Table of Contents Table of Contents
Previous Page  5 / 52 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 5 / 52 Next Page
Page Background

5

Pobjeda

Srijeda, 25. jul 2018.

Ekonomija

slučaja, u Crnoj Gori je 100

hiljada nelegalno izgrađenih

objekata.

-Sljedeće korake sprovešće

opštine i katastri, koji će imati

mnogo posla – rekao je mini-

star i dodao da se određene

poteškoće u tomprocesu

odnose na to da se svi geodet-

dnji

hiljada

egalizaciju

ski premjeri moraju uvrstiti

u katastar, a svaka prijava će

se obrađivati pojedinačno.

Radulović je rekao da će se

prvo legalizovati objekti čija je

gradnja u skladu sa planskom

dokumentacijom.

- Prekidaće se postupci lega-

lizacije objekata koji nijesu

građeni u skladu sa određe-

nimplanskimdokumentima,

jer oni moraju čekati na izradu

plana generalne regulacije,

a ostalo je malo više od dvije

godine da se taj proces završi

- kazao je ministar, objašnja-

vajući da je ortofoto snimak

za većinu teritorije Crne Gore

završen i da su ostali samo

djelovi koji nijesu previše

naseljeni i na kojima, zbog

vremenskih uslova, to snima-

nje nije bilomoguće.

Komentarišući pitanje novi-

nara, šta će se desiti sa objek-

tima stranih državljana, koji

tvrde da nijesu bili upućeni u

proces legalizacije, Radulović

je kazao da je postupak isti

za strance i domaće i da nije

moguće da oni nijesu bili upu-

ćeni u ovu kampanju, koja se

sprovodi od kraja septembra

prošle godine.

N.K.

USD

1.17160

JPY 130.18000

GBP 0.89170

CHF

1.16140

AUD

1.58210

CAD

1.53870

Kursna lista

PODGORICA

Ustavni sud

je jučeodbacio inicijativu

HipoAlpe, sadaAdikobanke

iHETA i ocijenioda suza-

konokonverziji kreditau

švajcarskimfrancimaueure

i dopuna tog zakonau skla-

du saUstavom.

OBRAZLOŽENJE

U obimnom obrazloženju

Ustavnog suda, kako Pobjeda

nezvanično saznaje, navodi se

da je zakonodavac uspostavio

ravnotežu izmeđusuprotstav-

ljenih interesa potrošača koje

je država obavezna da štiti,

banke i trećih lica kojima je

Ustavom zagarantovana slo-

boda preduzetništva.

- Ustavni sud je ocijenio da

odredbama zakona nije povri-

jeđena sloboda preduzetniš-

tva i principa na kojima se za-

sniva ekonomsko uređenje,

timpriještojekreditesavalut-

nom klauzulom davala samo

jedna banka. Kako je ostvari-

vanjeovihslobodaograničeno

time da se ugovarači kreću u

granicama propisa, uz pošto-

vanje načela utvrđenim zako-

nom o obligacionim odnosi-

ma, Ustavni sud je ocijenio da

obavezivanje banke i trećih li-

cadaizvršekonverzijukredita

ugovorenih u francima u eure

nije suprotno Ustavu i odred-

bama člana 78 Sporazuma o

stabilizaciji i pridruživanju -

navodi se uobrazloženju.

REVALORIZACIJA

Porast kreditnih zaduženja

klijenatau francima je, kako je

sudocijenio, odrazrevaloriza-

cije (utvrđivanja novog izno-

sa) kredita u skladu sa rastom

kursa franka.

-Time suugovori sa valutnom

klauzulomizašli izzone auto-

nomije ugovornih strana koja

se u obligacionompravu izra-

žava kao sloboda ugovaranja.

Zato jeUstavni sud odlučio da

sporni zakonnije, prekomjere

koja bi se smatrala nepodno-

šljivom, opteretio kreditne in-

stitucije. Jer efekti vrijednosti

porasta kursa franka, kao za-

štitnogmehanizma izugovora

okredituzakreditnuinstituci-

jupredstavljajunerealizovanu

enormnu dobit - ocijenio je

sud.

U obrazloženju se navodi i da

je utvrđen javni interes kojim

sedovodeuravnopravanpolo-

žaj svi korisnici kredita, što je

kroz inicijativu osporavala

banka. Ustavni sud je takođe

utvrdiodaCrnaGoranije jedi-

na država koja od 2006. do

2008, kada su zaključivani

krediti u stranoj valuti, nije

imala adekvatno normativno

rješenje koje bi potrošače za-

štitiloodposljedicaenormnog

rastavalute ineutralisalorizik

koji bi ugovaranjem valutne

klauzulebioprevaljenna stra-

nudužnika. Izuzetak je jedino

Austrija koja je 2006. prepo-

znala kredite u „švajcarcu“

kao zaduženje visokog rizika.

Podsjetimo da su ove kredite

imaliFrancuska, Slovenija, Sr-

bija. Hrvatska, BiH, Grčka,

Španija.

IzHAABsu, podsjetimo, sma-

tralidaodredbeZakonaokon-

verziji nijesuu skladu saUsta-

vom jer su njime obuhvaćeni

svi krediti koji su odobreni u

„švajcarcu“, uključujući i one

koje su banke raskinule zbog

nemogućnosti klijenata da ih

vraćaju. Ocijenili su da se na

taj način narušava sloboda

preduzetništva i ravnoprav-

nost banakana tržištu, teda se

zakonodavac umiješao u po-

stojeće obligacione odnose i

suspendovao slobodu ugova-

ranja, kao i da su klijenti sa va-

Ustavni sud odbio inicijativuAdiko banke i HETA

Zakono „švajcarcu“

uskladusaUstavom

Viši sud je u ponedjeljak,

kako je našoj redakciji

kazao advokat klijenata

Adiko banke Dragomir

Ćalasan, ukinuo presudu,

odnosno vratio predmet

na ponovni postupak

Osnovnom sudu u Pod-

gorici. Osnovni sud je

odbacio kolektivnu tužbu

klijenata protiv Adiko

banke zbog ovih kredita,

jer je donesen zakon koji je

štitio njihove interese.

RješenjemOsnovnog

suda, međutim, 267 klije-

nata je obavezano da plati

ukupno 1,3 miliona eura po

osnovu troškova parnič-

nog postupka.

Predstavnik korisnika kre-

dita Dragan Senić Pobjedi

je kazao da pozdravlja

odluke Ustavnog i Višeg

suda.

- Oba suda su donijela

ispravne odluke. Sad

idemo ponovo u Osnovni

sud sa dokazima koji pri-

likom ranije odluke nijesu

uzeti u obzir. Još nijesam

vidio obrazloženje, ali oče-

kujemo da će sada Osnov-

ni sud pravilno postupiti

- kazao je Senić.

Višisud

ukinuo

presuduo

troškovima

postupka

lutnom klauzulom stavljeni u

privilegovanpoložaj uodnosu

na druge dužnike.

Parlament je septembra 2016.

usvojio izmjenezakonaokon-

verziji kredita u švajcarskim

francima u eure, koji je u ime

39 poslanika podnio poslanik

DF-a Nebojša Medojević, a

koji je usvojen godinu ranije.

Zakon je omogućio i klijenti-

ma koji nijesu otplaćivali

stambene kredite, kao i onima

koji su ih otplatili, da dug kon-

vertuju u eure po kursu koji je

važio kad su uzimali kredit,

dakle 2007. i 2008, uz kamat-

nustopuod8,2odstogodišnje.

M.P.M.

ansijskih institucija i EU

Goru

iona

Iz Ministarstva ekonomije

podsjetili su i da je, nakon

ministarskog sastanka

održanog u Bakuu počet-

komove godine, potpisano

pismo namjere o osnivanju

projektne kompanije Jon-

sko-jadranskog gasovoda,

što je, kako su kazali, sljede-

ći logičan korak u čitavom

procesu.

- Formiranje projektne

kompanije, koja će biti u vla-

sništvu operatora prenosa

gasa Crne Gore, Hrvatske,

BiH i Albanije, se očekuje

uskoro i ona će dalje voditi

proces implementacije IAP

projekta – poručeno je iz

ovog Vladinog resora.

Formiraće

regionalnu

kompaniju

kojaćese

baviti IAP-om

godišnjem nivou od pet mili-

jardi kubnih metara. Kroz ra-

zvoj ovog projekta Crna Gora

će, zajedno sa susjednim ze-

mljama, biti svojevrsni most

između Kaspijskog regiona i

Zapadne Evrope – poručili su

predstavniciministarstva.

S obzirom na to da su zemlje

Zapadnog Balkana veoma za-

interesovane za diversifikaci-

ju izvora gasa, predstavnici

ministarstvaočekujudaćena-

kon nedavnog početka rada

TANAP-a, kao i odobravanja

500miliona vrijednog kredita

od EBRD za TAP, zemlje Za-

padnog Balakana biti korak

bližeu tompravcu.UokviruX

poziva Zapadnobalkanskog

investicionog okvira, Mini-

starstvo ekonomije dobilo je

grant u iznosu od 550.000 eu-

raza izradumasterplanagasi-

fikacije, koji je Vlada usvojila

sredinomprošle godine.

- U novembru prošle godine

pripremljena je aplikacija za

IAP projekat i dostavljena

Energetskoj zajednici, kao

prijedlogprojektazanovuPE-

CI/PMI listu (Projects of

energy community interest/

Project of Mutual Interest).

OdržanasučetirisastankaPE-

CI/PMI Selekcione grupe u

Sekretarijatu energetske za-

jednice u Beču, a kao finalni

rezultat, IAP projekat je uvr-

šten u Listu projekata od za-

jedničkog značaja – kazali su

izministarstva.

S.POPOVIĆ

u ,,Čediju“

PODGORICA

U opštini

Budva je u prvih sedammje-

seci naplaćeno 1,3 miliona

eura boravišne takse, što je

prema riječima sekretara

za inansije Petra Odžića

300.000 eura više nego lani

u istomperiodu.

Naveo je da je do 18. jula

obavljeno 4.600 terenskih

kontrola, sa ciljem smanjenja

nelegalnih izdavalaca smje-

štaja, kao i bolje naplate bora-

višne takse.

Boravišna taksa u Budvi izno-

si euro po danu, djeca mlađa

od 12 godina je ne plaćaju,

kao ni vlasnici nekretnina, koji

moraju da prijave boravak.

Boravišnu taksu pod jedna-

kimuslovima plaćaju domaći

i strani državljani.

R.E.

Naplata boravišne takse

UBudvi 1,3

milionaeura

-Uskoro će Vučić Ćetković

imati izložbu, a nakon toga će

njegovi radovi krasiti hotel -

najavio jeRujter.

Hotel ,,Čedi“ ima pet zvjezdi-

ca, 111 smještajnih jedinica,

dva restorana, dva bara, plažu

sa plažnimbarom, zatvorene i

otvorene bazene, spa, konfe-

rencijski i poslovni centar. U

hoteljeuloženo30milionaeu-

ra,zapošljava160radnikaiz20

država, a četvrtina je iz Crne

Gore.

BrenduČedi ovo jedrugi hotel

u Evropi, a prvi su otvorili u

švajcarskom zimskom centru

Andermat.

Glavna marina u Luštici Bej u

prvoj fazi nudi smještaj za 52

plovila dužine do 35 metara, a

planirano je 176 vezova.

S.K.

Građani podnosezahtjeveza legalizaciju

Korisnici kreditaušvajcarskimfrancima