Table of Contents Table of Contents
Previous Page  4 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 4 / 48 Next Page
Page Background

4

Pobjeda

Četvrtak, 19. jul 2018.

Ekonomija

PODGORICA

Vlada je danas

raspisala javni poziv za učešće

građana u trećoj fazi projekta

Hiljadu plus, koji omogućava

kupovinu stanova po povoljni-

jimuslovima.

Predavanje zahtjeva bankama

počeće u ponedjeljak 23. jula i

trajaće do 13. avgusta, u periodu

od 8.30 do 15 časova. Dokumen-

tacija se predaje u CKB-u, Erste,

Lovćen, NLB-u i Sosijete ženeral

banci. Podnosilac dobija potvr-

du o predaji zahtjeva sa nazna-

čenimdanom, satom i minutom

predaje i kodom zahtjeva.

Komercijalne banke će vršiti

predkvali ikaciju i provjeru

kreditne sposobnosti i ostalih

uslova podnosilaca zahtjeva, na

osnovu redosljeda podnošenja.

Podnosioci zahtjeva kojima

banke odobre kreditno zadu-

ženje, po naknadnoj provjeri

dokumentacije od projektnog

odbora, dobijaju vaučer, koji

obavezno sadrži informaciju o

iznosumaksimalnog kreditnog

zaduženja i strukturi stambe-

nog objekta.

Imalac vaučera sa odabranim

ponuđačem zaključuje predu-

govor o kupovini stana koji je

na listi ponuđenih stambenih

objekata. Važenje vaučera je

ograničeno na 60 dana od dana

izdavanja, i u tomperiodu se

može sklopiti predugovor. Rok

važenja vaučera može da se

produži odlukomProjektnog

odbora, ali ne duže od 45 dana.

Ako se vaučer ne iskoristi za to

vrijeme, korisnik se isključuje

sa rang liste, a prvi naredni sa

liste čekanja zauzima njegovo

mjesto.

Visina kamatne stope na godiš-

njemnivou iznosi 2,99 odsto

iksno za cijenu kvadrata stana

do 1.100, a rok otplate je 20

godina. Vrijednost projekta je

do 20miliona eura, a inansira

se aranžmanom sa Bankom za

razvoj Savjeta Evrope.

Zahtjev za dodjelu kredita i spi-

sak neophodne dokumentacije

su dostupni na sajtovima www.

mrt.gov.me

i www.1000plus.

me, na kojem će biti objavljena i

lista predatih zahtjeva i konačna

rang lista korisnika projekta.

Tokomprethodne dvije faze

projekta 809 domaćinstva,

odnosno 2.149 građana su riješi-

li stambeno pitanje.

N.K.

Danas raspisan javni poziv za učešće građana u projektuHiljadu plus

Dokumenta sepredajubankamaodponedjeljka

PODGORICA

MUP jepre-

duzeonizmjera kakobi se

smanjiobroj tužbenihzahtje-

va, prije svega iz radnihod-

nosa. Uključila se i unutraš-

njakontrola, kakobi

preispitalada li imapropusta

rukovodilaca koji sudoveli

do tužbi, kazala jena skup-

štinskomOdboruzabezbjed-

nost sekretarkaMUP-aVe-

snaRadulović.

SPOROVI

Odbor jepodržao izvještajDRI

o kontrolnoj reviziji finansij-

skog izvještaja i pravilnosti po-

slovanjaMUP iz 2014. u kojem

je konstatovana neusklađenost

poslovanja sa zakonom. Među

ključnim problemima su nea-

dekvatno planiranje budžeta i

potrošenih 6,2 miliona eura za

sudske sporove, a bilo je plani-

rano svega dva eura.

Radulović je objasnila da je u

posljednjih godinu dana MUP

zaključio 98 sporazuma o na-

doknadi štete sa službenicima

čiji je zahtjev osnovan, a čime

se izbjegavaju utuženja i nepo-

trebni troškovi postupka. Pri-

premljen je sporazumza još 20

službenika za neiskorišćeni

godišnji odmor.

-U2016.i2017.suisplaćenapo-

traživanja iz radnog odnosa od

23. avgusta 2008. do novembra

2013. Lani je bilo 1.770 tužbe-

nihzahtjeva, aovegodine 1.107,

a odnose se na isti period - ka-

zala je Radulović i dodala da se

sudski troškovi ne mogu pred-

vidjeti do pravosnažnosti pre-

sude. Ocijenila je da će do kraja

martanarednegodinebitiispu-

njeno i sedamnerealizovanih i

četiri djelimično realizovane

preporukeDRI.

Senator dr Branislav Radulo-

vić,kojijerukovodilacoverevi-

zije,kazaojedasuvisokisudski

troškovi veliki problem na ni-

vousistema, koji treba rješavati

da ne bi ugrozio stabilnost fi-

nansijskog sistema.

STAVITI TAČKU

- Ako se ovakve stvari pojavlju-

juuMUP-ukaonajvećojpotro-

šačkoj jedinici, nakon nalaza

DRI i zaključka Vlade i premi-

jera da se ova politika mora

prekinuti i nakon odluke da

svaki resor odgovara za troško-

ve koje jenapravio, onda bi ovo

iparlamentmoraoposebnoan-

ticipirati - upozorio je Radulo-

vić i dodao da DRI identifikuje

rizikda se ovakavproblemmo-

že ponovo javiti. Dodao je da ih

je neprijatno iznenadio sistem

unutrašnjihkontrolauMUP-u.

- Nepostojanje ovog sistema

generisalo je trošakod6,2mili-

ona eura za sporove. Služba za

obračunzaradanijedostavljala

izvještaje o ostvarenim časovi-

ma rada i godišnjimodmorima,

zbogčega jenastaonajveći broj

sporova – naveo je Radulović i

dodao da je MUP u novembru

prošle godine preduzeo radnje

da unaprijedi unutrašnju kon-

trolu.

Podsjetio je da je ključan pro-

blem nerealno planiranje

budžeta, pa je lani MUP potro-

šio skoro pet miliona više od

odobrenog i 13 miliona više od

limita.

- To je sistemski problem koji

mora rješavati Ministarstvo fi-

nansija. Loše planiranje

budžeta ne smije da se ponovi -

upozorio jeRadulović, dodaju-

ćidaMUPnijemogaodaispuni

preporuku koja se odnosila na

državnu imovinu, jer je tu pro-

blem sa Upravom za nekretni-

ne. Kazao je i da je devet puta

MUP mijenjao plan javnih na-

bavki, koje su uvećane za 15,7

miliona, kao posljedica neade-

kvatnog planiranja.

Milorad Vuletić (DPS) je upo-

zorio da preporuke DRI mora-

ju biti realizovane, a Mićo Or-

landić (SD) je pitao koliko je

prijava podneseno protiv od-

govornihzbogsudskihsporova

koji su na nivou sistema koštali

71,3miliona eura.

M.P.M.

Skupštinski Odbor za bezbjednost podržao izvještaj DRI o

kontrolnoj reviziji nansijskog izvještajaMUP-a iz 2014.

Utvrđujuko jekrivza šest

milionaeura sudskih troškova

MUP je u posljednjih godinu dana zaključio 98

sporazuma o nadoknadi štete sa službenicima,

kako bi izbjegli sporove, a još 20 je pripremljeno

DuškoMarković u okviru premijerskog sata odgov

PODGORICA

Svi ćemora-

ti da legalizujuobjekte, aoni

koji nebuduhtjeli snosiće

posljedice, upozorio je juče

premijerDuškoMarković,

odgovarajući uparlamentu

napitanjaposlanikaGencija

Nimanbeguauokvirupre-

mijerskog sata.

Kazao je da je opštinama pre-

dato na desetine hiljada za-

htjeva, a najviše u Podgorici,

Baru, Herceg Novom, Budvi i

Ulcinju. Ponovio je da Vlada

iza ovog projekat stoji svojim

kredibilitetom.

- Ako projekat legalizacije bu-

de promašaj - nećete nas gle-

dati ovdje. Gledaćete nekog

drugog, jer smo mi promašili,

jersmonesposobniinijesmou

stanju da vodimo državu - ka-

zao je premijer i podsjetio da

prema podacima Uprave za

nekretnine ima 40.000 be-

spravnih objekata, a prema

informacijamaresornogmini-

starstva 100.000.

- Ako bi se u Ulcinju legalizo-

valo sve nelegalno, to bi bila

najbogatijaopština,pavišene-

ćusvakimjesecodnjihdobija-

ti zahtjev za podršku budžetu

za isplatuplata - kazao jeMar-

ković i upozorio da se mora

mijenjati odnos prema držav-

nimdobrima.

-Ovoj vladi bi bilo lakšedanije

ništa radila, ali smo ušli u rje-

šavanje ovog pitanja jer se go-

limokomvidi uništeni i ruini-

rani prostor bez mogućnosti

dasesanira–rekaojepremijer

navodeći da je takvo stanje u

sva tri regiona i istakao da je

Vlada odlučna da riješi ovopi-

tanje.

- To ne znači da treba da ruši-

mo sve ne opraštajući nikome

Svi ćemorati da

objekte, ili snos

Premijer je kazao da je BDP po sta-

novniku 6.810 eura, što je 46 odsto

EU prosjeka, a sve ostale države

Zapadnog Balkana su ispod toga,

odgovarajući na pitanje Ranka

Krivokapića (SDP) i naglasio da

crnogorski resursi nijesu i neće biti

poharani.

- Vlada će nastaviti da vodi eko-

nomsku politiku zasnovanu na

kombinaciji mjera jačanja iskalne

stabilnosti i unapređenja konkuren-

tnosti sa ciljemodrživog rasta. Oču-

vaćemo ključni princip da tekuću

potrošnju inansiramo iz izvornih

prihoda i da ostvarimo budžetski

su icit u 2020. kako smo projek-

tovali. U ovih godinu i nešto više

tekuću potrošnju nijesmo inansira-

li iz zaduživanja - rekao je Marković

odgovarajući na pitanje Krivoka-

BDPpostanov

ništa, nego da dovedemo u za-

konito stanje objekte koji ne

ugrožavaju razvoj infrastruk-

ture. Sve što nije na toj trasi

može biti legalizovano, ako se

ispunezakonskiuslovi–rekao

BAR

Do sada jeuBaru

podnesenoosamhiljada

zahtjeva za legalizaciju

objekata, a tačanbroj će se

znati krajemsedmice, kada

bude završena evidencija

zahtjevaupućenihpoštom,

kazala jev.d. sekretarka za

uređenjeprostoraZorica

Krsmanović. Dodala jeda

jeuBaru, poslijePodgori-

ce, podnesennajveći broj

zahtjeva.

Rokzapredajuzahtjeva iste-

kao je 16. jula, a Građanski

biro je primao prijave - do 17

sati.

- Procedura je bila pojedno-

stavljena, a nijesmo naplaći-

vali nikakve takse.Bilo jedo-

voljno da zainteresovani

popune obrasce koje su do-

bijali na šalterima i predaju.

Kancelarije sekretarijata su

bile otvorene za prijem stra-

naka, pri čemu smo svi bili

na raspolaganju za svaku in-

formaciju - istakla jeKrsma-

nović i dodala da će obrađi-

vač i nakon uvida u svaki

zahtjev pisano obavijestiti

podnosioce, što je još po-

trebno priložiti od doku-

mentacije.

- Predvidjeli smo 90 dana za

dopunu dokumentacije, a za

sada je to ovjereni geodetski

elaborat i nov list nepokret-

nosti, mada sve zavisi od slu-

čaja do slučaja. Zato su služ-

benici našeg sekretarijata

stalno na raspolaganju, za

U Baru između 20 i 30 hiljada nelegalnih objekata

Stiglo8.000zahtjeva

Ako projekat

legalizacije

bude promašaj

- nećete nas

gledati ovdje.

Gledaćete

nekog drugog

jer smomi

promašili,

jer smo

nesposobni

i nijesmo u

stanju da

vodimo državu

- kazao je

premijer

PODGORICA

Lani je proizvedeno 2.190 gigavatsati električne

energije, 26 odstomanje nego 2016. Od toga je 925 GWh proizvede-

no u HE, 47 odstomanje, a 1.265 GWh u TE Pljevlja, četiri odsto više,

saopšteno je nakon jučerašnje sjednice borda Elektroprivrede koji je

usvojio prijedloge odluka o poslovanju i konsolidovane inansijske

iskaze zaključno sa krajemprošle godine.

- Prihodovano je 0,85 odsto više, odnosno 234,3 miliona eura, a dobit

prije odbijanja kamate, poreza na prihod i troškova amortizacije od

23 miliona je manja 65 odsto. Dobit prije kamata i oporezivanja od

-15,7 miliona eura manja je 243,42 posto - navedeno je u saopštenju.

U prošloj godini je izvoz struje porastao za 57 odsto na 1.182 GWh, pa

je ukupan konzumbio devet odsto veći i iznosio 3.152 GWh.

Kapitalna izdvajanja su iznosila 27,6miliona.

M.P.M.

Prijedlozi odluka borda Elektroprivrede

Dijeleakumuliranudobit

Sa sjedniceodborazabezbjednost