Table of Contents Table of Contents
Previous Page  9 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 9 / 48 Next Page
Page Background

9

Pobjeda

Nedjelja, 29. jul 2018.

Tema

Promjena prezimena udajomdominantno je prisutna i govori o dubljimobrascima koji vladaju u društvu

Matičarka

Slobodanka

Jelenić, na osnovu

dugogodišnjeg

iskustva,

primjećuje da su

žene koje najčešče

zadržavaju svoje

prezime one koje

su ostvarene

u poslu i time

prepoznatljive,

visokoobrazovane

ili pak ne žele

da se porodično

– djevojačko

prezime izgubi

Promatrajući etimologiju i značenje termina

,,udati se“ i ,,oženiti se“ Bojanović primjećuje

da je u oba slučaja žena objekat.

- Kad se udaje, ona se daje-u, daje se(be),

ili biva oženjenom. Nikad nismo čuli da se

neka žena „omuži“, ili da se neki muškarac

uda. Uvijek je sve protiv nje, uključujući sâm

jezik/diskurs. Uvijek žena mora da bude

udomljena, odomljena i zadomljena. Dok

god budemo pristajali na glas autoriteta, i

zaboravljali da autoriteta nema ukoliko se na

njena ne pristane, dok god tradiciju budemo

poimali kao neprikosnovenu, nepromjenljivu

i neupitnu vrijednost, dok god svojimpostu-

panjem, pa makar i simbolički, učestvujemo

u kultivisanju i širenju patrijarhalnih obraza-

ca i zapovijesti, učestvovaćemo u nepravdi

koja se nanosi ženama. Kad dokučimo pro-

mjenu percepcije i kad žene shvate da ništa

ne moraju zarad ničega/nikoga, na putu smo

emancipovanog i ravnopravnog društva. A u

takvom se društvu ne raspravlja o prezime-

nu i njegovoj datosti, dodatosti ili uzetosti

– kazala je Bojanović.

Putdopromjenepercepcije

PODGORICA

- Promjena

prezimenaudajomstvar je

tradicionalnog, očekivanog

okvirakojimnoge žene is-

punjavaju iz želje, formal-

nosti ili prostozbogočeki-

vanja sredine, partnera ili

porodice. To senekada ra-

čunalokaopotvrda ljubavi,

posvećenosti, spremnosti

na zajedništvo.

Rjeđe se stvar sagledavala iz

drugog ugla: kako je činjeni-

ca, odnosno fenomen, da su

do skoro žene gotovo isklju-

čivo odlučivale da prilikom

sklapanja braka uzmu mu-

ževljevo prezime uticala na

njihov identitet, ličnost i, u

konačnom, poziciju u druš-

tvu i pravu.

Lani su na teritoriji glavnog

grada sklopljena 683 braka, a

75 žena je svom prezimenu

dodalo prezime supruga, 22

su zadržale svoje, a ostale su

uzelemuževljevoprezime.

Matičarka Slobodanka Jele-

nić, na osnovu dugogodiš-

njeg iskustva, primjećuje da

suženekojenajčeščezadrža-

vaju svoje prezime one koje

su ostvarene u poslu i time

prepoznatljive, visokoobra-

zovane ili pak ne žele da se

porodično – djevojačko pre-

zime izgubi.

- Ono što sam primijetila je

da kadamatičar postavi pita-

nje oko izjašnjavanja u vezi

prezimena prisutni s pa-

žnjom iščekuju odgovor. Ka-

ko god, uvijek se poštuje od-

luka mladenaca. Ako bih se

osvrnula na neki duži vre-

menski period unazad, mo-

glo bi se reći da se broj žena

koje su zadržale svoje prezi-

me ili svom dodale prezime

supruga povećao – kazala je

Jelenić.

MATRICA

Da se bez obzira na emanci-

pacijuukupnogdruštvauos-

novi ponašamo shodno pa-

trijarhalnoj matrici na kojoj

je crnogorsko društvo ute-

meljeno, smatra sociološki-

njaBiljanaRadović.

- Donoseći odluku o prezi-

menu, u većini slučajeva že-

na odlučuje shodno onome

šta se od nje očekuje, a ne

shodno svojim htjenjima i

željama – jasna jeRadović.

Ona ističe da što je struktura

stanovništva manje obrazo-

vana ili siromašnija, uz izra-

ženu tradicionalnost, vjero-

vatnoća da će žena uzeti

muževljevoprezime je veća.

- Broj žena sa dodatim prezi-

menima u većimgradovima je

neštočešćapojava,noonekoje

zadrže svoje su i dalje rijet-

kost. Uzimanje supružniko-

vog prezimena nekad se sma-

tralo obavezom, a sada je više

motivisano potrebom da se

partneruispuniželja.Emanci-

pacija i osavremenjivanje

društva, a naročito osnaživa-

nje žena, će u budućnosti do-

prinijeti da žene odlukuopre-

zimenu koje će nositi nakon

stupanja u bračnu zajednicu

donesushodnosvojimhtjenji-

ma i željama. S tim što je to je-

dan veoma dug proces, obzi-

rom da i dalje govorimo o

patrijarhalnomdruštvu – pri-

mjećujeRadović.

AKTIVIZAM

Žene koje zadrže svoje prezi-

me, kako navodi, imaju izra-

žen osećaj za sopstveno posti-

gnuće i svijest o tome da ne

žele da učestvuju u patrijar-

halnoj tekovini društva.

-Zadržavanjesopstvenogpre-

zimena u Crnoj Gori se može

predstaviti i kao svjesni ili ne-

svjesni aktivistički čin jer je u

pitanju suprotstavljanje izbo-

ru imišljenjuzajednice i druš-

tva u cjelini. Međutim, to isto-

vremenoneznačidaženekoje

promijene prezime nemaju

osjećaj zasopstvenopostignu-

će ili da nemaju/imaju svijest

o sopstvenom identitetu, već

da samo nesvjesno ili svjesno

ne žele da ulaze u bilo kakav

vidsukobasaokolinompotom

pitanju–kažeRadović.

Ona objašnajva da se u patri-

jarhalnim i tradicionalnim

sredinama uzimanjem su-

pružnikovogprezimena „uka-

zuje“ na poštovanje supružni-

ka i njegove porodice ,,te nije

rijetko da, za žene koje su za-

držale svoje ili svomprezime-

nu dodale supružnikovo, mo-

žemo čuti: „šta će ti osoba koja

ne poštuje tvoju porodicu?“ ili

„kako možeš da očekuješ da

onabude sa tobomubrakuka-

da nastanu problemi, ako nije

željela ni prezime da promije-

ni?“ imože se reći da seodluka

ozadržavanjusopstvenogpre-

zimena čak smatra i sramot-

nimčinom“.

- Dakle, odbacivanje sopstve-

nog prezimena ne znači samo

spremnost da se prihvati „no-

va“ porodica i partner, već da

upravotomožemonazvatiini-

cijalnomžrtvomkoja bi treba-

la da pokaže/ukaže koliko je

žena koja će „nastaviti lozu“

spremna da se žrtvuje/potčini

novoj porodici i svim njenim

članovima u budućnosti – na-

vodi sociološkinja.

INDIKATOR

Psihološkinja Varja Kadić-

Pejković primjećuje da su ra-

zlozi što žene češće donose

ovuodlukurazličiti: odočuva-

nja ličnog, profesionalnog

identiteta, do nepovjerenja u

instituciju braka. Međutim,

kakoprimjećuje, koliko god se

govorilo o rodnoj ravnoprav-

nosti, kada se pomene prezi-

me, ,,vidimo zapravo koliko

daleko, odnosnosporo idemo i

gdje smo stigli“.

- Odluka da se zadrži prezime

predstavlja pritisak za oba su-

pružnika, žena se često oka-

rakteriše kao neko ko želi da

odskače, donosi odluku iz po-

modarstva,ilinepoštujeporo-

dicu u koju ulazi, dok je muš-

karac ,,manje muškarac“

ukolikotakvuodlukuprihvati.

Samo visok nivo samosvijesti

odolijeva ovakvompristisku –

navodi Kadić-Pejković i pod-

sjeća da je prije patrijarhata

postojaomatrijarhat,tedaseu

nekim kulturama i zemljama

ovo pitanje ne postavlja, već

podrazumijeva, Italija, Špani-

ja, zemlje Južne Amerike, je-

vrejska zajednica...

Prilikom ove odluke, kako na-

vodi, važnu ulogu igra poro-

dično okruženje, način vaspi-

tanja i odrastanja, sistem

vrijednosti,teproblemnastaje

kada se sistemi vrijednosti su-

pružnika ne podudaraju, a

partneri nijesu spremni na

kompromis i poštovanjeprava

drugog.

- Za neke žene promjena pre-

zimenanijepitanje, to je tradi-

cija i o tome se ne razmišlja,

neke smatraju da je to nova

etapa u njihovom životu, za

nekejedruštvenistatus,dokaz

ljubavi itd. Kako god, kad go-

vorimo o ovom fenomenu va-

lja napomenuti da je jako

važno da postoji nesmetana

sloboda izbora, jer samo ona

donosi autentičnost, iskrenu

odluku, ljubav, sreću i mir –

kazala jeKadić-Pejković.

VIŠESLOJNOST

Kulturološkinja Kristina Bo-

janović ističe da je jedan od

glavnih razloga postojanja

ovogfenomenapatrijarhalno

ustrojstvocrnogorskogdruš-

tva,prihvatanjemuškeimuš-

kocentričnenormekaosupe-

riorne (često i jedine), a

potom i nedostatak znanja,

edukovanosti, nestajanje sa-

mopoštovanja, negiranje vri-

jednosti ženskog identiteta.

- Tradicionalno se daje pred-

nost muškoj u odnosu na

žensku djecu, podrazumije-

va se da se ženska djeca odri-

ču prezimena i porodične

imovine, tradicionalno je da

ježenauvijekdrugo(st) i uvi-

jek tuđa. To je dio zatvorene

kulture i pogrešnog vaspita-

nja, koji odvajkada podrazu-

mijevaju i nameću žensku

inferiornost, koju žene često

nekritički prihvataju i ćutke

je uzimaju kao svoje samoo-

dređenje – kazala je Bojano-

vić.

Navodeći da je emancipacija

naovimprostorima izborena

samo nominalno, ali ne i

esencijalno, Bojanović ističe

da u patrijarhalnom društvu

kakvo je crnogorsko, pritisak

na žene obuhvata gotovo sve

segmente njihovihživota.

- I same žene su uglavnom

patrijarhalno vaspitane i, ne-

kad svjesno, nekad ne, pri-

hvataju obrazac kojim se na-

m e ć e p r i n c i p v i š e g

vrednovanja svega što je

muško, bilo to uzimanje pre-

zimena, rođenjemuškogdje-

teta, podjela na ,,jači“ i “,,sla-

biji“ pol i slično. Kroz

vjekovno usađivanje tog na-

čela, ženama je nametnuto

da osjećaju krivicu zato što

su žene, da na neki način ne-

maju vrijednost i značenje,

da su ,,tuđe vlasništvo“ i da

im je identitet uvijek deter-

minisan pripadanjem neko-

me (muškarcu). Kao da žena

nema identitet per se, već se

odvajkada definiše samo re-

laciono (i to uglavnom kroz

tri kategorije: supruga, maj-

ka, sestra) – objašnajva pro-

fesorica filozofske grupe

predmeta.

PROMJENA

Ipak, kako primjećuje takva

situacija se mora mijenjati i

to promjenom rodnih uloga,

obrazovnog sistema, socioe-

konomskih uslova koji po-

drazumijevaju kvalitetan i

dostojanstven život, što su,

kakoobjašnjava,nužnifakto-

ri emancipacije.

Savremenost i emancipova-

nost, kakododaje, sobomno-

se i određeni postotak žena

koje zadržavaju svoje ili do-

daju suprugovo prezime, ali

taminornostnemožedapro-

mijeni suštinuproblema, niti

daistisne,,običaj“kojiježene

doveo do toga da se definišu

posredstvom, to jest kroz ne-

što/nekog drugog.

-Napomenulabihdaunekim

slojevima društva i sredina-

ma u Crnoj Gori i dan-danas

žene bivaju oslovljavane ne

svojim imenom, već prisvoj-

nom varijantom muževlje-

vog imena (naprimjer: akose

suprug zove Čedo ili Samir,

ženaječedovica,odnosnosa-

mirovica) – primjećuje sago-

vornica.

IvanaKRUNIĆ

Fenomenkoji je

potvrdapatrijarhata

VarjaKadić-Pejković

SlobodankaJelenić

BiljanaRadović

KristinaBojanović