Table of Contents Table of Contents
Previous Page  7 / 52 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 7 / 52 Next Page
Page Background

7

Pobjeda

Petak, 3. avgust 2018.

Društvo

ukupnom stanovništvu, što du-

goročno posmatrano ima nega-

tivne konsenkvencije na eko-

nomskirastipovećanjetroškova

zdravstvene zaštite - rekao je

Čirgić.

NERAVNOTEŽA

On objašnjava da u Crnoj Gori

imamo neusklađenost između

obima i sadržaja prava iz obave-

znog zdravstvenog osiguranja i

raspoloživih finansijskih sred-

stava, zbog čega se na kraju sva-

ke godine neizmirene obaveza

kumuliraju.

Zato, prema riječimaČirgića, za

posljedicu imamo rebalans

budžeta, treći u posljednjih šest

godina.

- U situaciji neravnoteže priho-

da i rashoda imate dva izbora ili

povećati prihode ili smanjiti

obimprava.OpredjeljenjeVlade

je da se našimgrađanima obez-

bijedištokvalitetnijaidostupni-

ja zdravstvena zaštita i zaista

osiguranici Fonda imaju jednu

odnajširihpaletapravaizzdrav-

stvenog osiguranja – kazao je

Čirgić.

Objašnjavajući zašto postoji ne-

ravnoteža između troškova

zdravstvenog sistema i sredsta-

va za njihovo finansiranje, prvi

čovjekFonda zdravstva, podsje-

ća da je naša zemlja na pretpo-

sljednjemmjestu po izdvajanju

za zdravstvo u odnosu na BDP

(podaci OECD.stat za 2015. go-

dinu).

-BudžetFondau2010.iznosioje

5,42odstoBDPiustalnomjepa-

du, da bi prošle godine bio 4,64

procenata. Radi poređenja, uče-

šćeizdatakadržavezazdravstvo

uBDP u Sloveniji iznosi 6,1, Au-

striji 7,8, Belgiji 8, Njemačkoj 8,7,

Estoniji 5,1 odsto. Sa druge stra-

ne, realni troškovi zdravstvenog

sistema kreću se od 5,71 odsto u

2010, do 5,19 procenata BDP u

2017, odnosno u prosjeku 5,28

odsto–naveo jeČirgić.

Naš zdravstveni sistem, prema

njegovim riječima, šalje jasnu

poruku da je neophodno obez-

bijediti5,28odstoBDPzanjego-

vu finansijsku i funkcionalnu

održivost, što je opet niže u od-

nosu na evropski prosjek izdva-

janjazazdravstvo.

- Ako posmatramo budžet Fon-

da u odnosu na državni budžet

vidjećemo da se smanjuje od

13,90 odsto u 2010, do 11,72 pro-

cenata u prošloj godini – naveo

jeČirgić.

Sl.RADONJIĆ

PODGORICA

–Vanredni

profesorFakultetadramskih

umjetnostiUniverzitetaCr-

neGoreJankoLjumović, ko-

ji nedavnonije izabranuzva-

nje redovnogprofesora,

pravdućepotražiti predOs-

novnimsudomtužbompro-

tivprofesoraNenadaŠoški-

ća, koji jepredstavnik

umjetnosti uNaučnomod-

boru, i koji je, smatraLjumo-

vić, zloupotrijebio službeni

položaj kada jepo ličnoj os-

novi osporionjegov izbor,

saznajePobjeda.

Ljumović je Pobjedi potvrdio

ovu informaciju, navodeći ka-

ko će se žaliti i ombudsmanu

zbog toga što jeuovomslučaju

diskriminisan njegov rad. Ka-

že da će podnijeti pritužbu

protiv Šoškića, ali i profesora

MiranaBegića.

Objašnjava da je Begić, koji je

inače profesor na Muzičkoj

akademiji i potpredsjednik

Upravnog odbora UCG, kao

član Vijeća za umjetnost, na

sjednici na kojoj se odlučivalo

oLjumovićevojkandidaturiza

redovnog profesora ,,nipoda-

štavao njegov rad po ličnoj os-

novi“.

SPOR

Pojašnjavajući zašto jeodlučio

da pokrene sudski spor protiv

Šoškića, kao predstavnika um-

jetnosti u Naučnom odboru

UCG,našsagovornikjeistakao

da je on bio dužan da štiti inte-

gritet i propise, što prilikom

rasprave o Ljumovićevom iz-

boruu zvanje nije učinio.

-Tražićunjegovuodgovornost

pred sudom, jer je zloupotrije-

bioslužbeni položaj –dodao je

Ljumović.

Kako to nalaže procedura, o

izboru u zvanje izjasnio se i

Naučni odbor koji je u mišlje-

nju preporučio senatorima da

Ljumović bude izabran u zva-

nje redovnog profesora za

oblastpozorišnaprodukcijana

Fakultetu dramskih umjetno-

sti, ali je istakao i dilemuusmi-

slu da njihova preporuka ne

mora da se prihvati ukoliko se

ispostavi da ,,produkcija nije

umjetnost“.

I upravo to bio je razlog zbog

kojeg jeSenat 3. julaodlučioda

Ljumović ne bude izabran.

Glavni zagovornik takvog sta-

va i Naučnog odbora i Senata,

kako se kasnije ispostavilo, bio

je upravo Nenad Šoškić, zbog

čega je oštro reagovao i Fakul-

tet dramskih umjetnosti. Stu-

dijski program Produkcija je

utemeljennaFDU-2001.godi-

ne, otkad je i koncipiran kao

umjetnička oblast, te je za njih

bilonedopustivo što je Šoškić i

poredjasnihidostupnihmate-

rijalnih i procesnih pravila za

izbor u zvanje, „svojimpravno

i etički neutemeljenim stavo-

vima saelementimaevidentne

lične ostrašćenosti, doveo u

zabludu članove i članice Se-

nata, otvarajući dilemu o kate-

gorizaciji predmeta u oblasti

produkcije“. Fakultet je čak

zatražio od rektora Danila Ni-

kolića da smijeni Šoškića iz

Naučnog odbora, uz konstata-

ciju da ovaj slučaj dovodi u pi-

tanje njegov kredibilitet i ka-

pacitet za objektivnim i

transparentnim tumačenjem

mjerila za izbor u akademska i

naučnazvanjazaoblastumjet-

nosti.Nikolić, zasada, nijerea-

govaona njihovu inicijativu.

- Šoškić, redovni profesor Fa-

kulteta likovnih umjetnosti i

član Naučnog odbora UCG, je

beskrupulozno usmjeravao i

uslovljavao tok donošenja od-

luke – što ima elemente etičke

i krivične odgovornosti… Rok

za podnošenje tužbe za sud je

trimjesecaoddogađaja, odno-

sno otkad je donešena odluka

Senata, 3. jula. U zakonskom

roku ću reagovati – istakao je

Ljumović.

ODGOVORNOSTBEGIĆA

OsimNaučnog odbora, izme-

đu ostalih, i Vijeće za umjet-

nost UCG se ranije izjasnilo

pozitivno za izbor Ljumovića

u zvanje redovnog profesora.

Protiv je bio profesor Miran

Begić, što, kaže Ljumović, na-

ravno nije sporno, ali jeste na-

čin na koji je govorio o njego-

vomradu, jer se ,,neakademski

i neetički ponašao“.

-OnjenaVijećubrutalno lično

osporavao moje djelo. Bio je

brutalan u komentarima i sta-

vovima o meni. Čak je izjavio:

,,Ja slobodno znam da će ovo

biti prenijeto Janku Ljumovi-

ću, slobodno mu prenesite“.

Na Vijeću su pokušavali da ne

reaguju na te njegove konsta-

tacije, jer su htjeli da odvoje

lične stvari od profesionalnih.

Govorio je da je sve to lično, i

da njega to ne zanima i šta ako

je lično. Njemu je to lično legi-

timno–kažeLjumović.

Na Begića će pritužbu adresi-

rati ombudsmanu.

Odluka da odgovornost dvoji-

ceprofesorazatražikrozzako-

nom predviđene institute –

tužbom sudu i ombudsmanu,

kako kaže naš sagovornik, nije

samo odbrana integriteta po-

jedinca, već i integritetaprofe-

sije.

InteresantnojedaseSenatnije

izjasnio da je protiv njegovog

izbora u zvanje redovnog pro-

fesora, ali ga nije ni podržao.

Nijedan senator nije glasao

protiv Ljumovića, već ih je de-

setoro bilo uzdržano, a za je

glasalonjihosmoro.

Kada je prošle godine smije-

njenarektorkaRadmilaVojvo-

dić, u znak podrške, Ljumović

koji je tada bioministar kultu-

re podnio je ostavku. U refera-

tu za njegov izbor u zvanje re-

dovnog profesora upravo se,

među recenzentima koji ga

preporučujuzatozvanje,nala-

zi Vojvodić.

N.ĐURĐEVAC

Vanredni profesor Janko Ljumović tražiće odgovornost dvojice kolega sa UCG

ProtivŠoškića tužba

sudu i ombudsmanu

Janko Ljumović će, osimprotiv

Nenada Šoškića, ombudsmanu

pritužbu podnijeti i protiv

Mirana Begića, koji je, kako kaže,

bio brutalan u komentarima

i stavovima o njemu na

sjednici Vijeća za

umjetnost Univerziteta

Crne Gore

Janko Ljumović neće,

kako kaže, iz dva razloga

iskoristi zakonsko pravo

da tuži i Senat.

- Prvi je uvjerenje da sud

nije mjesto koje treba da

određuje izbor u akadem-

sko zvanje, bez obzira

na neutemeljenu kontra-

odluku Senata kojoj su

prethodile sve pozitivne

odluke u samoj proceduri

izbora, što jednoglasno,

što većinski. Drugi razlog

je što smatramda ovaj

događaj treba da ostane

jedinstven u svojoj izved-

bi, i da ne treba da ima

reprizu na sudu. Konačno,

to jeste autonomija Senata

i senatora, bez ozbira što

nijesu imali stav o pitanji-

ma koja jesu u njihovoj

nadležnosti, na što ih pod-

sjećaju i zaključci Vijeća

FDU povodomneizbora,

kao i sva relevantna akta

UCG – kazao je on.

Neće

tužitiSenat

za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić

spostaviti

troškova i

u rashoda

U javnim zdravstvenimustanovama prošle godine bolnički

je liječeno 80.642 pacijenata što je u odnosu na 2016. više

za 1.875.

Prema riječima našeg sagovornika, povećan je i broj obav-

ljenih operacija sa 20.848 u 2016. na 21.755 lani.

- U 2017. obavljeno je 3.977.964 prvih i ponovnih pregleda

(prosječno dnevno je obavljano više od 15.000 pregleda),

pruženo 13.253.857 usluga laboratorijskih i rentgen dija-

gnostike, raznih intervencija i procedura, urađeno je 53.061

skenera i 16.079magnetnih rezonanci i 28.959 postupaka

hemodijalize za 1.196 pacijenata - naveo je Čirgić.

Pored toga, kako podsjeća, naši građani liječe se o trošku

Fonda u zdravstvenimustanovama u Srbiji, gdje se za

obavljanje najsloženijih procedura i skupih liječenja upućuju

prema propisanoj proceduri. Upućuju se i u druge države.

Dio usluga, dodao je Čirgić, pruža se u okviru umreženih

privatnih zdravstvenih ustanova kao što su Opšta bolnica

Meljine i Specijalna bolnica Kodra.

Prošlegodineobavljeno

okočetirimilionapregleda

Fond, kako objašnjava naš

sagovornik, inansijskim

planom zdravstvenim

ustanovama novac dodje-

ljuje namjenski, za plate,

materijalne troškove, lje-

kove, potrošni medicinski

materijal, investicije...

- Umjesto inansiranja

programa rada, odnosno

zdravstvenih usluga, Fond

plaća postojeće kapacite-

te zdravstvenih ustanova

koje unaprijed znaju

mjesečni iznos novca koje

će imFond transferisati,

zbog čega nastoje da se

u uslovima nedovoljnog

budžeta uklope u plani-

rana sredstva. Posljedice

usljed nedovoljnih sred-

stava su već nastale, kao

što su neadekvatni plano-

vi javnih nabavki, povre-

mene nestašice ljekova

i medicinskih sredstava,

blokade računa javnih

zdravstvenih ustanova,

kumuliranje neizmirenih

obaveza, nezadovoljstvo

pacijenata, nezadovolj-

stvo zdravstvenih radnika

– naveo je Čirgić.

Sve to, kako naglašava,

znatno opterećuje funk-

cionalnost zdravstvenog

sistema i odražava se

na kvalitet zdravstvenih

usluga.

- Na kraju, posljedice su

nezadovoljstvo šire jav-

nosti i zajednice i gubitak

povjerenja u nacionalni

zdravstveni sistem, a

povjerenje se teško izgra-

đuje i postiže - rekao je

Čirgić.

Model

finansiranja

MiranBegić

NenadŠoškić

KampusUCG

Janko

Ljumović