Table of Contents Table of Contents
Previous Page  24 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 24 / 48 Next Page
Page Background

24

Pobjeda

Srijeda, 8. avgust 2018.

Drugi pišu

„Gazivode“ je praktično po-

stalo riječ nedjelje u Srbiji, za-

jedno sa dramatičnim upozo-

renjima srpskih vlasti i

tabloida kako se priprema na-

silno preuzimanje strateških

energetskihobjekatana sjeve-

ruKosova.Odnajavljene inva-

zije kosovskih jedinica i NA-

TO, nakrajususenaprilazima

jezeru i hidroelektrani Gazi-

vode pojavili malobrojni voj-

nici Kfora uz objašnjenje da je

riječ o „planiranoj redovnoj

vježbi“.

Srpske vlasti su ipak zbog do-

gađanja na Kosovu održale i

hitnusjednicuSavjetazanaci-

onalnu bezbjednost, nakon

koje su opozicija, pojedina

sveštena lica i „strane agentu-

re“ optuženi da šire glasine o

potencijalnim incidentima na

Kosovu što, kako kažu, unosi

uznemirenje među Srbe i ote-

žava pregovaračku poziciju

Srbije.

ŠefKancelarijezaKiMMarko

Đurić sličnu izjavu jedao i dan

kasnije, kada je naglasio da su

za Srbiju crvene linije što se

energetike tiče Trepča, hidro-

elektrana Gazivode kao i tra-

fo-stanicaValač.

Gazivode se često pominju

kaometa prištinskih vlasti ko-

ježeleda ihuključeukosovski

energetski sistem. To jezero i

hidrocentrala, kao i trafo-sta-

nica Valač, ključni su energet-

ski resursinasjeveruKosovau

vlasništvu Elektroprivrede

Srbije. Gazivode, prema pro-

cjenama, prihoduju desetine

miliona evra godišnje.

Dio sistema je i kanal Ibar-Le-

penac vitalan za čitavo Koso-

vo, počev od snabdijevanja

vodom, do navodnjavanja i

rashlađivanja Termoelektra-

ne „Obilić“. Ako bi se sa jedne

strane, dakle, zavrnuleslavine,

to bi praktično paralisalo

energetski sistemKosova.

Albanska strana je tokomjuna

dovela u pitanje tehnički dija-

log jer je insistirala na primje-

ni energetskog sporazuma,

dok je srpska strana forsirala

uspostavljanje Zajednice srp-

skihopština.Aako jeenergeti-

ka tačka broj jedan, Gazivode

suključni djelić te slagalice.

Ekonomski i

nacionalni intErEsi

Stoga zamjenik glavnog ured-

nika Novog magazina Mijat

Lakićević kaže da se „oko Ga-

zivoda prepliću ekonomski i

nacionalni interesi. To jezero

se jednom trećinom nalazi na

teritoriji Srbije, a dvije trećine

na sjeveru Kosova. Ono što je

jošvažnije, rijekekojepune je-

zerodolaze izSrbije, štonapa-

ja hidroelektranu koja zado-

voljava otprilike polovinu

potrošnje struje na čitavom

Kosovu.“

KakoLakićevićdodaje zaDW,

pitanjeupravljanja i zaradeod

tog resursa nije jedino: „Do-

datni problemje što je hidroe-

lektrana napravljena kredi-

tom Svjetske banke, koji je

uzela i vratila Srbija. Kompli-

kovana situacija, jer Kosovo s

jedne strane polaže pravo na

to zato što se hidroelektrana

nalazi naKosovu, aSrbijaopet

polažepravo jer je investirala i

otplatila kredit.“

Predsjednik Srbije Aleksan-

dar Vučić tvrdi da je priča oko

takozvanog energetskog spo-

razuma najobičnija varka jer

tajsporazumponjegovimrije-

čima uopšte i ne postoji. On

tvrdi da je pravi cilj tog mane-

vra „okupacija“ sjevera Koso-

va. Vučić kaže i da je prištin-

s k im v l a s t ima nuđ e no

zajedničko upravljanje, što su

oni odbili.

Ako se osvrnemo na Briselski

sporazum, energetika je obu-

hvaćena u šturim crtama. U

njemu se naglašava potreba

primjenjivanjazakonodavstva

EU, kao i osnivanje nove elek-

troenergetske kompanije za

snabdijevanje potrošača.

Ali, kao i kod svega drugog o

čemu pregovaraju Beograd i

Priština, svaka strana na svoj

način tumači tih nekoliko

odrednica. Srbija smatra da bi

s obzirom na lokaciju pome-

nutih resursa time trebalo da

upravlja buduća Zajednica

srpskihopštinaidajetouskla-

du sa propisima EU. Albanska

strana ocjenjuje da je riječ o

imovini Kosova i da bi ono tre-

balonjome i da upravlja.

KokomenedaGazivode

komplikovan

EnErgEtski pakEt

Teoretski, Srbija bi mogla da

vodekojepune jezeroGazivo-

de – prije svega je to reka Ibar

– jednostavno preusmjeri u

nekom drugom pravcu, kaže

Mijat Lakićević. „Utomsluča-

ju bi ovo jezero ostalo bez vo-

de, a Kosovo bez struje. Ali, na

taj način može da se ugrozi

bezbjednost Srba koji bimogli

biti žrtve osvete.“

Prema riječima našeg sago-

vornika, kosovski Srbi rade u

elektranama, ali ne videdirek-

tnu korist jer prihod uzima

elektroprivredaKosova.„Zato

bi sadamoralodasenađeneko

rješenjekakodasetimeuprav-

lja jer ukoliko time upravlja

neko koga postavi Priština, to

zapostavljainteresesrpskeza-

jednice“, napominje Lakiće-

vić.

Gazivode nisu jedina sporna

tačka jer se u paketu energet-

skih problema nalazi i kom-

pleks rudnika Trepča, koji

praktično ne radi dok hiljade

radnika i dalje prima platu.

Dodatni argument zakonačno

rješavanje ovog problema je i

neplaćanje struje na Kosovu

jer potrošači koriste haotičnu

situaciju. Energetika bi trajno,

dakle, mogla da se riješi samo

u sveobuhvatnompaketu.

Ako se, pak, osvrnemo na tra-

ljave i beskompromisneprego-

vore Beograda i Prištine – gdje

je jedini dogovor da nema do-

govora–jasnojedaćebititeško

postići konačno rješenje o

energetici. „Mislim da će se

teško doći do nekog trajnijeg

dogovorasamooenergeticiveć

da će se to riješiti tek ukoliko

dođe do nekog sveobuhvatni-

jeg sporazuma izmeđuKosova

i Srbije“, smatraLakićević.

Jezero Gazivode je u svakom

slučaju primjer kako se bilo

koje, naizgled tehničko i eko-

nomsko pitanje, politizuje i

nakon toga koristi za unutraš-

nju politiku. Ako postoji nešto

pozitivno u čitavoj nervozi i

crvenimlampicama okoGazi-

voda, onda je točinjenicada se

problem našao pred očima

javnosti ida je, akoništadrugo,

skrenuta pažnja na komplek-

snost energetske situacije na

Kosovu.

Čuvena Vučićeva rečenica „Ne damGazivode!“ odzvanja do danas. U stalnom

nadigravanju lažnimvijestima i dizanjem tenzija, ovo jezero sa hidroelektranom

zauzima centralnomjesto. Zašto su Gazivode tako važne i sporne?