Table of Contents Table of Contents
Previous Page  11 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 11 / 48 Next Page
Page Background

11

Pobjeda

Ponedjeljak, 23. jul 2018.

Kultura

KOTOR

-OsmaKotorArt

Pjacaod filozofabićeodrža-

naod24. do27. jula. Ove go-

dine zamišljena jekaočetvo-

rodnevni simpozijumna

temu„Apokalipsadanas“,

tokomkoje će svakogdana

biti organizovanapredava-

njanaPjaci odkina sa razli-

čitimgostima. Nakonpreda-

vanjapublika ćebiti uprilici

davidi i projekcije filmova,

kojeKotorArt realizujeu sa-

radnji saCrnogorskomki-

notekom.

Gosti ovogodišnjeg izdanja su

Boris Buden, Alenka Zupan-

čić,FrankoBifoBerardi...anji-

hov domaćin je urednik Pjace

od filozofa, ugledni filozof i

književnik SrećkoHorvat.

POBJEDA: Apokalipsa je te-

maovogodišnjePjaceod fi-

lozofa. Čini sedanikomeni-

jepotrebnoobrazlagati

zašto, jer ova temanije samo

dio filozofskog i teorijskog

diskursa, većdionaše sva-

kodnevice. Štamožemouči-

niti da spriječimoapokalip-

su, da li je sadaposljednji

trenutakukome „filozofi

svijet ne trebada tumače,

većda gamijenjaju“?

HORVAT:

Uvijek je posljednji

trenutak. U tome je i poanta.

IdejaPjaceodfilozofanijetoli-

ko da govori o apokalipsi koja

tek dolazi, već o apokalipsi ko-

ja se možda već dogodila. Či-

njenicadaviilijadanasimamo

za jesti, da si možemo priuštiti

lijepuvečersprijateljima,otići

na plažu, ne znači da netko

drugi istovremeno nije gladan

korice kruha ili da se ne utapa

u istom tommoru u kojem će-

mo se mi popodne kupati. Na-

protiv, to su dvije vezane real-

nosti. A ako izbije nuklearni

rat ili se, uslijed klimatskih

promjena ili nekeprirodneka-

tastrofe, razinamora digne sa-

mozajedanmetar,svićemomi

biti izbjeglice ili će se čitav svi-

jet naći u građanskom ratu ka-

kav ne pamtimo. To više nisu

znanstveno-fantastični scena-

riji, to je realnost. A ako je to

realnost koja je već ovdje, sa-

mo nije pravilno raspodijelje-

na po cijelom svijetu, onda se

apokalipsa već dogodila.Mož-

da apokalipsa neće biti neka-

kav spektakularan događaj,

već naprosto nastavak trenut-

ne globalne krize, postepena

regresija u barbarstvo. Uloga

filozofije, ali i kritičkogmišlje-

nja prije svega, jeste da shvati

razlogeza turegresiju-kako je

moguće da sve to imamo pred

našim očima, a unatoč tome

tonemo sve dublje?

POBJEDA:

Napisali steda

živimouvremenuukome

doslovno svaki tweetmože

prouzrokovati nuklearni rat

- bizarangest jednog čovjeka

možeodlučiti oživotimami-

liona. Riječ jeoasimetričnoj

koncentracijimoći udo sada

neviđenimrazmjerama. Da

li je izlazunekoj radikalnoj

decentralizaciji imože li ona

doći izpoljanovih tehnologi-

ja, peer topeer odnosa?

HORVAT:

Činjenica je da je-

dan autobus, znači pedesetak

ljudi, danas posjeduje onoliko

kolikopolačovječanstva.Ačak

nam ni ne treba Thomas Pi-

ketty ili ekonomski podaci da

bi potvrdili globalnu nejedna-

kost koja je veća nego ikad u

historiji čovječanstva. Dovolj-

no je da dođete u Ulcinj pa vi-

dite kako živi većina ljudi, a

onda na ulicama vidite skupo-

cjene blindirane automobile.

Onikojisupljačkaliuratovima

devedesetih, danassuuspješni

biznismeni.Oni koji susebori-

lina frontu, danas subezposla.

Ili uzmite nedavni podatak da

jeJeffBezos,osnivačidirektor

Amazona, najbogatiji čovjek u

povijesti. Bezosovo je bogat-

stvo neki dan prešlo prag od

150 milijardi dolara i time je

čak prešišao i Billa Gatesa.

Istovremeno, radnici u Ama-

zonu su suočeni s nemogućim

kvotama kojemoraju ispuniti i

mjerenimpauzamazaodlazak

na toalet, pa od premorenosti

često spavaju stojeći ili po njih

dolaze vozila hitne pomoći.

Dakle,sjednestraneneizmjer-

no bogatstvo, s druge strane

robovi. Naravno, jedini izlaz iz

te situacije jeste da se robovi

udruže. Međutim, kako se bo-

riti protiv ovakve centralizaci-

je moći? Koliko god da nam

treba decentralizacija, nove

tehnologije, udruživanje po

kooperativnom ili zadružnom

obliku, bojim se da je jedino

rješenje upravo koncentracija

i centralizacija protu-moći.

Drugim riječima, jedan ujedi-

njeni i koordinirani globalni

pokret robova protiv gospoda-

ra. Međutim, što ako robovi

nisusvjesnidasurobovi?Tuse

ponovo vraćamo na kritičku

ulogu filozofije danas.

POBJEDA:

Fukujamina teza

okraju istorije ciničnimobr-

tompretvara seu idejuapo-

kalipse. FrankoBifoBerar-

di, gost ovogodišnjePjace, u

knjizi čiji jenaslov „Poslilje

budućnosti“, kažedanas je

budućnost iznevjerila. Živi-

mo li u svijetupredkojimse

nalaze samodvamogućapu-

ta: Distopija iliUtopija? Ili,

kakobi vaš prijatelj i „sabo-

rac“Varufakis rekao -Ma-

trix ili Startrek?

HORVAT:

Ako je išta umrlo u

21. stoljeću to je ideja „buduć-

nosti“. Tonemoramoposebno

isticati na Balkanu. Dok je de-

vedesetih još postojala vjera u

budućnost koja dolazi nakon

rata, vjera u budućnost famo-

znog Zapada, vjera u Europ-

sku uniju, vjera u mogućnost

zaposlenja i penzije, danas se i

taj balon rasplinuo - nitko više

ne vjeruje da postoji dobra bu-

dućnost. Ako se okrenemo ka

Zapadu, naći ćemo desničar-

skevladeilipokretediljemEu-

rope,asdrugestraneAtlantika

- Trampa. Ako se okrenemo ka

Istoku naći ćemo Putina i Ki-

nu. Otprilike smodanas u situ-

aciji ukojoj jemiš u jednoj div-

noj Kafkinoj kratkoj priči.

„Cijeli svijet je sve manji sva-

kim danom. Na početku bio je

toliko velik da sam se bojao,

trčao sam i trčao i bio bih sre-

tan kad bih vidio zidove s de-

sne i lijeve, ali ti dugački zidovi

su se tako brzo smanjili da se

većnalazimuposljednjoj sobi,

a tamo u kutu je zamka u koju

trebam utrčati“. „Samo moraš

promijeniti smjer“, kaže na to

mačka i pojede ga. Eto, to je

najprecizniji opis situacije u

kojojsemidanasnalazimo,po-

gotovo ovdje naBalkanu.

POBJEDA:

Imate sjajne go-

steove godinenaPjaci od fi-

lozofa. Štapublikaodnjih

možeočekivati - samodija-

gnozubolesti ili i prijedloge

za liječenje?

HORVAT:

Nadam se i jedno i

drugo. Premda ne vjerujemda

postoje laki recepti, kaooni ko-

jedobijeteu ljekarni jer farma-

ceutska industrija želi još više

profitirati, već naprotiv, samo

teški recepti koji zahtjevaju da

radikalno promislimo vlastitu

ulogu u društvu i osvijestimo

svojuodgovornost.Ovegodine

Pjaca od filozofa ima najviše

gostijudosadkoji će svi na ovaj

ili onaj načinpokušati odgovo-

riti napitanjeo„Apokalipsi da-

nas“. Talijanski filozof Franco

Berardi Bifo će ekskluzivno

govoritiotemamaizsvojenove

knjigepodnazivom„Drugi do-

lazak“. Slovenska teoretičarka

psihoanalize Alenka Zupančić

govorit će o tome zašto je apo-

kalipsa „razočaravajuća“,

Aleksandra Savanović govorit

ćeo tehnologiji i lažnimobeća-

njima Silikonske doline, Boris

Buden o izumiranju jezika, a

Andrej Nikolaidis je napisao

cijelu knjigu o apokalipsi s na-

zivomkoji fino sažima našu si-

tuaciju danas, „Homo sucker“,

tj. čovjekkoji je „popušio“. Ako

ne želite „popušiti“, dođite na

Pjacu od filozofa. Eto, to bi bila

moja poruka za ovu godinu.

NatašaĐAČIĆ

INTERVJU:

Srećko Horvat, lozof, urednik Pjace od lozofa na KotorArtu

Nikovišene

vjerujeda

postoji dobra

budućnost

Možda apokalipsa neće biti spektakularan događaj, već

naprosto nastavak trenutne globalne krize, postepena regresija

u varvarstvo. Uloga lozo je, ali i kritičkogmišljenja prije svega,

jeste da shvati razloge za tu regresiju - kako jemoguće da sve to

imamo pred našimočima, a uprkos tome tonemo sve dublje?

Prvapomoćzaorijentacijuusve luđimimračnijimvremenima

POBJEDA

: Ovo je osma Pjaca

od ilozofa, iz godine u godinu

sve je bolja. Ove godine, opšti-

naKotor obezbijedila je smje-

štaj za pet studenata ilozo ije

i sociologije sa Filozofskog

fakuteta uNikšiću tokom

trajanja Pjace, kako bi aktivno

učestvovali u razgovorima.

Da li je to na pomolu neka

nova „korčulanska škola“?

HORVAT:

Jako sam sretan

da je ovo već osma Pjaca od

ilozofa u Kotoru. Uspjeli smo

izgraditi nešto što je važno

za Crnu Goru, a nadam se

relevantno i u širim svjet-

skimokvirima. Teško da na

jednommjestu, kao što je to

slučaj u Kotoru, možete naći

svjetske ilozofe kao što su

Giorgio Agamben, Toni Negri,

Gianni Vattimo, Renata Salecl,

Eva Illouz i mnoge druge koji

su pohodili Pjacu od ilozofa.

Posebnome raduje i da će

doći studenti ilozo ije i soci-

ologije, jer je poanta Pjace od

ilozofa upravo doprinijeti i

edukaciji i dijalogu s onima

koji će jednog dana sami

stasati, ili već jesu, u kritičke

mislioce kakvih namnasušno

treba na ovimprostorima.

Pitate me za „Korčulansku

ljetnu školu” i mogu samo

reći da je to, nažalost, jedina

škola mišljenja s ovih pro-

stora koja je bila globalno

relevantna. Morampriznati

da nemamo takve ambicije

s Pjacomod ilozofa. Sviđa

mi se njena intimistička

atmosfera, kao i mogućnost

da svake godine imamo troje

ili četvoro gostiju s kojima

možemo ući u dublji dijalog.

Možda, s obziromna ovogo-

dišnju temu Pjace od ilozofa,

osnujemo neku „Školu Apo-

kalipse“, kao prvu pomoć za

orijentaciju u ovim sve luđim i

mračnijim vremenima?

Uspjeli smo izgraditi

nešto što je važno za

CrnuGoru, a nadam

se relevantno i u širim

svjetskimokvirima

Ako je išta umrlou

21. stoljeću to je ideja

„budućnosti“. Tone

moramo posebno

isticati na Balkanu

ILUSTRACIJA