Table of Contents Table of Contents
Previous Page  12 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 12 / 48 Next Page
Page Background

12

Pobjeda

Ponedjeljak, 16. jul 2018.

Kultura

KOTOR

-Kao i prethodnih

godina,muzički program

KotorArta svečano jepočeo

naDandržavnosti - 13. jula.

Brojnimposjetiocimaprvo

seobratiodirektorDon

Brankovihdanamuzike, pi-

janistaRatimirMartinović,

a zatimpredsjednikopštine

KotorVladimir Jokić imini-

star kultureAleksandar

Bogdanović.

Iz aspekta savremene umjet-

nostiuCrnojGori,značajovog

dođaja jeste u predstavljanju

trojice autora – kompozitora

IvanaMarovića, reditelja Du-

šana Vulekovića i, u ovom slu-

čaju kompozitora i naratora,

AntonijaPušića.

INSPIRACIJE

Imajući u vidu da KotorArt iz

godineugodinuporučujedje-

la od savremenih autora, film-

ska imuzičkaumjetnost boga-

tije su za po jedno ostvarenje

– Vulekovićev dokumentarni

film„Vraćanjemoru“ i Pušiće-

vukompoziciju„PasijapoSte-

li“. Pored toga, Festivalski or-

kestar KotorArta, predvođen

dirigentom Premilom Petro-

vićem, izveo je i kompoziciju

„Iskra besamrtna“, koju je

Ivan Marović napisao kao fe-

stivalsku porudžbinu 2013,

povodom obilježavanja 200

godina od Njegoševog rođe-

nja. Marović je inspiraciju za

kompoziciju potražio u Nje-

goševom djelu „Luča mikro-

kozma“. Postavljajući muzič-

ko „štivo“ u estetske okvire

postmodernizma, autor je ko-

munikativnost djela obezbije-

dio simulacijom ritmičkih

obrazaca muzičko-folklorne

tradicije.

Vulekovićev filmotvorio je te-

mu ekologije, razvijanje svije-

sti oočuvanjuživotne sredine.

Reditelj se baviomorskimdo-

brom, ukazujući, pomoću

iskazasagovronika, naproble-

me savremenog društva, na to

kakav je čovjekov odnos pre-

ma Boki bio nekada, a kakav je

danas.

ZVIJEZDA

Kada je riječ o Pušićevoj kom-

poziciji, njen naziv je nedore-

čen, a smisao se otkriva tek

unutar djela. Jer, stella (lat.

zvijezda) nije bilo koja zvijez-

da, već očigledno StellaMaris

– Morska zvijezda. U drama-

turškom postupku, autor je

dvoje glavnih i jedinih prota-

gonista personifikovao. Lik

Kruzera dodijeljen je barito-

nu, a lik Morske zvijezde so-

pranu. Sam autor, tumačio je

muškuulogu, postavljenumo-

nološki ilidijaloški, kaorečita-

tiv ili ariozo, izvođen neimpo-

stiranim glasom. Zvijezdu je

tumačila sopran Natalija Ra-

dić, kojoj je autor postavio oz-

biljan zadatak, zahtijevajući

različite tehnike pjevanja: od

belkanta s impostiranim gla-

somdosasvimnaturalnogpje-

vanja. Vedrinu, poletnost i ini-

cijalno naivnost svog lika

Radić je uvjereno iznijela.

STRADANJE

Muzičkijezikdjelauosnovije

eklektičan, svojstven Pušiću,

a jedanodosnovnih izraza je-

stesarkazamkojiprovijavane

samo dramskim već i muzič-

kim tekstom. S tim u vezi,

značenjepasijeuzeto jeunje-

nom metaforičkom smislu,

kao stradanje flore i faune.

Jasno je da se ova pasija ne

može dovoditi u vezu s tradi-

cionalnim pasijama u istoriji

klasične muzike, u kojima se

poraznimsvjedočenjimaopi-

suje Hristovo stradanje. U

ovom slučaju, u tekstu Anto-

nija Pušića, Morska zvijezda

je i stradalac, kao dio morske

faune, i svjedokstradanjasve-

ukupne morske flore i faune,

usljedzagađenjamorskogdo-

bra. Iz aspekta stukture kom-

pozicije, ovo djelo sadrži sve

elemente, recimo, barokne

pasije - ariju, rečitativ, horske

i orkestarske numere. Među-

tim, načini njihovog ozvuča-

vanjasuznatnopromijenjeni.

Nije samo riječ opomenutom

tretmanuglasa,negoioimpe-

mentaciji horskih dionica

unutar orkestarskih. Shodno

tome, članoviFestivalskogor-

kestraKotorArtabili suuulo-

zi i svirača i pjevača što, mora

se priznati, nije jednostavno.

Zasluga za ostvarenje ovog

djela dijelom pripada i kom-

pozitoruMatiji Anđelkoviću,

koji je bio tehnička pomoć u

raspisivanju dionica za orke-

star.

Kada je riječ o percepciji mu-

zičke premijere, publika je s

oduševljenjemprihvatila „Pa-

siju“, premda su smijeh naj-

prije izazivali vulgarni djelovi

teksta, uobičajeni u Pušiće-

vom diskursu. Poruka obje

premijere sasvim je jasna. Ra-

zumjeli su je žitelji Kotora a i,

bez sumnje, predstavnici dr-

žavnih struktura. Vijeme će

pokazati može li, i koliko,

umjetnost damijenja svijest. I

damijenja svijet.

BorisMARKOVIĆ

BUDVA

– Nakon izuzetne „Medeje“ Oli-

vera Frljića, novo čitanje klasičnih djela

koje je okosnica dramskog programa 32.

izdanja Grada teatra, nastavljeno je još

jednim spektakularnim ostvarenjem - fu-

rioznomkomedijom„Barufe“,urežijiVita

Taufera, koju je po Goldonijevim „Ribar-

skimsvađama” adaptiraoPredragLucić.

Uneštovišeoddvasatasnažneistrastvene

igre, glumci okupljeni na najvećempozo-

rišnomregionalnomprojektudo sada (iza

„Barufa” stoje četiri teatra primorskog

prostoraiztridržave:Istarskonarodnoka-

zalište-Gradskokazalište izPule,Gledali-

šče Koper, Slovensko narodno gledališče

iz Nove Gorice i Slovensko stalno gledali-

ščeizTrsta),pokazalisuizuzetnu,urnebe-

snu savremenu društvenu i političku sati-

ru.

RIZNICA

Junake Goldonijevih „Ribarskih svađa” iz

1762, Taufer i genijalni feralovac Lucić

obukli su u „ruho“ našeg doba, a kako se

radnja predstave događa u vrijeme Au-

strougarske, glumci na sceni govore mje-

šavinom slovenačkog, hrvatskog, štokav-

skog, italijansko-istarskog, njemačkog i

mađarskog jezika.Mješavina svih tih jezi-

ka je, zapravo, pučka, pa od tih siromašnih

ribara i njihovih žena čujemo i bogatu ri-

znicu svakojakih psovki, duhovitih kletvi,

uvreda, rugalica, pljuvanja… Od početka

predstave u nju je aktivno uključena i pu-

blika - dio gledališta koji sjedi oko scene u

prvim redovimamora da drži razne pred-

mete, sklanja veš od „kiše”, sklapa prostir-

ke…,pajeion„upleten”upredstavu.Odje-

veni u pohabanu i prljavu odjeću puka,

uzavrelom igrom, energijom, „mješavi-

nom” jezika, ogromnom brzinom i vješti-

nom, glumci su stvorili uzbudljivi kovitlac

scenske igre. Vidimo ih realistično, kao

pravepučkežene,ribare,policijskestraža-

re, šjor Kriminala…Na nevelikomprosto-

ru, furiozna svađa seodvijauglavnomme-

đu ženama, ili među muškarcima zbog

žena, anezbogulovaribe, kakobismooče-

kivali.

Taufer, međutim, taj ljubavni plan maj-

storski pomjera ka oštroj društveno-poli-

tičkoj satiri onoga što danas živimo, kako

prema nama samima i našim političkim

„prepucavanjima”,takoipremaEvropskoj

uniji.

METAFORA

Prema riječimaKristijanaGučeka, prvaka

SNG u Novoj Gorici, ova predstava kroz

svađu tih „malih ljudi”, kao što su ribari i

njihove žene, dajemetaforu našeg vreme-

na.

-Prije svega želimda se zahvalimbudvan-

skojpublicinapodršci,bilojezadovoljstvo

biti ovdje. U „Barufama” izgleda kao da

smouduhovitoj, razigranoj „lakoći posto-

janja”, a zapravo nije tako. Teško je, prvo

nama koji je igramo, zbog velikog energet-

skog naboja koji nosi. Publika nemora sve

te jezike da razumije, ali ih, kao što smo

vidjeliiuBudvi,odličnoosjeća.U„Barufa-

ma” su najvažniji emocija i temperament

koji nose ljudi ovog prostora, pogotovu

Mediterana. Sve „ludorije” koje izvodimo

na sceni vrlo su zanimljive kao pozorište.

Ali, s druge strane, one realne, govorenam

o tome koliko je upravo taj naš tempera-

ment uzroknašihmeđusobnihpolitičkihi

društvenihbarufa – izjavio jeGuček.

Svako od glumaca u brojnoj Tauferovoj

podjeli imao je svojih „petminuta” na sce-

ni, pa smo tako vidjeli briljantno izvedene

likove koje sudonijeli i Igor Štamulak, Lu-

ka Cimprič, Nika Ivančić, Maša Grošelj,

Gojmir Lešnjak,Marjuta Slamič, RokMa-

tek,IztokMlakar,PetraB.Blašković,Patri-

zija Jurinčić, Andrej Zalesjak, Gorazd Ži-

lavec,IzidorČok.Pričuomoralnojisvakoj

drugoj korupcijiTaufer je „pojačao” i time

što je „korumpirao” publiku, pokazujući

da je gotovo svaki čovjek sklon toj pošasti

- na pauzi „Barufa” (predstava ima dva či-

na), gledaocima su dijeljene kokice, a na

kraju,ribariiz„Barufa”poslužilisusvakog

gledaoca prženomribom!

R. BAKOVIĆ

BAR

-Muzičar čije se ime

možepročitati u svakoj en-

ciklopediji džeza, čovjekkoji

sa skorodevedeset godina i

dalje aktivnonastupananaj-

većimevropskimi svjetskim

džez scenama i važi zanaj-

značajnijegdžez trubačana

prostoruEvrope, ujedno i

kompozitora, aranžera i

bend lideraDuškoGojković,

nastupio jepreksinoćprvi

put naBarskomljetopisu.

Njegovapratnjana sceni u

StaromBarubio jeBelgrade

SummitOctet.

Oni su interpretirali mahom

kompozicije Duška Gojkovića,

u originalnim aranžmanima.

Taj program, u skladu sa činje-

nicom da nastupaju na ljet-

njem, meditaranskom festiva-

lu, prilagodili su ubacivanjem

kompozicija sa latinoamerič-

kim ritmovima koje su kombi-

novali sa klasikom džeza, blu-

zom kao osnovom i „bebop“

stilom.

-Izuzetno nam je zadovoljstvo

što smo na Barskom ljetopisu

koji postaje regionalno prepo-

znatljivfestival.Mismomuzič-

ki uzrastali maštajući o radu sa

nekimvelikimkaoštojeDuško.

Da nam je neko kada smo poči-

njali da sviramo, rekaodaćemo

jednog dana svirati baš sa njim,

rekli bismo da je to samo bajka

- istakao je trubač Dragoslav

Fredi Stanisavljević, otkrivaju-

ći daGojković i dandanaskom-

ponuje i piše.

Afirmišući se kao nesvakidaš-

nji talenat već kao student, stu-

dirajući na Berkli univerzitetu,

nastupajućinanajvećimevrop-

skimi svjetskimscenama, sara-

đujući sa najvećim džez muzi-

čarima 20. vijeka, Duško

Gojković je cijeli život posvetio

džezu.Danasimanekolikosvo-

jih sastava koji ga prate na na-

stupima širom svijeta. Među

njima je Belgrade Summit Oc-

tet, u regionalnoj i internacio-

nalnoj verziji.

-Džez je ipak još mladmuzički

pravac i sigurno da se još nije

toliko „zapatio“ na našim pro-

storima. Ali se čini da džez po-

lakopostaje, kako ja tovolimda

kažem, mlađa sestra klasične

muzike. Treba da se radi na to-

me da džez postane svakodne-

vica -objasnio jeStanisavljević.

Pored njega, koji predvodi ok-

tet, sastav čine i Marko Đorđe-

vić džez trubač i solista, Nema-

njaZlatarevtrombonistamlađe

generacije, prekaljeni džez sak-

sofonisti Aleksandar Jaćimović

i LjubišaPaunić i u ritamsekciji

pijanista Ivan Aleksijević, kon-

trabasistaMilanPavkovićibub-

njar Petar Radmilović. Svi čla-

novi Okteta ujedno su članovi i

solisti RTS Big benda, ali i veo-

ma aktivni džez muzičari, soli-

sti,kojipredvodeisvojesastave.

V.K.V.

RIJEČ VIŠE:

KotorArt Don Brankovi dani muzike počeli uz „Pasiju po Steli“ Antonija Pušića

Može li umjetnost

damijenja svijest

Muzički jezik djela u osnovi

je eklektičan, svojstven

Pušiću, a jedan od osnovnih

izraza jeste sarkazamkoji

provijava ne samo dramskim

već i muzičkim tekstom

Saotvaranja

DonBrankovih

danamuzike

D. MILJANIĆ

Duško Gojković nastupio na Barskom ljetopisu

U ritmu legende džeza

GRADTEATAR:

Izveden regionalni pozorišni projekat „Barufe“ reditelja Vita Taufera

Urnebesnadruštvena satira

Scena izpredstave „Barufe“

STUDIO PETOVIĆ