Table of Contents Table of Contents
Previous Page  18 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 18 / 48 Next Page
Page Background

18

Pobjeda

Kultura

Subota, 4. avgust 2018.

BARSKI LJETOPIS: Odigrana predstava „Sinovi umiru prvi“

BAR

PredstavaNarodnog

pozorištaRepublikeSrpske

„Sinovi umiruprvi“ odigra-

na jepreksinoćna sceni u

StaromBaru, uokviruregio-

nalnepozorišne selekcije

Barskog ljetopisa.

Predstavu, rađenu po tekstu

MataMatišića, režirao jeMar-

koMisirača.

Osim što se sam naslov koma-

da referiše na ratnu i poratnu

stvarnost, kao i na istorijuovih

prostora (na starce što su uvi-

jek ispraćaliurat sinovekoji su

umirali prvi), kao dominantna

temapredstavenamećesebol-

no pitanje na koje odgovora

nema: koliko je traganje za

prošlošću i iskopavanje starih

rana zaista potrebno i neop-

hodno? Da li nam kopanje po

toj prošlosti zapravo donosi

samo nesreću i otvara uvijek

novi krug mržnje, zla i nasilne

smrti?Ostaje, dakle, vječnopi-

tanje da li treba i da li jemogu-

će jednom zauvijek zakopati

ratne sjekire, staviti tačku na

istorijukojanamseintenzivno

dešava i početi život u sadaš-

njosti?

-Mislimdajeporukaovepred-

stave da neke rane nikad ne

mogu da zacijele koliko god se

mi trudili i da je jakoteškopro-

naći pravi put dolaska do po-

mirenja i razrješenja nekih ra-

čuna i ostavljanja svega toga

iza nas. A to jemač sa dvije oš-

trice. Ako se non-stop okreće-

mo ranama iz prošlosti, neće-

mo dozvoliti da zacijele. Opet,

akoseokrenemoskrozodnjih,

kao da nemamo poštovanja

prema njima. Ja mislimda čo-

vjeksvakakotrebadagledana-

prijedidaseneobaziremnogo

unazad, jer te rane mogu iza-

zvati samo bijes, očaj i u kraj-

njem, nažalost, smrt - kazao je

glumac Zlatan Vidović nakon

igranja uBaru.

„Sinovi umiru prvi“ je grotes-

kna, crnohumorna priča o tra-

ženjunestalih, najmilijih i ubi-

jenih, ucjenamamafije koja na

prodajunudi podatkeomjestu

gdje su zakopani, o iskopava-

njimadrugih,potpunonevinih

mrtvaca da bi prisilili mafijaše

da im otkriju te toliko tražene

lokacije. To je priča o traženju

duše, kojekaoproblemizuzet-

no dobro komunicira sa vre-

menomdanas.

-Danasjesvijetunekommulju

iz koga se ne može izvući. To-

talno smo izgubili kontakt sa

realnošću. Naš život je popri-

mio drugačiji odnos prema

vremenunego što je bio ranije.

Danas više ne cijenimo vrije-

me kako smo ga cijenili. Ne

znamo da ga provodimo na li-

jep način. Izgubili smo se u

svim tim silnim društvenim

mutljazima, paklu društvenih

mreža,izgubilismoljudskeod-

nose. Zatomislimda jepotraga

za ljudskom dušom u ovom

vremenuaktuelnijanego ikada

- dodao jeVidović. OsimVido-

vića, uloge upredstavi tumače:

Dragoslav Medojević, Nataša

Ivančević, Aleksandar Stojko-

vić, Miljka Brđanin, Boško

Đurđević,GoranJokić,Ljubiša

Savanović, Svetlana Tanja Po-

pović, ĐorđeMarković, Vladi-

mirĐorđević, RokRadiša i Zo-

ranStanišić.

V.K.V.

Neke rane

nikadne

moguda

zacijele

Potraga za ljudskom

dušomu ovom

vremenu aktuelnija

je nego ikada –

poručio je glumac

ZlatanVidović

Scena izpredstave „Sinovi umiruprvi“

Časopisi „Komuna“ i „Glasnik Bihora“ predstavljeni u Petnjici

Vizijaduhovnije i

mirnijebudućnosti

PETNJICA

Časopisi „Ko-

muna“ i „GlasnikBihora“

predstavljeni suu sklopu

manifestacijeBihorskokul-

turno ljeto.

Direktor časopisa „Komuna“

mr Amer Ramusović kazao je

daje„Komuna“nastalakaore-

zultat entuzijazma manjeg

brojakulturnihposlenikaino-

vinara koji su željeli da na taj

načinmarginalizujutabloidno

i senzacionalističko novinar-

stvo.

-Da jesreće, ovobi biodržavni

projekat, zato što ne postoji

bolji način da se upozna Crna

Gora od iščitavanja Komune.

Tu imamo sve što karakteriše

jednu državu: narod, istoriju,

geografijuikulturu-podsjetio

jeRamusović.

Mr Željko Rutović, generalni

direktor Direktorata medija,

istakao je da se ne možemo

kao društvo, zajednica i poje-

dinci pohvaliti velikim civili-

zacijskim uzmacima kada je

kultura sjećanja upitanju.

- U zaostavštini svih tragova,

ličnih, porodičnih, kolektiv-

nihiukrajnjemcivilizacijskih,

prije svega su riječi. Efekti ko-

mercijalne prirode po prirodi

stvarinose ilinedonoseprofit,

ali baština i kultura onoliko je

dobra, plemenita i onoliko se

predajeunasljeđekoliko jesa-

dašnježivućegeneracijeznaju

čuvati - rekao je između osta-

logRutović.

Predstavljajući „Komunu“,

profdrDraškoDošljakrekao je

da se radi o časopisu sa jedin-

stvenim tematskim koncep-

tom, koji afirmiše sve segmen-

te i aspekte neprocjenjive

vrijednosti našeg ukupnog na-

sljeđa, a što se tiče „Glasnika

Bihora“, da je to vjesnik nekih

novihvremena.

Mr Sait Šabotić, glavni ured-

nik„GlasnikaBihora“,rekaoje

da su za kratko vrijeme okupi-

li značajneautorekoji napravi

načinprezentujusvakiizsvoje

oblasti tekstoveuGlasniku, pa

je tobioslučaj i uovomtrećem

broju koji je nedavno ugledao

svijetlodana.

- Nadam se da ćemo u nared-

nomperiodu obezbijediti sta-

bilnefinansijekakobismomo-

gli adekvatno nagrađivati

autore tekstova i time stimuli-

sali i nove, kako bi Glasnik po-

stao prepoznatljiv u naučnom

pogledu i dobio relevantne

ocjene i naučne setifikate po-

put nekih sličnih časopisa u

okruženju - rekao je Šabotić.

Brojnim znatiželjnicima koji

su izdvojili vrijeme da prate

ovaj događaj, kao specijalni

gost obratila se Branka Boga-

vac, francuski vitez kulture.

- „Komuna“ je napravila kul-

turnurevolucijukada jeriječo

afirmacijinašebaštine i zatoje

postala kulturni fenomen Cr-

neGore. Iakoposvećenabašti-

ni, u stvari, ona je vizija jedne

ljepše, duhovnije i mirnije bu-

dućnosti koja će se, duboko

vjerujem, ponovo nadviti nad

našim narodima, jer poslije

velikogmraka uvijek dođe ne-

ka snažna svjetlost dapobijedi

- rekla jeBogavac.

R.K.

Miloš Karadaglić nastupio sa Simfonijskimorkestrom

Talbotova

posveta

našem

gitaristi

PODGORICA,LONDON

Crnogorski gitarista svjet-

ske reputacije,MilošKara-

daglić, nastupio jepreksinoć

saSimfonijskimorkestrom

BBC-auRojal Albert holuu

Londonu, uokviru festivala

Proms.

Pod upravom dirigenta Alek-

sandera Vedernikova, na pro-

gramuje, izmeđuostalog, bio i

Koncert za gitaru i orkestar

„Ink Dark Moon“, koji je bri-

tanski kompozitor Džobi Tal-

bot specijalno napisao za Ka-

radaglića,inspirisannjegovim

balkanskimnasljeđem.

DOGAĐASE

Da Karadagliću ovaj koncert

mnogoznači vidjelose i neko-

likodana prije nastupa, budu-

ći da je poznati muzičar na

društvenimmrežema dijelio

informacije o nastupu u Ale-

bert holu.

- Događa se. Džobi Talbot i

koncert „InkDarkMoon“. Ne

mogu da sakrijemuzbuđenje.

Svjetska premijera uRojal Al-

bert holu–napisao jeKarada-

glić na svom Fejsbuk profilu

samo nekoliko sati prije kon-

certa.

Koncert, koji je prenošen uži-

vo i na radiju BBC-a, dobio je

dosta dobre kritike britanskih

poznavalaca umjetničke mu-

zike. Muzički kritičar Mark

Tomas zapisao je za www.

b a c h t r a c k . c o m d a j e

Karadaglić pružio izuzetan

performans, istražujući čitav

spektar zvukova i tehnika.

Iskoristio je, prema riječima

Tomasa, Talbotovu sklonost

za stvaranje misterije i opoj-

nih raspoloženja, uključujući

i izrazito španski osjećaj upo-

jedinimdjelovima.

Tomasjenapomenuodakom-

pozitora Talbota ne treba po-

smatrati samo kroz njegova

ostvarenja za popularne TV

komedije i filmske drame.

- Ne bi bilo pravedno prema

njemu ukoliko bi razgovarali

samo o Talbotovim filmskim i

televizijskimrezultatima, po-

gotovo imajući uvidunjegovu

muziku napisanu za scenu i

koncertnu dvoranu, širokog

Izložba „Veronezi i more“ otvorena u budvanskoj Modernoj galeriji

Čudesni tragovimodernih

BUDVA

„Veronesi &more“

naziv je izložbekoja jeprek-

sinoćotvorenauModernoj

galeriji. Postavkučinedjela

umjetnika iz Italije, nastalau

sudbonosnomistorijskom

trenutku, tokomčetvrtede-

cenije 20. vijeka. Kustoskinja

izložbe je istoričarkaumjet-

nosti JelenaĐakonović.

Planirano je bilo da na otvara-

nju izložbe govori potpred-

sjednik opštine Veselin Mar-

ković, koji je, nažalost, morao

da otkaže učešće zbog zdrav-

stvenih razloga, pa je njegov

govor pročitaoDušanMedin.

- Kultura i uprava tokommle-

tačke vladavine Budvom i

okolnim prostorom (15. vijek

do 1797. godine), ostavili sune-

izbrisiv trag na ovom gradu, a

venecijanski krilati lavovi Sve-

tog Marka još uvijek stoje na

našimbedemima i simbolično

„čuvaju“ Budvu. Takođe, naš

lokalnigovorobogaćenjebroj-

nim romanizmima, a posebno

venecijanizmima, što je zbog

navedenog razumljivo. Ne

smijemo zaboraviti da nas sa

Italijom veže i neraskidivo

snažna spona – princeza Jele-

na Petrović, odnosno kraljica

Elena di Savoja, velika huma-

nitarka i ljubiteljka umjetno-

HERCEGNOVSKI FILMSKI FESTIVAL: Predstavljeni članovi žirija t

Svi hvale izbor filmova i

HERCEGNOVI

Nakonfe-

rencijama zanovinarekoje

suodržaneu foajeuDvorane

„Park“predstavljeni sučla-

novi žirija takmičarske se-

lekcijedugometražnog igra-

nog i dokumentarnog filma.

U žiriju takmičarske selekcije

dugometražnog igranog filma

su rediteljkaAndrijanaStojko-

vić, glumac Ermin Bravo, film-

ski kritičar Vladan Petković i

producent Ivan Đurović. Kon-

ferenciji nije prisustvovala Te-

ona Strugar Mitevska. Zajed-

nička je ocjena članova žirija

bila da festival u svim segmen-

tima napreduje, te da je selek-

tor Ivan Marinović oda-

brao odlične filmove i povezao

ihudobar koncept.

Ermin Bravo istakao je da mu

je čast i zadovoljstvoštosena-

laziuHercegNovom,naročito

jer su prošle godine glumci iz

filma „Muškarci ne plaču“,

među kojima je i on, dobili ko-

lektivnu nagradu za najboljeg

glumca.

Adrijana Stojković rekla je da

obožava Filmski festival u

HercegNovom,dajesvojevre-

meno bila na festivalu i svake

večeri gledala filmovenaKan-

likuli, takoda jebilapresrećna

kada jedobilapozivdaove go-

dine bude članica žirija.

- To je za mene bilo veoma

emotivno i uzbudljivo. Sma-

tramda je festival utomperio-

du veoma porastao, a iznena-

dila sam se kako je Kanli kula

bilapuna, jer, svudausvijetu, a

ne samo u Crnoj Gori, gubi se

interesovanje za filmove - re-

kla je Stojković.

FilmskikritičarVladanPetko-

vić je rekao da je jako zadovo-

ljan selekcijom.

- Ne samo što su sve to sjajni,

svježi filmovi, većsve ima i ne-

ki konceptualni smisao, nije

riječ samo o gomili nabacanih

filmova, već su jako pažljivo

birani, ocijenio jePetković.

SakonferencijezanovinareuDvorani „Park“

SapredstavljanjacrnogorskihčasopisauPetnjici