Table of Contents Table of Contents
Previous Page  22 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 22 / 48 Next Page
Page Background

22

Pobjeda

Subota, 4. avgust 2018.

Drugi pišu

Njemačka štampa bavi se no-

vommigrantskom rutom na

Balkanu. Iz jednogdokumen-

ta, koji su izradili oficiri zave-

zu sa EU iz Srbije, a koju je na

uvid dobio list Welt, može se

vidjeti kako djeluju bande

krijumčara ljudima.

Na Balkanu se povećava broj

migranata. To još nije cifra,

koja jebila 2015. i 2016. ali po-

litičari u Briselu su alarmira-

ni. „To što izbjegličke familije

koriste najnoviju rutu preko

BiH do Hrvatske znači da tu

rutu krijumčari ljudima

smatraju relativno sigurnom.

Toopet ukazujedabi seusko-

ro broj izbjeglica mogao jako

povećati“, kaže jedan viso-

korangirani predstavnikEU.

7.100 migranata stiglo je u

BiHuprvihšestmjeseci 2018.

godine, što je - ako se uporedi

sa 2017. godinom kada je 755

izbjeglica stiglo u ovu zemlju,

razantanporast. Oficiri za ve-

zu iz Srbije su po nalogu EU

napravili dosije u kojem se

vidi kako djeluju krijumčar-

ske bande: kakve su cijene i

kakva je ponuda odnosno ka-

ko je organizovano ubacivan-

Kakodjelujukrijumčari uSrbiji i BiH

je ljudi u EU. Granično

područje između Albanije i

Crne Gore je okosnica rute

koja prolazi kroz Albaniju i

kojumigranti sve više koriste.

Najprije stižu u Grčku preko

Sredozemnog mora ili preko

turske rijeke Evros na samoj

granici.Iz

Grčke se preko

Albanije i Kosova dolazi u Sr-

biju ili Crnu Goru. Odnedav-

no se obje ove rute spajaju u

BiH, jer su se šanse da se do-

spije u EU preko tradicional-

Svakodnevno slušamo o sve

većem broju bh. stanovnika

koji traže i pronalaze zapo-

slenje daleko od domovine.

Podaci su zabrinjavajući. Sve-

gaovoganijepošteđenni Tuz-

lanski kanton, najmnogoljud-

niji kantonuFederaciji BiH.

Prema podacima Federalnog

zavoda za s t a t i s t i ku sa

područja Tuzlanskog kantona

u periodu 2013.-2017. godina

ukupno je odseljeno 19.048

osoba uključujući kretanje

stanovništva unutar BiH kao i

inostranstvo.

Da je situacija iz godine u go-

dinu sve lošija govori konti-

nuirano povećanje broja odja-

va sa evidencije u periodu

2013.-2017. godina građana sa

područja Tuzlanskog kantona

koji su se odjavili sa evidencije

kao razlognavodeći zaposlen-

je u inostranstvu (530 u 2013.

godini, 2.626u2017. godini).

Dvadeset posto građana iz pet

gradova Tuzlanskog kantona

sigurno bi napustilo BiHkako

bi se trajno nastanili u nekoj

drugoj zemlji, dok je naročito

velika stopa takvih građana

mlađe starosne dobi ispod 31

godine i iznosi 46,6 posto, re-

zultati su istraživanja Fonda-

cije tuzlanske zajednice.

OdlazeradnO

spOsObni ljudi

Odlazak, prije svega mladih

ljudi,dovodidomnogobrojnih

problema. Jedan od njih jeste

nedostatak radne snage.

„Činjenica je da je veliki broj

ljudi odselio. Uglavnom su to

stručni ljudi, kvalifikovani

radnici koji su potrebni našoj

privredi, ali i društvu u cjelini.

Sve jevećiproblemnaći radni-

ke, posebno u proizvodnji“,

kaže Nedret Kikanović, direk-

tor Kantonalne privredne ko-

moreTuzla.

Privrednici u Tuzlanskom

kantonusevećsadasusrećusa

ozbiljnimproblemima kada je

upitanju radna snaga.

„Kratkoročno, u građevinars-

tvu, drvnoj i metalnoj in-

dustriji, ali i svim drugim in-

dustrijama koje su osnova

naše privrede, sve je teže pro-

naći radnike. Firme konstant-

no traže kvalifikovane radni-

ke, posebno u proizvodnji, ali

jako teško ih pronalaze. To

dovodi u opasnost poslovanje

firmi. Ne mogu prihvatati no-

ve poslove, a ako se nastavi

ovaj trend i postojeći ugovori i

rokovi mogu biti dovedeni u

pitanje. Napominjemda je na-

ša industrija uglavnom izvoz-

no orijentisana, a vanjski

kupac će, u slučaju nepošti-

vanja ugovorenih poslova, br-

zo svoje zahtjeve usmjeriti ka

nekimdrugimdržavama i pri-

vredama“, upozoravaKikano-

vić.

Dugoročne posljedice, kada je

riječ o privredi jesu usporen

rast i razvoj, ako ne i stagnaci-

ja, u ovom slučaju kantona, ali

i cijeledržave. Ljudi suosnova

svakog privrednog razvoja.

„Ne možemo sebi dozvoliti

luksuzdaulažemonovac i vri-

jeme u obrazovanje ljudi, da

investiramo u njih, a da oni,

obrazovani, osposobljeni svo-

ju privrednu aktivnost obavl-

jaju u nekoj drugoj državi“,

kaže Kikanović. Prema njego-

vom mišljenju potrebno je

radnicimaponuditiboljeuslo-

verada,prijesvegavećucijenu

satnice. Privrednici to ne mo-

guuraditi bez podrške države,

jer uz ovakve troškove radnog

mjesta,povećanjemcijenesat-

nice bi postali nekonkurentni

navanjskimtržištima. Stoga je

potrebno izvršiti rasterećenje

privrednika, posebno po pi-

tanju doprinosa, ali i ostalih

nametakojisuizuzetnovisoki,

te na taj način stvoriti prostor

za povećanje neto plaće koja

će radnika motivisati da osta-

ne uBosni iHercegovini.

Odlazakčitavih

pOrOdica

NerminMehić je iz Srebreni-

ka. UNjemačku jeotišao2016.

godine.KažedaizBiHnijeoti-

šaosamozbognezaposlenosti,

iako je toprimarni razlog, već i

zbogpolitičkesituacijeunašoj

zemlji.

„Otišao samuNjemačkuupo-

trazi za boljimživotom. Želim

sebi obezbijediti bolji život i u

budućnosti život svojoj poro-

dici. Ovdje radim kao šef

kuhar u jednom restoranu“,

kaže Mehić uz napomenu da

bi se vrlo rado vratio kad bi se

stvorili uvjeti za to.

Ali ne odlazi se samo pojedi-

načno, odlaze cijele porodice.

Damir Babajić, takođe iz

Srebrenika sa djecom uskoro

napuštaBiH.Njegovasupruga

je već prošle godine otišla u

Njemačku i radi u državnoj

klinici uMinhenu. Iako je Ba-

bajićeva supruga doktor nau-

ka, a i on sam je u završnoj fazi

izrade doktorske disertacije

svojubudućnostnevideovdje.

„Onoga trenutka kada je u pi-

tanje došla egzistencija od-

lučili smo se za odlazak. Iako

nije samoegzistencijaupitan-

ju, puno je još razloga, odnesi-

gurnosti, nepovjerenja, ko-

rupcije. Jedan od najvećih

razloga jeste i budućnost naše

ne rute koja preko Srbije vodi

u Mađarsku, znatno sman-

jile”, piše dieWelt.

List se potom osvrće na

saznanjadokojihsudošli ofi-

ciri za vezu sa EU iz Srbije.

„Svaki migrant koji iz Srbije

želi biti prebačenuEU, upro-

sijekumoraplatiti 3.000eura.

Vožnja taksijem od Srbije,

prekoMađarske doBeča koš-

ta između 6.000 i 8.000 eura.

Afganistanci i Pakistanci, koji

sve češće koriste Balkansku

rutu, zabijeg izsvojedomovi-

ne u EU plaćaju 10.000 eura

po osobi.

Cijela suma se ne isplaćuje

odmah već u ratama, na sva-

ko j p r e đ e n o j g r a n i c i .

Krijumčari sve više na druš-

tvenimmrežama nude bijeg

iz BiH ili Srbije u EU i to na

jezicima: urdu, dari, paštu i

sorani. Time se oni obraćaju

direktnoAfganistancimaiPa-

kistancima, ali i ljudima iz

Bangladeša, Iraka i Irana.

Utuzlanskomkraju

višenemakoda radi

djece.Štaimkazati,kojerazlo-

ge navesti da ostanu ovdje,

mogu li mu garantirati slobo-

du i sigurnost, adekvatno ob-

razovanje? Mogu li?“, pita se

Babajić.

Kao i Mehić i on bi se vratio u

zemljuukolikobi se stanjepo-

pravilo.

„Naravno, i tovrlorado.Ali tek

onda kada se bude poštivalo

obrazovanje, struka, kada se

stvore uvjeti za normalno

egzistiranje, kada institucije

budu institucije u pravom

smislu te riječi, kada seu ljude

bude ulijevala sigurnost, pov-

jerenje, tada bih se vratio“, is-

tičeBabajić.

nOvOministarstvO

zamlade

Poseban problem jeste odla-

zakmladih. Ovimproblemom

bi se u budućnosti trebalo ba-

viti novoosnovano Ministar-

stvo kulture, sporta i mladih

Tuzlanskog kantona.

„SkupštinaTuzlanskogkanto-

na jeusvojilazaključaksamje-

rama koje će doprinijeti rješa-

vanju problematike odlaska

građana i mladih sa područja

Tuzlanskogkantona, pri čemu

sunekeoddefinisanihmjera i:

izraditi Strategiju zamlade na

području Tuzlanskog kanto-

na, izraditi Strategiju razvoja

sporta sa jasnim smjernicama

zaplanskoulaganjeusportsku

infrastrukturu, realizovati

programe promocije uspješ-

nih mladih ljudi u zajednici,

uskladiti upisnu politiku sa

potrebama tržišta rada te ubr-

zati proceduru donošenja Za-

kona o dopunama Zakona o

porezu na promet nepok-

retnosti i prava kojim se od

plaćanjaporezanaprometne-

pokretnosti ipravaoslobođaju

mladi bračni parovi“, kažemi-

nistrica kulture, sporta i mla-

dih Tuzlanskog kantona, Sla-

venaVojinović.

VladaTuzlanskog kantona, is-

tiče ministrica Vojinović, u

2018.godinivećjesprovelaniz

aktivnosti u kontekstu imple-

mentacije navedenih mjera,

objavljen je Javni poziv za

odabir korisnika sredstava sa

potrošačke jedinice „Podrška

mladima“ u 2018. godini.

Ukupno 100.000,00 KM će

putem Javnog poziva biti do-

dijeljeno za dva programa.

100.000,00 KM je obezbjeđe-

no i za stipendiranje učenika

prvihrazredasrednjihškolasa

liste deficitarnihzanimanja.

Iako izMinistarstva za kultu-

ru, sport i mlade Tuzlanskog

kantona navode da se može

izvući generalni zaključak da

sunizak životni standard i ne-

zaposlenost najčešći razlozi

zbog kojih se građani i mladi

odlučuju da napuste zemlju,

što suujedno vjerovatno i naj-

veći problemi sa kojima se su-

sreću, iz razgovora sa mladi-

ma evidentno je postojanje

mnoštva drugih faktora od

korupcije, stranačkog i rod-

binskog zapošljavanja, nesi-

gurnosti do komplicirane i

skupocjene birokracije i neu-

ređenog sistema.

Najveći broj migranata tre-

nutno koristi rutu od Grčke

prekoMakedonijeiondakroz

ostale zemlje Balkana. Naj-

češćejeriječomaloljetnicima

iz Afganistana i muškarcima

iz Pakistana. Zašto – za sada

nema odgovora. Muškarci su

radomna crno uGrčkoj zara-

dili novac za nastavak puto-

vanja. 800 eura košta put od

Grčke do Srbije.

Od svih nacija, posebno su

tražene usluge krijumčara

ljudima iz Pakistana. Oni

imajunajboljumrežu.Nagra-

nici Srbije i Crne Gore je veli-

ka kuća u kojoj krijumčari

maltretiraju svoje mušterije,

stoji u izvještaju oficira za ve-

zu iz Srbije.

Za razliku od krijumčara iz

Afganistana i Pakistana, jako

malo je prezentno onih iz Ira-

na. Iranci avionom dolaze u

Srbiju. Nerijetko su to majke

sadjecom.Ženekažudabježe

od nasilja u porodici odnosno

braku. One su očajne. Potom

dolaze muškarci i žele da

uzmu djecu i da ih vrate u

Iran.

Jedna od raširenih tehnika

krijumčara u Srbiji je ući u

izbjegličke logore i pomiješati

se sa izbjeglicama. Ovi krimi-

nalci zloupotrebljavaju

izbjeglice, ali po pravilu ih ni-

ko ne prijavljuje. Jedan od

najvećih takvih logora je Ob-

r e n o v a c u B e o g r a d u .

Krijumčari ulaze u razgovor

sa izbjeglicama i povezuju ih

sa operativcima, koji imaju

privatne stanove, izvan

izbjegličkogcentra.Oni ihon-

da povjeravaju najčešće ma-

loljetnom „vođi“ koji ih vodi

do granice. Tako maloljetnici

zarade novac za život u Srbiji,

a poslije i za bijeg uEU.

Odlazak, prije

svegamladih

ljudi, dovodi do

mnogobrojnih

problema u

Tuzlanskom

kantonu