Table of Contents Table of Contents
Previous Page  7 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 7 / 48 Next Page
Page Background

7

Pobjeda

Nedjelja, 5. avgust 2018.

Aktuelno

Kako navode iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva, pritužbe

građana na narušavanje sigurnosti plovidbe dobijaju se pozi-

vomna službene telefone: inspektora sigurnosti pomorske

plovidbe, lučkog kapetana i Kapetanije, pismenimobraćanjem

i prijavama pilotskih službi i Luke Kotor kao i VTMIS Montene-

gro koja radarskimputem kontroliše brzinu kretanja plovila u

Kumborskom kanalu i kanalu Verige, kao i prekoračenje brzi-

ne u cijelomBokokotorskom zalivu.

- Pritužbe građana se uglavnomodnose na brzinu kretanja

plovnih objekata, sviranje brodskih sirena u luci i na sidrišti-

ma, brzine tendera sa kruzer brodova kod ukrcaja i iskrcaja

putnika sa kruzera dok su na sidrištima, zagađenje vazduha

sa brodova dimom iz brodskih dimnjaka, rad brodskih radara

dok su na sidrištima ili u luci i sumnju na zagađivanje prilikom

podizanja ili obaranja sidra umore sa brodova koji dolaze ili

napuštaju sidrište. Kapetani kruzera i drugih plovnih objekata

se opominju u svim situacijama, a kazne se primjenjuju na

zakonski opravdanimosnovama – kažu iz Ministarstva.

Kosveprijavljujeprekršaje

Jedna od najtežih pomorskih

nesreća proteklih godina

dogodila se u Koločepskom

kanalu u dubrovačkoj regiji u

Hrvatskoj kada je brod Lučke

kapetanije u aprilu prošle

godine po lošem vremenu

i noću udario u neoznačen

gumenjak na kojem je bilo

devet putnika, od kojih je

pet poginulo a dvoje nestalo

umoru, dok su dvije osobe

teško povrijeđene.

Bizaran je to bio primjer da

je jedan od katera bio brod

lučke kapetanije.

Tužilaštvo u Dubrovniku je

slučaj tretiralo s posebnom

pažnjom i pokrenulo je istra-

gu protiv zapovjednika broda

lučke kapetanije M. K. (40).

On se teretio da je olako

shvatio opasnost plovid-

be u otežanimuslovima i

zbog neprilagođene vožnje

izazvao tragediju u kojoj je

smrtno stradalo pet osoba, a

nestale dvije.

- Osnovano se sumnja da

nije vizuelno i putem instru-

menata na plovilu procijenio

rizik sudara s drugimplovi-

lom i nije brodomupravljao

takvom sigurnosnombrzi-

TragedijauHrvatskoj

nomda bi mogao poduzeti

pravilnu i djelotvornu radnju

za izbjegavanje sudara, s

obziromna slabu vidljivost

zbog noćnih uvjeta plovidbe,

jakog jugoistočnog vjetra

i valova te karakteristika i

ograničenja radarskog susta-

va motornog broda ,,Danče“ i

učinka stanja mora na radar-

sko otkrivanje i postojanje

mogućnosti da mali brodovi

ne budu otkriveni radarom

na odgovarajućemdometu,

olako smatrajući da takvom

plovidbomneće izazvati

opasnost za život i tijela ljudi i

druge plovne objekte – pisalo

je u saopštenju tužioca u

Dubrovniku.

Ministarstva.

Poznati skiper koji ima dugo-

godišnje iskustvo u upravlja-

nju motornim jahtama ističe

da se svakodnevno, kao i u

drumskom saobraćaju, srijeće

sa različitimćudima i ljudima.

- More treba poštovati, a oni

koji gapoštuju, poštuju i druge

skojimadijele toprostranstvo.

Upraksi, nerijetkonailazitena

situacijudavamturističkibro-

dići ili neka druga plovila sije-

kuput ispredprove iakosezna

kako se na vodi ponaša i da se

obilaženje odvija kod motor-

njaka ,,po krmi“ – navodi nei-

menovanisagovornikPobjede.

On, međutim, smatra da neki

naši rigorozni limiti imaju

dvostrukaograničenjaidavo-

de apsurdnimsituacijama.

- Svuda u svijetu postoji za-

branaglisiranjaispod300me-

tara od obale. U Boki je limit

brzine 10 čvorova, a u tjesna-

cima (Verige i Kumbor) šest. I

to se ne zna tačno gdje poči-

nje, a gdje prekida ograniče-

nje brzine, a prekršaj se defi-

nišenaosnovuAISuređajana

brodu. Tom brzinom izraču-

najte koliko je potrebno da od

Kotora,vozećituriste,recimo,

dođetedoPonteVesloilidane

idemo tako daleko, već samo

do uvale Žanjic. Nerealno du-

go traje plovidba. Razumijem

potrebuda se reguliše sigurna

plovidba, ali takve stvari prave

više konfuzije nego koristi –

navodi skiper.

Prema njegovim riječima, bi-

zaran je primjer kažnjavanja

hrvatskog jedriličara koji je

prije neku godinu pod udari-

ma vjetra od 32 čvora, pod

olujnimjedrom, dakle skraće-

nim jedrima i radnim flokom,

kretao brzinomod 7,6 čvorova

i za toplatio žestokukaznu.

- Nijesam pobornik divljanja

na moru, ali ni toga da se od

KotoradoDobrečavozi tri ipo

sata samotornomjahtom, isto

kao i sa barkom koja na krmi

imavanbrodskimotorod6ko-

nja.Drugimriječima, ondabr-

ze barke i plovila ne bi trebalo

ni da postojeuzalivu– zaklju-

čuje sagovornik.

I.PERIĆ

Uprava pomorske sig-

urnosti nema podatke

koliko je prekršilaca

kažnjeno osimpov-

ratne informacije da je

prijava primljena i da će

se ponjoj postupati

Predsjednik Crne Gore čestitao rođendanMarku Špadijeru

Đukanović: Vaše iskustvo,

znanje i stvaralačkaenergija

potrebni suCrnoj Gori

PODGORICA

- Predsjed-

nikCrneGoreMiloĐuka-

nović čestitao jepublicisti

i književnikuMarkuŠpa-

dijeruosamdeseti rođen-

dan i poželiomudobro

zdravlje i dug život.

- Vi ste cijeli svoj časni ži-

votniput,ispunjennovinar-

skim, političkim, publici-

stičkimiknjiževnimradom,

podredili kulturnom pre-

porodu i civilizacijskom

uzdizanju Crne Go-

re, u svim etapa-

ma naše novije

istorije. Afirma-

cijamoderneCr-

ne Gore, njenog

državnog i naci-

onalnog identiteta u socijali-

stičkoj Jugoslaviji, u procesu

obnove crnogorske državno-

sti inakonponovnogmeđu-

narodnog priznanja, neod-

vojivo su vezani za Vaše

ime, i za Vaš raznovrsni

stvaralački opus – naveo je

Đukanović u čestitki.

Životno iskustvo Špadijera,

znanje, njegova jasnamisao

i stvaralačka energija, kako

je dodao, potrebni su Crnoj

Gori i u novoj fazi stabilni-

jeg, dinamičnijeg ekonom-

skog i demokratskog razvo-

ja, nakon stupanja uNATO,

na završnom putu evrop-

ske integracije.

- ŽelimVam još puno

dobrihgodina,nado-

broVašihbliskihido-

bro Crne Gore - piše

u čestitki.

Sl.R.

Bankarski ombudsman o radu za prvih šest mjeseci ove godine

Žalilose295klijenata,

procesuirana23prigovora

PODGORICA

- Bankarskom

ombudsmanuuprvih šest

mjeseci ove godineprocesui-

rana su23prigovoraklijenata

i žiranata, odkojih se 21 odno-

sionabanke, advanamikro-

finansijske institucije (MFI).

KakojezaagencijuMinabiznis

saopštio bankarski ombud-

smanHalil Kalač, za pola godi-

neobratilomuse295klijenatai

jemaca, pet odsto više nego

prošle godine.

-Procesuiranasu23prigovora,

od čega su 21 podnijeli klijenti,

a dva jemci - kazao jeKalač.

Prigovori klijenata iz sektora

stanovništa, kako je objasnio,

najviše se odnose na visinu ka-

matnih stopa na potrošačke

kredite, kreditne kartice i mi-

nusna stanja na tekućim raču-

nima, ali i na visinu naknada i

provizija kodbanaka iMFI.

- Prvenstveno se odnose na na-

knade za obradu kreditnog za-

htjeva, za prijevremeno vraća-

nje kredita, kao i za obradu

kreditnog zahtjeva za refinan-

siranje kod iste banke - obja-

snio jeKalač.

Kadasuupitanjuprovizije,pri-

govori se, prema njegovimrije-

čima, odnose na provizije za

platni promet sa inostran-

stvom, prvenstveno kod penzi-

ja koje se primaju iz inostran-

stva.

- Visina naknada i provizija va-

rira od banke do banke, ali je

prisutnomišljenjedasunjihovi

iznosi vrlo visoki i da predstav-

ljaju značajno opterećenje za

klijente - naveo je Kalač.

On je naveo da su najčešće pri-

mjedbe za naknadu za obradu

kreditnogzahtjeva, koja sekre-

će do 1,5 odsto odobrenog kre-

dita.

-Bankarskomombudsmanusu

se obratili i klijenti kojima je

banka uzela pet odsto naknade

za obradu kreditnog zahtjeva.

Oni osporavajupravobankama

i MFI na tu naknadu, jer sma-

traju da to nije stvarno nastali

trošak u njihovom poslovanju,

da je teško mjerljiv i da banke i

MFI nemaju osnov za njegovu

naplatu - rekao jeKalač.

On smatra da je ta vrsta nakna-

de, koju banke obračunavaju

prilikom odobravanja kredita,

utemeljena u normativnoj re-

gulativi i da banke imaju pravo

da u uslove odobravanja zajma

itunaknadueksplicitnoiskažu,

uvrste je kao stavku u ugovor o

kreditu i naplate prilikom nje-

gove realizacije. Međutim,

opravdano se postavlja pitanje

visine te naknade koju klijenti

plaćaju - kazao jeKalač.

On je saopštioda suevidentira-

ni i prigovori na visinu provizi-

ja za platni promet sa inostran-

stvom, pogotovopenzionera sa

stranim penzijama, koji sma-

trajuda je tovelikoopterećenje

na njihov budžet.

Sl.R.

Ministarstvo poljoprivrede saopštilo podatke o uvozu za prvih pola godine

Uvezenoproizvodaza240miliona

PODGORICA

-CrnaGorau

prvoj polovini godineuvezla

jepoljoprivrednih i pre-

hrambenihproizvoda za

240miliona eura, štočini 20

odstoukupnoguvoza.

IzMinistarstvapoljoprivrede,

kakoprenosiportalRTCG, ka-

žu da će tek nakon ljetnje se-

zoneimatirelevantnepodatke

o proizvodnji, izvozu. Iz Pri-

vredne komore smatraju da

uvozimo i proizvodekoje ima-

mo u dovoljnim količinama u

Crnoj Gori. Prema riječima

KristineLapčević izMinistar-

stva poljoprivrede, podaci u

prvoj godini nijesumjerodav-

ni, jer turistička sezona utiče

na uvoz i izvoz.

- U prethodnoj godini uvoz je

rastao upravo tokom ljetnje

sezone kada je povećan broj

turista u Crnoj Gori. U prvoj

polovini ove godine najviše

smo uvezli proizvoda za koje

naša zemlja nema mogućnost

proizvodnje. Imamo domi-

nantno uvoz UHT mlijeka,

koncentrovanogmlijeka imli-

ječnih prerađevina, gaziranih

pića, proizvoda za ishranu, ži-

tarica, banana, pomorandža,

limuna –kazala jeLapčević.

Pozitivan trend je, kako pre-

nosi portalRTCG, i kod izvoza

suhomesnatih proizvoda i vi-

na. IPARD projekat u oblasti

prerade, u okviru kojeg je in-

vestirano28miliona eura, tre-

balo bi da poveća proizvodnju

gotovihproizvoda, kažuuMi-

nistarstvu.

Kampanje ,,Kupujmo doma-

će“ i ,,Domaći ukusi“, koje

promovišu domaće proizvo-

de, trebalo bi da omoguće nji-

hovo bolje pozicioniranje na

tržištu i plasmankroz turistič-

ku ponudu, kažu u Privrednoj

komori i Ministarstvu ekono-

mije.

- Naša istraživanja u proteklih

pola godine govore o pozitiv-

nimrezultatima. Veća je i rije-

šenost domaćih potrošača da

kupujudomaće. Vjerujemoda

je to najbolje za naše potroša-

če- saopštila jeLjiljanaFilipo-

vić izPrivredne komore.

Sl.R.

MarkoŠpadijer

SafetKočan