Table of Contents Table of Contents
Previous Page  8 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 8 / 48 Next Page
Page Background

8

Pobjeda

Ponedjeljak, 16. jul 2018.

U fokusu

PODGORICA

-Trinaesti jul

1941. jenajvećidatumburne

slobodarske istorijeCrneGo-

re.Uznjegaovegodine jubilar-

nostoji još jedanslavni 13. jul,

kada jeprije140godinaCrnoj

GorinaBerlinskomkongresu

potvrđenomeđunarodnodr-

žavnopriznanje, utemeljeno

20godinaranijeslavnombit-

komnaGrahovcu, rekao je

predsjednikCrneGoreMilo

Đukanovićnasvečanosti odr-

žanojupetakkodSpomenika

partizanuborcunaGorici.

Svečanuakademijuorganizova-

li su Savez udruženja boraca i

antifašista Crne Gore, a pred-

sjednikĐukanović položio je vi-

jenac na Spomenik partizanu

borcunaGorici.

ISTORIJSKI PODVIG

-Ponosninaistorijskipodvigna-

še generacije na referendumu

2006,kojimsmokrozdemokrat-

sku bitku obnovili državu i do-

prinijeliočuvanjutradicionalnih

crnogorskih vrijednosti – slobo-

de, časti i nacionalnog dostojan-

stva, i prekretnički trasirali mo-

derni razvoj evroatlantske

države Crne Gore - danas slavi-

mo 13. jul 1941. i 13. jul 1878, do-

stojnižrtava,pregnućaiostvare-

nja naših predaka - kazao je

Đukanović.

Kako je dodao, državna politika

Crne Gore, sistem vrijednosti

koje usvajamo, i uspjesi koje ni-

žemo i na unutrašnjem i name-

đunarodnom planu, čvrsto su

utemeljeni na civilizacijskimte-

kovinama antifašizma, na afir-

misanju suštinskih vrijednosti

našeg istorijskog nasljeđa i pro-

gresivnih zahtjeva društva 21.

vijeka.

- Na pozivKomunističke partije

Jugoslavijeod4.jula1941.iodlu-

komdelegata CKKPJMilovana

Đilasa i Pokrajinskog komiteta

KPJ za Crnu Goru – političkog

sekretara Boža Ljumovića i or-

ganizacionog sekretara Blaža

Jovanovića–uzoru 13. jula 1941.

planule su prve ustaničke puške

na Virpazaru i na Čevu, a za nji-

ma neustrašivo ustala je cijela

CrnaGora.

Za samo nekoliko dana pod

oružjem se našlo oko 32.000

ustanika; italijanske fašističke

okupacionetrupebilesuiznena-

đene i razbijene, a dvije trećine

Crne Gore oslobođeno. Evropa

je klečala pod hitlerovskomčiz-

mom, dok su tog istog jutra, 13.

jula1941,njemačke,elitnearmije

zaposijedale ruski strateški grad

Smolensk, na pravcu jurišnog

udara prema Moskvi i Lenjin-

gradu.

Trinaestojulski ustanak 1941. je

pomnogo čemu bio jedinstven.

Tojeprviantifašističkiustanaku

nacističkizgaženojEvropi.Onje

i po svojoj masovnosti bio bez

premca,praktičnoujednomtre-

nu digla se sva Crna Gora. U cr-

nogorskom trinaestojulskom

stroju, rame uz rame, stajali su i

sinovi i očevi i đedovi; i ratnici sa

Mojkovca, i njihovi sinovi, i unu-

ci - ocijenio je crnogorski pred-

sjednik.

OPŠTENARODNI BUNT

Takav opštenarodni bunt uzdi-

gao je, dodao jeĐukanović, ime i

ugledCrneGorenanajvišinivou

njenoj istoriji.

Ustanak jemunjevito odjeknuo

ne samo Balkanom, nego Evro-

pomisvijetom.RadioMoskvase

oglasio16. jula 1941:

,,Crnogorci nikada neće biti ro-

bovi!“

Uskoro su se pridružili Njujork

tajms 24. jula 1941. i londonski

Tajms21.avgusta1941…Dabiok-

sfordski Istraživački centarMi-

nistarstva inostranih poslova

Velike Britanije zaključio: ,,Cr-

nogorske planine, kao i u tursko

doba, ponovo su jedini domovi

jugoslovenske nezavisnosti“.

Kako je primljena vijest o crno-

gorskom ustanku zapisao je u

dnevniku Vladimir Dedijer, što

je u svojoj knjizi o Trinaestojul-

skom ustanku prenio istaknuti

istoričar, generalMilija Stanišić:

,,Danas smoLolaRibar i ja izdali

vanredan broj Radio pregleda u

čast Crnogoraca koji su se digli

naoružje. Stigla jevest da je sko-

rocelaCrnaGora slobodna!“

Trinaestog jula 1941. herojski je

ustao cio crnogorski narod, na

prvommjestu njegova neustra-

šivamladost–rekaojepredsjed-

nikCrneGore.

Ustao je ne samo da bi slomili

okove okupatora, nego i da bi

zbacili ponižavajući jaramPod-

goričke skupštine 1918.

,,Zato, nakon 100 godina od tih

nelegalnih i nelegitimnih odlu-

ka,možemorećidajeTrinaesto-

julski ustanak 1941. za crnogor-

ski narod imao karakter akcije

dvostrukog oslobođenja i dvo-

struke pobjede nacionalnog do-

stojanstva.

Ovegodinenavršavasei75godi-

Obilježen 13. jul u znak sjećanja na 1878, kada je na Berlinskomkongresu Crna Gora pri

A

je

i

CETINJE

–Polaganjemvije-

nacanavišespomen-obilježja

nateritorijiprijestoniceobi-

lježenjeDandržavnosti idan

Trinaestojulskogustanka.

Centralna svečanost održana je

u selu Ljubotinj, ranije istog da-

na vijence su predstavnici MZ

ljubotinsko–građanskepoložili

na spomenik stradalima u Do-

njim Selima, spomenik Đuru

Vujoviću-ŠpancuuČukovićima,

dok su na spomen-kosturnicu

naCetinjuvijenacpoložili pred-

stavniciUBNOR-a i antifašista.

GradonačelnikCetinjaAleksan-

dar Kašćelan podsjetio je na te

značajnedatumeunašojistoriji.

- Sto četrdeset je godina odBer-

linskog kongresa, dana kad je

jedna, samo teritorijalno mala

država stala uz rame sa svjet-

skimsilamaondašnjegvremena

i 77 godina od kada je jedan na-

rod, kome je u međuvremenu

ukinuto pravo na sopstvo, digao

glasiustaoprotivmrakafašizma

– kazao jeKašćelannakon pola-

ganja vijenaca na spomenik na

Ljubotinju.

Naglasio je da ne postoje riječi

koje mogu dovoljno dobro opi-

sati taj herojski čindomoljublja,

u kojemnajbolji svjesno žrtvuju

život za neprikosnoveno pravo

lične i kolektivne slobode.

-Obnovomdržavnosti2006.go-

dineodužili smodugprema slo-

bodarimakojihsedanasspošto-

vanjem prisjećamo. Trasirali

smoiputrazvojaCrneGore,kao

moderne, evropske države, čla-

nice NATO saveza i Evropske

unije.

Jul je, prema riječima akademi-

ka Branka Vučkovića, pravi cr-

nogorskimjesec,kojemjeuvijek

pripadalopočasnomjestouisto-

riji ovihbrda.

- Trinaestog jula 1878. godine

KnjaževinaCrnaGora se vratila

namapuEvrope i potvrdila svo-

junezavisnost.Šezdesettrigodi-

ne kasnije, Crna Gora se prva u

porobljenoj Evropi, koja je ste-

njala pod fašističkim okupato-

rom, digla na ustanak, za koji je

veliki francuski filozof i književ-

nik Žan Pol Sartr kazao da je to

fenomenDrugogsvjetskogratai

najvećidogađajuljudskojistori-

ji poslije Francuske buržoaske

revolucije - kazao jeVučković.

Po riječima predsjednika UB-

NOR-a i antifašista Cetinja Ste-

vana Radunovića, Trinaesti jul

jedinstvenimčine više događaja

vezanihza taj datum, panijebez

razloga ni u samostalnoj i neza-

visnoj Crnoj Gori ovaj datum

određenkaoDandržavnosti.

-Danustankajedogađajkojimje

mala Crna Gora svojom odlu-

kom, svojim činom zadivila

Evropuisvijet.Utrenucimadok

su sile osovine nezadrživo na-

predovaleidoksečinilodafašiz-

munijednasilanijedorasladase

suprotstavi,malobrojni i nenao-

ružaninarodjeodlučiodapoka-

že kako nije spreman da se po-

mirisaokupacijom,maodkakve

sile dolazila - kazao je Raduno-

vić.

Generalni sekretar SUBNOR-a i

antifašista Crne Gore Dragan

MitovĐurovićrekao jeda i veli-

ke stanice i velika mjesta imaju

svoje istorije

- Nema ni manjega mjesta, ni

manjestanice,daiglommožena

karti Crne Gore samo da se po-

godi, a da ovakvu istoriju ima –

kazao jeĐurović.

J.Đ.

BAR

-DelegacijaUdruženjaboraca

NOR-a i antifašistaBara, predstav-

nici opštine, porodiceboraca, kao i

izviđačiOdreda„24. novembar“po-

ložili sucvijećenaspomen-pločuu

Domurevolucije.

Dan ustanka crnogorskog naroda i

Dan državnosti čestitao je general u

penziji ŠpiroNiković. On je podsjetio

naistorijskečinjenicevezaneza13-jul-

ski ustanak i naglasio da se tekovine

oveborbe i žrtavacrnogorskognaroda

morajučuvati,kaoidasenadadacrno-

gorski narod više nikada neće morati

HERCEGNOVI

-Vijenacna

spomenikBezmetkovićna

Savini upetak suu imeopšti-

neHercegNovi položili

predsjednikStevanKatić,

potpredsjednicaDanijela

Đurović i odbornikDragan

Šimrak.

Predsjednik Katić je čestitao

Dan državnosti sa mjesta koje

je, kako je istakao, simbol slo-

bode i besmrtnosti onihkoji su

za njupoložili živote.

- Ovaj datum je u istoriju naše

zemlje upisan zlatnim slovi-

ma, kao praznik slobode i bor-

be za bolju budućnost - kazao

jeKatićinaglasiodajeovajdan

povod da se sa posebnim pije-

tetom sjetimo ideala, patrio-

tizma, nesebičnosti i žrtve na-

šihpredaka.

-Tekovine13. julaučenasdase

jedino u miru, slobodi i zajed-

ništvu, poštujući jedni druge,

možemorazvijatiinapredova-

ti, adaodnaše svijesti i savjesti

zavisi društvo u kojem će ži-

vjeti naša djeca. Preci su nas

zadužili, a mladost zaslužuje

da stvaramo i za sobomostavi-

mo zemlju pravih vrijednosti,

jednakih šansi, prosperiteta,

zemlju nezavisnih, jakih insti-

tucija i zadovoljnih građana,

ponosnih na svoju kulturu i

tradiciju–kazao jeKatić.

Vijence na spomenik Bezmet-

ković položili su i predstavnici

Udruženja boraca NOR-a

1941-1945. Prisustvovao je

konzul Republike Srbije u

Herceg Novom Zoran Dojči-

nović.

Ž.K.

LJUBOTINJ:

Herojstvokojeće

sevječnopamtiti

Na svečanosti u Podgorici govorio predsjednikMilo Đukanović

HERCEGNOVI:

Praznikslobode

KOLAŠIN

-Većpo tradiciji trinaestojulskopraznovanjepovo-

domDanadržavnosti iDanaustanka crnogorskognarodau

„maloj varoši“ jeorganizovanonaBrezi. Spomen-kompleks

koji pričao stradanjupartizana i rodoljuba i ovogaputa je

okupioveliki broj građana i antifašista. PredsjednikUBNOR-a

i antifašistaKolašinaGojkoVlahovićpodsjetio jena istorijski

značajKolašinakao ratneprijestoniceCrneGore.

-AdresaKolašina jeutkanaubrojnedogađajekoji imajuoslobodi-

lački, ali i državotvorni karakter. Kolašinske odluke i danas traju,

dograđuju se i opominju. Zbog toga sa Breze poručujemo da su

neprihvatljivi pokušaji da se izjednače pobjednici i heroji od gu-

bitnika i kukavica. Zna se da je PavluĐurišiću i drugovimamjesto

u istorijskomzaboravu - istakao jeVlahović.

Dr.P.

KOLAŠIN:

PorukeBreze

Sa svečanosti naGorici

Kolašinskeodlukeidanastraju

Katić, Đurović i Šimrak