čiji je protagonista bio tadaš-

njipremijerMiloĐukanović:

Crna Gora je svoja na svome

i spremna da kormilo svoje

sudbineuzmeuvlastite ru-

ke.

PorazMomira Bulatovića,

Miloševićevog slijepog

poslušnika u Crnoj Gori,

promijeniojeodnossnageu

Crnoj Gori i SRJ.

Nakonporazalideraudrugom

krugu predsjedničkih izbora

SNP se konsolidovala i nakon

izbora 1998. na kojima je na-

stupila samostalno postala

najjača opoziciona stranka sa

28 mandata u parlamentu.

PartijaMomira Bulatovića bi-

la je u početku ljevičarska i

građanske orijentacije. Zala-

gala se za „Jugoslaviju bez al-

ternative“, socijalnu pravdu,

bila je protiv liberalne ekono-

mije i privatizacija velikih dr-

žavnihpreduzeća, kao i sarad-

nje sa DPS. Dodajmo tu i

nelojalnost prema vlastitoj

državi Crnoj Gori i bezrezer-

nu podršku Slobodanu Milo-

ševiću.

Upravotačinjenicajebilaiod-

lučujućada„kolakrenunizbr-

do“. U oktobru 2000. godine

se promijenila vlast u Beogra-

du. Tadašnji lider SNP-a više

nije bio miljenik nove vlasti,

Zorana Đinđića i Vojislava

Koštunice, pa je uslijedio prvi

veliki sukob u ovoj partiji koji

je kulminirao u januaru 2001.

godineukojemsukaopobjed-

nici izašli tadašnji potpred-

sjednici Predrag Bulatović i

ZoranŽižić.

„PEĐINEPOPRAVKE“

Novi predsjednikPredragBu-

latović požurio je, u skladu sa

željama poslodavaca iz Beo-

grada, da „popravi“ SNP, pa je

upartijsku ideologijuumjesto

,,Jugoslavija bez alternative“,

uveo novi izraz ,,Zajednica sa

Srbijombez alternative“ .

Premda SNP niko ozbiljan, ni

u Beogradu ni u Podgorici, ni-

kada nije smatrao srpskom

strankom, njen novi lider be-

zuspješno je pokušavao da je

kao takvu profiliše, pa je jugo

nostalgiju koja je prethodno

bila dominantna zamijenio

srpstvom. Na izborima 2001.

godine SNP spašava Narodnu

stranku i Srpsku narodnu

stranku, posrnule srpske

strankekojesubilepredga-

šenjem. Ukoaliciji „Zajed-

no za Jugoslaviju“ osvaja

33 mandata (19 Peđinih, 11

„narodnjaka“ i tri SNS).Na

izborima 2002. „Peđina

popravka SNP“ bila je pod

sloganom „Zajedno za pro-

mjene“. Rezultat nije bio za

pohvalu-triposlaničkamjesta

manjenegoprethodnegodine.

Uslijedio je još jedan raskol u

SNP-u2005.sapotpredsjedni-

komZoranomŽižićem, koji se

protivio izručenju Slobodana

MiloševićaHagu. Predrag Bu-

latović je još jednom poslušao

kako Beograd kaže i Žižić je

moraoda ode.

U maju 2006. godine, nakon

poraza na referendumu kojim

je Crna Gora povratila nezavi-

snost, Predrag Bulatović je

podnio ostavku na funkciju

predsjednika stranke, a njen

noviliderpostaojeSrđanMilić.

MILIĆEVAERA

I Milić je želio da „popravi“

stranku.Upočetkupokušao je

da stranku učini malo više

evropskom i građanskom. Us-

pio je da na izborima 2009. u

samostalnom nastupu SNP

osvoji 16mandata. Međutim, i

njegovi reformatorski poku-

šaji bili su ograničeni zbog ve-

oma snažnog otpora među

rukovodstvom, ali i partijskim

članstvom.

Od 26. novembra 2006. godi-

ne, od kako je došao na čelo

SNP-a, Milić se u četiri navra-

ta uspješno odbranio od želje

najbližih saradnika da preuz-

mu kormilo upravljanja parti-

jom. PredragBulatović,Milan

Knežević, Aleksa Bečić i Veli-

zarKaluđerovićsunakonneu-

spjeha napustili SNP i formi-

rali nove partije, a Aleksandar

Damjanović je postao nezavi-

sni poslanik. Međutim, šteta

zbog čestih unutarpartijskih

sukoba i raskola bila je nena-

doknadiva.

Milićjeupornoodbijaodanje-

gova stranka uđe u DF jer je

smatrao da bi to ujedno bio i

njen nestanak. Na izborima

2012. SNP je, nakon raskola i

odlaska Bulatovića i Kneževi-

ća u DF, dobio samo 9manda-

ta.

Možda najveća greška Srđana

MilićajepristanakdaSNPuđe

u veliku koaliciju „Ključ“ na

izborima 2016. godine sa De-

mosom i Urom. SNP-u je pri-

palo svega tri poslanička mje-

sta, što je najgori izborni

rezultat odnjenog postanka.

Milić jena krajumoraoda ode

sa čelne pozicije i SNP prepu-

sti Vladimiru Jokoviću, koji je

takođe obećao da će „popravi-

ti“ stranku i vratiti joj stari sjaj.

Međutim,teškodautomemo-

že uspjeti jer je u SNP-u tre-

nutno ,,malo ruku, a malena

snaga…“

SUŽENPROSTOR

Prostor za djelovanje Jokovi-

ću je sužen. Nelojalnost sop-

stvenoj državi Crnoj Gori, lu-

tanjeu traženju identiteta - od

partije ljevice, socijalne prav-

de, do koketiranja i otvorene

saradnje sa ekstremnom de-

snicom, u zavisnosti od želja

zvanične Srbije - učinili su da

nekad najjača opoziciona par-

tijauCrnojGori višenijeusta-

nju se pozicionirati na crno-

gorskoj političkoj sceni.

Ukoliko se odluči da krene ka

građanskom konceptu, taj

prostor je već odavno zauzet -

pripadamoćnomDPS-u i ma-

njim partijama SD, SDP i LP -

to su ujedno i partije centra i

zajedničko im je da su lojalni

državi Crnoj Gori. I prostor

desnice, zaštitnika srpstva i

„slušanja šta Beograd kaže“ je

zauzet. Tu vlada prava gužva:

DF, PCG, UCG, SL, SNS… Sa-

dašnji lider Srbije Aleksandar

Vučić je bez dileme stavio do

znanjadaSNPnevidiutojpri-

či. Ostaje im jedino da se po-

traže na poziciji ljevice, ali da

požureda ihnekonepretekne

idanekoketirajusadesnicom,

anaročitoonomekstremnom.

Vratimo se na početak priče

zaštosuodSNP-a„ostali samo

dugmići“. Ova partija je imala

četiri predsjednika koji su je,

najčešće, slušajući one na vla-

sti uBeogradu, htjeli popraviti

(čitaj staviti SNPpodpotpunu

kontrolu onih koji vladaju Sr-

bijom). Nakon ovih „poprav-

ki“ sigurno je da će ovoj partiji

uticaj i popularnost iz dana u

danbitisveslabiji,paiakopre-

živi bićemarginalizovana.

I kao što reče Bata Stojkovć u

kultnom Šijanovom filmu

„Maratoncitrčepočasnikrug“:

„Al’ ga je opravio, svaka mu

čast“.

ZoranDARMANOVIĆ

Spoljnopolitički komentator iz Beograda Boško Jakšić o reagovanju Srbije povodomproslave „Oluje“

Pretjerana nervoza kvari bilateralne odnose

ANALIZA:

Zašto je propala nekad najjača opoziciona stranka u Crnoj Gori – Socijalistička narodna partija

OdSNP-a „ostali

samodugmići“

UBeograd „posvojemišljenje“

Predrag Bulatović, jedan od četvorice predsjednika SNP,

često je putovao u Beograd „po svoje mišljenje“.

Kao član delegacije SNP-a prvi put je sjedio na kanabeu

predsjednika SRJ Slobodana Miloševića pred savezne izbore

2000. koje je bojkotovala DPS Mila Đukanovića.

Nakon što je Milošević izgubio izbore, Predrag Bulatović je

u Beograd, kao predsjednik SNP, otišao na kanabe Vojislava

Koštunice i umjesto Momira Bulatovića postupio ,,kako Voja

kaže“ i za saveznog premijera poslao Zorana Žižića. Najvaž-

nija naredba bila je da se sve učini da se spasi zajednička

država, formira koalicija „Zajedno za Jugoslaviju“, a njen lider

da bude baš Predrag Bulatović.

Treći put Predrag Bulatović putovao je u Beograd na kanabe

kod Zorana Đinđića 28. maja 2000. Pravi razlog sastanka je

bio dogovor - prijedlog saveznog zakona o saradnji sa Haš-

kim tribunalom.

Četvrti put „po svoje mišljenje“ Bulatović je putovao u Beo-

grad kao potpredsjednik DNP 5. avgusta ove godine. Ovoga

puta nalogodavac je bio Aleksandar Vučić.

Nelojalnost prema

sopstvenoj državi Crnoj

Gori, lutanje u traženju

identiteta, od partije

ljevice, socijalne pravde,

do koketiranja i otvorene

saradnje sa ekstremnom

desnicomu zavisnosti

od želja zvanične Srbije,

učinili su da, nekad

najjača opoziciona partija

u Crnoj Gori, više nije u

stanju se pozicionirati na

crnogorskoj političkoj sceni

JEDINIPOSLANICI:

DanijelaPavićević i SrđanMilić

Aktuelni predsjednik

strankeVladimir Joković

BoškoJakšić