Table of Contents Table of Contents
Previous Page  4 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 4 / 48 Next Page
Page Background

4

Pobjeda

Ekonomija

Utorak, 17. jul 2018.

Direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević

očekuje produženje roka za legalizaciju

Predato 16hiljada

elaboratanaovjeru

PODGORICA

Neočekiva-

nomalo ljudi juče jebilou

zgradiUprave zanekretni-

ne, zadnjegdana zapredaju

predmeta zaovjeruelabora-

ta za legalizacijubespravnih

obekata.

- Do petka je predato šesnaest

hiljada elaborata – kazao je

Pobjedu direktor Uprave za

nekretnineDraganKovačević.

Kao mogući razlog manje gu-

žve u odnosu na prethodne

dane, navodi da je većina ljudi

protekle sedmice predala op-

štinamazahtjevezalegalizaci-

jubezpreostaledokumentaci-

je.

- Prema podacima Ministar-

stva održivog razvoja i turiz-

ma, opštinama je predato više

od30.000zahtjevazalegaliza-

ciju. Kada saberemo ovih

16.000 elaborata koji su nama

predati, ispadada ćemomora-

ti da ovjerimo oko 50.000 za-

htjeva, što je

teškopostići.Mi

-

slim da će iz MORT-a morati

da razmisle da se rokovi pro-

duže. To je bio slučaj i sa ze-

mljama u regionu – ocijenio je

Kovačević.

Oni koji su do juče predali u

opštini zahtjev sa nepotpu-

nom dokumentacijom, do 1.

oktobra imaju rok da predaju

Romska organizacija mladih Koračajte sa

nama - Phiren Amenca je od 8. do 12. jula

informisala 200 romskih porodica iz Podgo-

rice o procesu legalizacije bespravno sagra-

đenih objekata, od čega je 111 blagovreme-

no predalo zahtjeve podgoričkom sekretari-

jatu za planiranje i uređenje prostora.

Učestvovalo je deset aktivista NVO Phiren

Amenca, koji su prethodno prošli obuku.

- Veliki dio stanovništva koje živi na

području Konika i Vrela Ribničkih nijesu

informisani o procesu legalizacije. Još je

značajan broj porodica koje nijesu uspjele

u roku da podnesu zahtjeve za legalizaciju

objekata – saopštili su iz NVO i ocijenili da

je neophodan novi rok koji bi za najmanje

šest mjeseci produžio rok za podnošenje

dokumentacije i prijavu legalizacije. Naveli

su da geodetske irme traže 50, a neke i 100

eura za popunjavanje i predaju zahtjeva

u ime klijenata i ocijenili da je to previše, s

obziromna to da se radi uglavnomo rom-

skimporodicama koje pripadaju socijalno

najmarginalizovanijoj grupi u Crnoj Gori.

NVOPhirenAmencatraži jošpolagodine

ovjereni elaborat, kopiju pla-

na i vlasnički list.

Kovačević ističe da su radnike

koji rade na ovjeri elaborata

angažovali da rade prekovre-

meno i vikendomkako bi stigli

sve da odrade u predviđenom

roku.

-NijepritisaksamonaUpravu

za nekretnine već i na lokalne

uprave. Pitanje je da li imaju

kapacitete da sve završe do

istekaroka.Najvećiproblemje

što nijesmo startovali 6. okto-

bra kada je izglasan Zakon o

planiranjuprostora i izgradnji

objekata. To je zbog toga što

opštinenijesuhtjeledaprima-

juzahtjeveza legalizacijugdje

nije riješeno imovinskoprav-

nopitanje. Upisivali smo zabi-

lježbu u listu G, da postoji

objekat izgrađen bez građe-

vinske dozvole. Kasnije se

prešlo na izmjenu Zakona o

državnompremjeruukatastar

nepokretnosti koji je stupiona

snagu 28. marta i tek od tada

smo počeli da knjižimo objek-

te bez građevinske dozvole.

Tako se izgubilo mnogo vre-

mena –objasnio jeKovačević.

Kaojošjedanodpotencijalnih

problema navodi to što ne

znaju gdje će da drže sve pri-

stigle elaborate i one koji će

tek stići. Iako ih skeniraju, taj

dokument u fizičkom obliku

moraju da čuvaju deset godi-

na.

I. T.

DraganKovačević

Sektoru šumarstva nedostaju stručnjaci, stanje kritičn

Upravi za

šume fale

33 inžinjera

šumarstva

Inžinjera šumarstva jemalo na tržištu rada i taj će

problemkulminirati, jer je prosječna starost 52 godine.

Brine što se u pojedinimopštinama, koje baziraju razvoj

na šumarstvu i drvopreradi, niko ne odlučuje za taj

fakultet, kaže Nusret Kalač

MOJKOVAC/PLJEVLJA

Stanjeucrnogorskomšu-

marstvu je alarmantno. Šu-

marstvo sebazirana

lugarima– čuvarima šuma, a

nena šumarskiminžinjeri-

ma, jernjihuCrnoj Gori ni

izblizanemakolikobi treba-

lo, konstatuje seuStudiji re-

formeorganizacije i sistema

gazdovanja šumamauCrnoj

Gori, koju je radioDirekto-

rat za šumarstvo, lovstvo i

drvnu industrijuMinistar-

stvapoljoprivrede i ruralnog

razvoja.

Više od 60 odsto teritorije Cr-

ne Gore je pod šumama što je

svrstavaujednuod,,najzeleni-

jih“ zemalja Evrope. U studiji

se ocjenjuje da se tim bogat-

stvom ne upravlja na odgova-

rajući način - „stanje sektora

gazdovanja šumama vrlo je

kritično“,jernedostatakstruč-

njaka „ograničava mogućnosti

za kvalitetniji i održiviji razvoj

šumarstva“.

PROGNOZA

UUpravi za šume, čije je sjedi-

šte u Pljevljima, zaposleno je

57 diplomiranih inžinjera šu-

marstva. Po pravilniku o unu-

trašnjojorganizacijiisitemati-

zaciji, Upravi, koja gazduje

crnogorskimšumama, falečak

33stručnjaka!UMojkovcudu-

že vrijeme nema nijednog in-

žinjera šumarstva. Stručnjaci,

po riječima, direktora Uprave

za šume Nusreta Kalača, fale i

u svim ostalim područnim je-

dinicama.

Sigurnog rješenja za taj pro-

blem, dodao je on, za sada ne-

ma, iako se trude da ga nađu.

- U toku je procedura prijema

novih diplomiranih inžinjera

šumarstva, ali zabrinjava či-

njenica da ih je veomamalo na

tržištu rada i taj će problem

kulminirati u narednim godi-

nama, jer će znatan broj struč-

njaka, po sili zakona, morati

otići u penziju, dok po infor-

macijamakojimaraspolažemo

ograničen broj mladih iz Crne

Gorestudirašumarstvo-rekao

jeKalač.

On je saglasan da se zbog ne-

dostatka kadrova ne ostvaruju

očekivani efekti u korišćenju

šuma kao opšteg dobra, ali tvr-

di da Uprava čini sve štomože

da raspoloživimkadromubla-

ži posljedice.

- Uz dodatno angažovanje i

preraspodjelu stručnog kadra

nanivouUpravezašumezasa-

da uspijevamo da odrađujemo

sve poslove neophodne za

funkcionisanje Uprave, što u

značajnojmjeripovećavatroš-

kove poslovanja. No, i pored

toga, nedostatak kvalitetnih

stručnjaka se već negativno

odražava na unapređenje

funkcionisanja i ostvarivanja

planskih zadataka - kazao je

Kalač.

STUDENTI

Po njegovom mišljenju, pro-

NusretKalač

Ponuda hotelske grupacije Karisma

USD

1.13240

JPY 123.27000

GBP 0.78800

Kursna lista

CHF

1.10590

AUD

1.55260

CAD 1.46340

PODGORICA

Državni zapisi

vrijedni 18miliona eura prodati

su juče na aukciji u Centralnoj

banci. Ukupna nominalna vri-

jednost emisije državnih zapi-

sa bila je 21,5 miliona, dostav-

ljenih ponuda 33,95 miliona, a

prihvaćeno je 18miliona.

Iz Ministarstva inansija je

saopšteno da su juče dospjeli

na isplatu državni zapisi prve

aukcije emitovane 15. januara

ove godine, koja je realizova-

na u iznosu od 41,5 miliona.

Smanjili su dug za 23,5 miliona,

dok je 18miliona eura re inan-

sirano. Prosječna ponderisana

kamatna stopa za prihvaćene

ponude iznosi 0,34 odsto, i

niža je od prosječne ponderisa-

ne kamatne stope na prethod-

noj aukciji koja je iznosila 0,67

odsto.

M.P.M.

Na jučerašnjoj aukciji

Prodati

zapisi

vrijedni

18miliona

PODGORICA

Međunarod-

nahotelskagrupacijaKarisma

hoteli i rizorti u novootvore-

nom kompleksu Holiday Vi-

llages Montenegro na Velikoj

plaži, organizovala je zabavu

za sve Ulcinjane kojom je obi-

lježila početak rada plaže sa

Sosijete ženeral dobila četvrto priznanje Juromanija

NajboljabankauCrnoj Gori

PODGORICA

Internacio-

nalnimagazinEuromoney

ponovo jeproglasioSosije-

te ženeralMontenegro

bankunajboljomuCrnoj

Gori.

- Nagrada za izuzetnost

(Award for Excellence) za

2018. godinu četvrto je pro-

glašenje za najbolju u zemlji

od Euromoney magazina, a

devetomeđunarodnoprizna-

nje banke u posljednjih šest

godina - saopšteno je iz ban-

ke.

Prilikom uručenja nagrade

na ceremoniji uLondonuRa-

dule Raonić, sadašnji izvršni

KarismaUlcinj

Novi sadržaji

zaUlcinjane

direktor za komercijalno po-

slovanje i zamjenik glavnog

izvršnog direktora, koji će po

istekumandataglavnogizvrš-

nog direktora Miroslava Hi-

ršla stupiti na funkciju vršio-

ca dužnosti glavnog izvršnog

direktorabanke,kazaojedaje

zadovoljan što i međunarod-

na javnost prepoznaje njiho-

vu posvećenost klijentima i

banku godinama svrstava u

sam vrh evropskih finansij-

skih institucija. Nagrada je

ustanovljena 1992,aovegodi-

ne banke su poslale 1.500 pri-

java za20globalnih, 50 regio-

nalnih i nagrade za najbolje

banke u 100zemalja.

R.E.

Radule

Raonić

uLondonu