Table of Contents Table of Contents
Previous Page  9 / 64 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 9 / 64 Next Page
Page Background

9

Pobjeda

Nedjelja, 22. jul 2018.

Društvo

INTERVJU:

Prof. dr mašinskog inženjerstva Radovan Kovačević

POBJEDA: Vaša biogra ija je bogata,

uradili ste veliki broj istraživanja, nauč-

nih članaka i knjiga. Direktor ste Istraži-

vačkog centra za napredne proizvodne

tehnologije i Centra za primjenu lasera u

obradimaterijala. Što se u timcentrima

izučava?

KOVAČEVIĆ:

Istraživačko-razvojni pro-

grami ova dva centra (formirani 1999. i

2005) bazirani su na direktnoj saradnji

univerziteta sa industrijom kako bi se obez-

bijedili uslovi za obrazovanje i trening nove

generacije inženjera i istraživača u oblasti

naprednih proizvodnih tehnologija. Glavne

oblasti istraživanja su fokusirane na una-

pređenju tehnologija za spajanje teško

zavarljivihmaterijala; izradu - opravku

funkcionalnihmetalnih djelova štam-

panjemu tri-dimenzije; razvoj tehno-

logija za površinsku zaštitumašinskih

djelova velike vrijednosti od korozije,

erozije, abrazije i toplote; numeričko

modeliranje proizvodnih procesa u

cilju smanjenja broja eksperimena-

ta; primjeni senzora i upravljačkih

sistema za upravljanje proizvodnim

procesima u realnom vremenu;

karakterizacija mehaničkih i izičkih

parametara materijala korigovanih

sa primjenom legirajućih elemenata

u vidu nano-čestica, kao i primje-

nom rijetkih zemaljskih elemenata...

Osnivačdvavelika

centrazaistraživanje

Zauspjeh

supotrebne

adekvatne

laboratorije

i posvećeni

nastavnici

PODGORICA

–Obrazova-

njebudućihgeneracijama-

šinskih inženjera sposobnih

da seuključeu tokove če-

tvrte industrijske revolucije

koja se, izmeđuostalog, za-

snivanadostignućimau

štampanju trodimenzional-

nihdjelova, upravljanjuko-

limabezvozača, vještačkoj

inteligenciji i robotici, za-

htijevaćedrastičnepromje-

neunastavnimplanovima i

programima, kao i uobrazo-

vanjunastavničkogkadra–

ocijenio jeu intervjuuza

Pobjeduprof. drRadovan

Kovačević, koji živi i radi u

SjedinjenimAmeričkimDr-

žavama.

Kovačevića je Američko

udruženje mašinskih inže-

njera proglasilo 2015. za inži-

njera godine. On već 21. godi-

nu predaje na Southern

Methodist University u Dala-

su (Teksas).

Za njegov put „inžinjerskim

vodama“ zaslužan je otac Bo-

žo, koji mu je sugerisao da

upiše tehničku školu, nakon

čega je, kao jedanodnajboljih

đaka, dobio stipendiju Želje-

zare uNikšiću.

Prof. dr Kovačević dao je sa-

vjet budućimstudentimama-

šinskog fakulteta, da uče stra-

ne jezike, idu na razmjene

studenata, ali i da probaju da

razviju aplikacije ili uređaje

koji bi bili od koristi društvu.

Navodi damašinski fakultet u

SAD-u upisuju najbolji đaci

kojiodmahnakonstudijalako

nalaze prestižne poslove.

POBJEDA: Što je to kodVas

presudilo da se bavite baš

ovimposlom?

KOVAČEVIĆ:

Sve je počelo

1961. godine, kad me je otac

Božo, prepisao iz gimnazije u

tekotvorenutehničkuškoluu

Nikšiću sa obrazloženjem da

ću sa završenom tehničkom

školommoći da radim, adaću

sa gimnazijom morati da

idemnafakultetvanCrneGo-

re. Moja sudbina da budem

„mašinac“ bila je određena i

činjenicom da sam dobio sti-

pendijuodŽeljezare izNikši-

ća kao jedan od najboljih đa-

ka, nakončega1965. upisujem

Mašinski fakultet uBeogradu

bez prijemnog ispita. Diplo-

mirao sam 1969. kao najbolje

diplomirani student Mašin-

skog fakulteta i Univerziteta

te godine. Tomi otvara put na

magistarske studije koje sam

završio u februaru 1972. Već

od septembra 1971. zaposlen

sam na Mašinskom fakultetu

uPodgorici. Doktorskudiser-

taciju samodbranio u februa-

ru 1978. naUniverzitetuCrna

Gora kao drugi doktorant

ovog univerziteta, gdje sam

gradio svoju nastavničku ka-

rijeru od asistenta do redov-

nog profesora sve do kraja

1986. godine.Od1987. radimu

SAD, gdje sam prve četiri go-

dine proveo na SyracuzeUni-

versity, skoro sedam godina

na University of Kentucky,

Lexington, KY i 21 godinu na

SouthernMethodist Univer-

sity, Dallas, TX.

POBJEDA: Smatrate li da

studenti koji upišumašinski

fakultet imaju benefite na-

kon studija?

KOVAČEVIĆ:

Iz mog isku-

stva stečenog u SAD mašin-

stvo upisujunajboji đaci, gdje

je više od 35 odsto upisanih

ženskog pola. Uobičajeno je

da studenti mašinstva studi-

raju ili matematiku ili fiziku i

u toku četiri godine stidiranja

dobijaju dvije diplome. Veći-

na studenata mašinstva ima i

usmjerenje kao što je inži-

njerski menadžment i predu-

zetništvo ili bio-medicinsko

inženjerstvo.Nosilacdiplome

mašinskog fakulteta u SAD

imavrlovelikemogućnosti za

zapošljavanje savrlovisokom

startnom platom u različitim

industrijskim oblastima, kao

što su automobilska industri-

ja, energetika, saobraćaj, na-

mjenska industrija...

POBJEDA: Koliko je teško

početi biznisnakonštoseza-

vršimašinski fakultet?

KOVAČEVIĆ:

Univerzitet na

kome predajem je privatni i sa

ponosom ističemo da obuča-

vamo sljedeću generaciju

uspješnihpreduzetnika.Često

se ističe da je naš univerzitet

međuvodećimuSADpobroju

milionera koji su se upravo tu

školovali. Na Mašinskom fa-

kultetu se već u prvom seme-

stru izučava predmet koji uči

studente kako organizovati

biznis. Imamo i smjer inže-

njerski menadžment i predu-

zetništvo.

Nekoliko savjeta studentima

mašinstva su da uče strane je-

zike, da probaju da provedu

dva do tri ljetnja raspusta na

stručnomusavršavanjuulabo-

ratorijama boljih univerziteta

(slijedite primjer studenata sa

Indian Institute of Techno-

logy), da formiraju timove od

članova koji imaju interes u

elektronici, programiranju,

bio-medicini, projektovanju i

materijalima, ali i da probaju

da razvijuaplikacije ili uređaje

koji bi bili od koristi pacijenti-

ma i društvuu cjelini.

Imajte na umu činjenicu da se

razvoj i primjena novih tehno-

logija, kao i novih izvora ener-

gije i obrada informacija odvi-

jajuizuzetnovelikombrzinom

i da je vrlo teško pratiti sve ove

promjene. Treća industrijska

revolucijailitakozvanadigital-

na revolucija je već iza nas, a u

povoju je i četvrta industrijska

revolucija koja se zasniva na

dostignućimauštampanjutro-

dimenzionalnih djelova,

upravljanjukolimabezvozača,

vjestačkoj inteligenciji, Inter-

net of Things, robotici, bio-

tehnologijama,nauciomateri-

jalima, nano-tehnologijama...

Obrazovanje budućih genera-

cija mašinskih inženjera spo-

sobnih da se uključe u tokove

četvrte industrijske revolucije

zahtijevaće drastične promje-

ne u nastavnim planovima i

programima, kaoiuobrazova-

njunastavničkog kadra.

U budućem periodu i u Crnoj

Gori treba težiti da ljudi dola-

ze i odlaze i donose nova zna-

nja i ideje. Dok se ne dostigne

taj nivo kao jedna od najboljih

opcija je slanje crnogorskih

najboljih studenata na univer-

zitete u USA na školovanje na

master i doktorske studije.

POBJEDA: Da li se bar u ne-

komprocentuonoštoVipre-

dajete poklapa sa onim što

uče crnogorski studenti?

KOVAČEVIĆ:

Predajem

Naši svršeni srednjoškolci mogu se ravnopravno takmičiti sa svojimvršnjacima iz inostranstva

u znanju iz zike, matematike i hemije. Nažalost, već poslije prve godine studija oni gube trku u

odnosu na svoje vršnjake iz tehnološko razvijenih država – upozorava prof. dr Radovan Kovačević

RadovanKovačević

POBJEDA: Očemuuče

studenti u Istraživačkom

centru za napredne proi-

zvodne tehnologije i Centru

za primjenu lasera uobradi

materijala čiji ste osnivač?

KOVAČEVIĆ:

Istraživački pro-

grami se realizuju u direktnoj

saradnji između doktoranda

i istraživačkih inženjera ova

dva centra sa inženjerima

iz industrije. U periodu od

2001. do 2017. godine 35

dokoranada je uradilo dok-

torske disertacije podmojim

mentorstvom i većina njih

su našli posao istraživača u

kompanijama koje su inansi-

rale istraživačke projekte ili u

akademiji. Sistem inansiranja

istraživačkog rada u ovim

centrima se zasniva na godiš-

njoj članarini koju kompanije

uplaćuju centrima na početku

godine, kao i kroz inansiranje

realizacije većih istraživačkih

projekata od vladinih agencija

za inansiranje naučno-istra-

živačkog rada. Iz ovih inansij-

skih sredstava se inansiraju

doktorandi i istraživački inže-

njeri i pokrivaju se troškovi za

Kopčasaindustrijom

predmet iz proizvodnih teh-

nologija studentima treće go-

dine studija i isti takav pred-

met se predaje na Mašinskom

fakultetu u Podgorici uz kori-

šćenje istog udžbenika. Jedina

razlika je da sam ja organizo-

vao i laboratorijski rad u okvi-

ru kojeg studenti izvode ek-

sperimente na robotizovanim

obradnim sistemima za laser-

sko štampanje trodimenzio-

nalnih djelova, ili na robotizo-

vanom hibridnom lasersko/

elektrolučnom sistemu za za-

varivanjeteškozavarljivihma-

terijala i slično tome.

POBJEDA:Kolikosestuden-

ti u Crnoj Gori razlikuju od

onihu inostranstvu?

KOVAČEVIĆ:

Naši svršeni

srednjoškolci mogu se ravno-

pravno takmičiti sasvojimvrš-

njacima iz inostranstva u zna-

nju iz fizike, matematike i

hemije. Nažalost, već poslije

prve godine studija oni gube

trku u odnosu na svoje vršnja-

ke iz tehnološko razvijenihdr-

žava. Uzroci za ovaj neuspjeh

se mogu pripisati nedostatku

adekvatno opremljenih labo-

ratorija kao i neadekvatnom

istraživačkom radu nastavnog

osoblja i doktoranada.

POBJEDA: U kojoj mjeri su

profesoriistudentidoktorskih

studija sa Vašeg fakulteta

angažovani u nastavnom,

odnosnoistraživačkompro-

cesu?Možetelidanapravite

paralelu saUniverzitetomu

Crnoj Gori?

KOVAČEVIĆ:

Na prestiž-

nim tehničkim fakultetima

u SAD uspješan profesor

mora imati jak istraživački

program.Vrlojevažnoistaći

da je istraživački rad dio

obrazovnog procesa i da bi

nastavnik bio izabran u zva-

nje redovnog profesora sa

doživotnim zaposlenjem,

takozvani „tenure“, mora

imati odlične rezultateuna-

stavi kao i u istraživanju. Pu-

noradnovrijemenastavnika

je ekvivalentno predavanju

od četiri predmeta seme-

stralno ili 12 kredita nedjelj-

no, tri kredita po predmetu.

Svakinastavnikmorapreda-

vati bar jedan predmet na

dodiplomskim studijama sa

obrazloženjem da studenti

moraju upoznati nastavni-

ke. Profesor sa istraživač-

kim programom iz kojeg fi-

nans i ra dok t o rande i

istraživačke inženjeremože

kompenzovati nastavu od

tri do devet kredita sa istra-

živačkimradom.

Rad u nacionalnim i inter-

nacionalnim profesional-

nim organizacijama i edito-

vanju tehničkih časopisa

možesekompenzovatisado

tri časa predavanja. Dokto-

randi mogu biti angažovani

ili samo u nastavi, gdje nji-

hovo finansiranje za aka-

demsku godinu pokriva fa-

kultet, ili u istraživanju gdje

njihovo finansiranje je

obezbijeđeno kroz realiza-

ciju istraživačkog projekta

koje ne mora biti direktno

povezano sa njihovom di-

sertacijom. Očekuje se da

doktorand, bilo da je uklju-

čen u nastavu ili u realizaci-

ju istraživačkog projekta,

treba da odbrani disertaciju

urokuod tri dočetiri godine

i daobjavi od tri dopet rado-

va u tehničkim časopisima.

Vrlo je teško upoređivati

uslove rada pod kojima se

odvija istraživački rad kao i

način njegove valorizacije u

Crnoj Gori i uSAD.

K.JANKOVIĆ

potrošni materijal i za kupo-

vinu neophodne istraživačke

opreme. Moj istraživački tim

se sastoji od osamdoktora-

nada, tri istraživačka inženje-

ra i dva dodiplomca. Svake

godine u tim centrima borave

dva do tri istraživača iz Kine

na stručnimusavršavanjima.

Rezultati tih istraživanja se

izlažu na nacionalnim i inter-

nacionalnim konferencijama i

publikuju se u prestižnim teh-

ničkim časopisima. O kvaltetu

tih rezultata govori i činjenica

da su naši radovi citirani više

od 11.000 puta sa indeksom

citiranja od 52.