Table of Contents Table of Contents
Previous Page  12 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 12 / 48 Next Page
Page Background

12

Pobjeda

Ponedjeljak, 13. avgust 2018.

Kultura

Spajanjenespojivog

OSVRT

I bi Emir Kusturica na KotorArtu, Don Brankovimdanima

muzike. Bi kao zapanjujući izazov društvu, pravdi i moralu.

Kao groteskno jednačenje dva sistema vrijednosti.

Višestruko nagrađivani režiser Emir Kusturica i Nemanja

Kusturica, poklonik Mioševićeve ideologije krvi i tla. Obo-

jica u jednoj ličnosti. Podržavalac humanog preseljenja

naroda i pučki bas gitarista. ,,Ko ne voli Radovana, ne doče-

kao Đurđevdana“ – tako je svojevremeno vikao Kusturica u

jeku svirke njegovog benda ,,The No smoking Orchestra“.

Emir Kusturuca u blizini Don Branka Sbutege?!

A tako daleko od Njega. Dva svijeta.

- Svijet smo ti i ja, sva naša ukupnost koja nas konstituira

i sva naša konstitucija koja nas čini različitima. I ako nas

već nešto čini raznovrsnima, to je želja u tebi da budeš i

želja umeni da budem. I sve što nas čini harmoničnimu

bilo kojem suodnosu jest jedan skromni zahtjev: „Pusti

me da budem“, koji nužno uključuje jednu drugu rečenicu

cjelovitog pristanka: „Puštam te da budeš“ - tako je govo-

rio Don Branko, u testamentarnoj knjizi ,,Kurosavin nemir

svijeta“.

Ideja da je različitost bogatstvo civilizacije bila je smisao

postojanja velikog čovjeka Don Branka Sbutege. Ideja da

umjetnost može promijeniti svijet temelj je Don Brankovih

dana muzike.

Kusturica i druge kusturice su ona druga strana svijeta.

Ipak, na sceni KotorArta Emir Kusturica & The No smoking

Orchestra dočekani su i ispraćeni ovacijama. Uvijek se i

na svakommjestu nabere nešto dokonoga svijeta koji uz

profesionalne uvažava i dokoličarske aktivnosti svjetski

priznatog režisera, ali na kultnommjestu grada Kotora u

petak veče pojavili su se i mnogi od onih koji su nedavno

bili prisutni na otvaranju Don Brankovih dana muzike i

aplauzima ispratili bokešku „Pasiju po Stelli“ i Ramba Ama-

deusa.

Opet sudar svjetova. Taj Antonio Pušić, alijas Rambo

Amadeus vam je, inače, onaj momak iz Herceg Novog koji

se nastanio u Beogradu, a 1992. godine u prajm tajmu na

RTS-u izgovorio čuvene rečenice: „Imamdva minuta da se

obratimnaciji. Dok mi sviramo, padaju bombe na Dubrov-

nik i Tuzlu. Nećemo da zabavljamo biračko telo. J*** vam

mater“.

Spašavajući dušu, Rambo je rizikovao živu glavu na rame-

nima. Kusturica je spašavao nešto drugo kada je odlučio

da se ne vrati u Sarajevo koje razaraju Radovanove haubi-

ce i mirno završi svoj ilm „Arizona drim“.

Zato nedavno gostovanje Emira Kusturica na KotorArtu

jeste groteskni pokušaj jednačenja nečega što ne može

biti izjednačeno.

Farsa. I pokušaj satiranja duha, obrazaca ponašanja i

svjetonazora Don Branka Sbutege, čovjeka u čiju se slavu

organizuju sve te veličanstvene ljetnje fešte odmuzike u

drevnomgradu nad kojim se surovo uzdiže brijeg nazvan

San Đovani i na njemu svetilište Gospa od zdravlja.

Da može, s onu stranu duboke i široke rijeke koja razdva-

ja smrt i život, uputiti kakvu poruku, Don Branko bi nas

možda uputio na riječi iz Novoga zavjeta: Čuvajte se lažnih

proroka koji dolaze k vama u ovčjemodijelu, a iznutra su

vuci grabežljivi.

Da. Baš te, prijeko potrebne riječi za sve koji, kao obavezu-

juće, nijesu razumjeli poruku koju im je poslao u testamen-

tarnoj knjizi „Kurosavin nemir svijet“. Uključujući i ritam

gitaristu The No smoking Orchestra.

Ali, eto, bi Kusturica na Don Brankovimdanima muzike.

Njegov Radovan je, srećom, ostao u Hagu.

A negdje, iznad Svetog Stasija, gorko se osmjehuje Don

Branko Sbutega.

Piše:

Vlatko SIMUNOVIĆ

Kusturica i ,,The No smoking

Orchestra“ na KotorArtu

Ili: Zašto je nedavno

gostovanje Emira

Nemanje Kusturice na

KotorArtu samo groteskni

pokušaj jednačenja

nečega što nemože biti

izjednačeno

Kusturicai ,,TheNosmokingOrchestra“naDonBrankovimdanimamuzike

BUDVA

Predstavljanje

najznačajnijeknjiževne i te-

orijskeprodukcije između

dva festivala, Grad teatar je

nastaviopreksinoćnaTrgu

pjesnikapromocijomstudi-

je „Razumjeti lutku - ogledi

o traganjuza arhetipom“,

profesoraSinišeJelušića.

Uovoj, posvemujedinstvenoj

studiji koja ima izuzetnu važ-

nost za pozorišnu umjetnost

regiona,Jelušićoživljavazna-

čaj lutkarstvakojeusebi sadr-

ži ne samo elemente teatar-

ske, nego i svih drugih

umjetnosti. Ozbiljnost, kom-

pleksnost, ali i ekskluzivnost

ovog djela za našu teoriju po-

zorišta pokazuje činjenica da

Jelušić u knjizi vodi „dijalog”

o fenomenu lutke i pozorišta

lutaka sa 106 filozofa, mislila-

ca, pisaca, teatrologa…odAri-

stotela, Platona, Plotina, Bru-

n a Šu l c a , B i d e rma n a ,

Lotmana, Vigotskog, sasvim

nenadanog i skoro zagublje-

nog Pavela Florenskog, koji je

zagovarao veoma osobenu

aksiologiju lutke i lutkarstva

zasnovanu na metafizici, do

IvaAndrića...

TRI ASPEKTA

Kako je pred brojnom publi-

kom istakao pozorišni kriti-

čar Bojan Munjin, koji je bio

moderator razgovora, „uni-

verzitetski profesor oštrog

akademskog jezika, napravio

je studijukoja sadrži tri važna

aspekta - metafizički, umjet-

nički i psihološki”.

- Naslov studije, „Razumjeti

lutku”, imausebi nešto impe-

rativno i djeluje kao neka vr-

staupućene„prijetnje“i-mo-

rate razumjeti lutku. Tako

formulisan, on podrazumije-

va barem dvije stvari. Prva je

da postoji krupni nespora-

zum vezan za nerazumjeva-

nje lutke, a postoji, takođe,

potreba da se u okviru tog ne-

razumijevanja pokuša poka-

zati šta je njena suština – ka-

zao je Jelušić.

Prema njegovim riječima, ta

potreba izazvana je poprilič-

nozanimljivomakademskom

situacijom.

-Ali, krenuo bih od jednog od

najozbiljnijihautora i najzna-

čajnijih filozofa, Platona, koji

u spisu „Zakoni” pravi funda-

mentalnu analogiju - uspo-

stavlja vezu između nas, kako

kaže, živih bića u lutki, i po-

stavlja zajedničku osnovu da

svi mi proishodimo iz zajed-

ničkog božanskog porijekla.

To je vrlo važan stav, a Platon

piše i da su lutku bogovi stvo-

rili bilo radi svoje igre i zaba-

ve, ili su pri tom imali neku

ozbiljnu namjeru ili razlog.

Tonemožemorazabrati,kaže

Platon, ali znamoovo - pome-

nuta duševna zbivanja, čuv-

stva, u nama su kao neke šine,

žice, neke niti, ili uzice koje

nas vuku, što upućuje na ma-

rionetu. A kako su te uzice i

žice međusobno suprotne,

vuku nas, kaže Platon, na su-

protna djela i činjenja. Na to-

me se, po njegovim riječima,

zasniva razlika ili suprotnost

između vrline i nevaljalstva.

Razum, naime, kaže da treba

slijediti jednu od tih privlač-

nih snaga, i da se mora odu-

prijeti ostalim žicama zlog

djela. Ali, mi se uprkos svemu

ostalom žicama ne odupire-

mo–ocijenio je Jelušić.

Sve ovo, kako se čulo na pro-

mociji, upućuje na nekoliko

važnihstvarizarazumjevanje

lutke u širemsmislu.

VAŽNAVEZA

-Dakle, od Helena i antičke

Grčke pa nadalje, ali i u svim

drugimkulturama,vidjećemo

da lutka ima posebno, privile-

govano značenje kad je riječ o

religijskim ritualima, a Sent

Džejms Džordž Frejzer je u

svom kapitalnomdjelu „Zlat-

na grana” gotovo pola knjige

posvetio magijskoj funkciji

lutke. Sve to pokazuje da se sa

lutkom, koju mi naravno po-

smatramouodnosunaumjet-

nički fenomen koji se zove

skulptura, može uspostaviti

jedna veoma važna veza koja

se zasniva sa vrlo složenoj

estetičkoj relaciji - rekao je

profesor Jelušić.

R.B.

GRADTEATAR:

Studija profesora Siniše Jelušića na Trgu pjesnika

Kakousavremenom

teatru razumjeti lutku

Sapromocijeknjige „Razumjeti

lutku - ogledi o traganjuzaarhetipom“

BAR

Završni koncertmu-

zičkogprogramavečernje

scene 31. izdanjaBarskog

ljetopisa, bio jenastuppo-

znatog ruskogvokaliste

VladimiraMilera, koji se

brojnoj publici predstavio

preksinoćupratnjimlade, a

uspješne sopranistkinje iz

SrbijeAleksandreJovano-

vić. Zaklavirskupratnju

bio je zaduženMihail Bu-

zin, takođe izRusije.

VladimirMiler jedan je od ri-

jetkihvokalistanasvijetukoji

posjeduju opseg glasa basso-

profundo, što je izuzetno du-

bok bas. Iako je za ovdašnje

ljubitelje operskog pjevanja

priredio osamdesetominutni

repertoar, koji je obuhvatio

kompozicije autora, kao što

su Čajkovski, Musorgski, Ra-

hmanjinov i mnogi drugi, na-

glasio je da za njegov opseg

glasa ne postoji puno origi-

nalnonapisanihdjela.

-Vrlojemalorepertoaranapi-

sano za basso-profundo, tj.

specifično nizak bas, glas ko-

jim ja pjevam. Zato ne mogu

sebe nazvati ni klasičnim

operskimpjevačem-kazao je

Miler nakonkoncerta.

Njegove atraktivne nastupe

pratipublikaizcijelogsvijeta.

Trenutno radi u čuvenom

Marinskom teatru u Sankt

Petersburgu. Talenat mu je

omogućio međunarodnu

muzičku karijeru, pa njegovo

ime nije nepoznato u Rusiji,

Estoniji, Francuskoj, Nje-

mačkoj, Velikoj Britaniji, Ita-

liji, Holandiji, Luksemburgu,

širomBalkana i u SAD, izme-

đu ostalih. Pored svih velikih

koncertnih hala u kojima je

nastupio, festivali kao što je

Barski ljetopis daju, kaže, po-

seban doprinos operskom

pjevanju.

-Ovakav je festival je svakako

dobar za razvijanje operskog

pjevanja, posebno kada se

izvodi na otvorenoj sceni kao

što je vaša, jer ljudi šetaju, pa

se zaustavljaju i ostajuda slu-

šajumuziku. Bilo ko od oper-

skih pjevača koji bude po-

zvan, doći će da nastupa

ovdje, jer je ovo lijepa satis-

fakcija i zaumjetnost i zakul-

turu - dodao jeMiler.

Milerov koncert bio je ujedno

i posljednji program ovogo-

dišnjeg izdanja Barskog ljeto-

pisa.Festival jezatvorensinoć

na platou ispred Dvorca kroz

dijalog organizatora, medija i

publikenaslovljen„Večesaor-

ganizatorima“.

V.K.V.

Univerzitetski

profesor oštrog

akademskog

jezika napravio

je studiju

koja sadrži tri

važna aspekta

- meta zički,

umjetnički

i psihološki.

Naslov

„Razumjeti lutku”

ima u sebi nešto

imperativno i

djeluje kao neka

vrsta upućene

„prijetnje“ i -

morate razumjeti

lutku

BARSKI LJETOPIS:

Nastupio poznati ruski vokalista Vladimir Miler

Posebandoprinos

operskompjevanju

SakoncertauBaru