Table of Contents Table of Contents
Previous Page  4 / 84 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 4 / 84 Next Page
Page Background

4

Pobjeda

13, 14. i 15. jul 2018.

Intervju

PODGORICA

-Nakonče-

tvrt vijekaprovedenihna

najvišimdržavnimfunkcija-

ma, predsjednikCrneGore

u trimandata (2003-2018)

FilipVujanovićovaj 13. jul

proslavićekao ,,običangra-

đanin“. Dandržavnosti Crne

Gore, kojimseobilježava i 77

godinaod istorijskogTrina-

estojulskogustanka crno-

gorskognarodaprotiv fašiz-

ma, dočekuje, kaže, duboko i

istinski ponosanna antifaši-

stičku tradicijuzemlje, čiji je

donedavnobiopredsjednik.

„Crnogorski antifašizam jedin-

stven je i veličanstven i služi na

vječni ponos Crnoj Gori. Crno-

gorski antifašizam takav je jer je

pripadao najprogresivnijem po-

kretuuistorijičovječanstva;takav

je jer je bio osnova obnove crno-

gorske države; takav je jer je svo-

jom masovnošću, kako je rekao

veliki francuski i svjetski filozof

Žan Pol Sartr, čovječanstvo upo-

zorio kojimputemda se kreće.

Ucrnogorskomantifašističkom

Trinaestojulskomustanku uče-

stvovalo je više od 45.000 ljudi,

dakle, deset procenata stanov-

ništva, od čega je stradalo čak

18.573 borca. Tokom rata, od 23

člana partizanskog Vrhovnog

štaba, čak osmorica su bila Cr-

nogorci; od 1041 narodnog he-

roja Jugoslavije, njih 245 su iz

Crne Gore. Nije naodmet pod-

sjetiti ni da je, poredRusije i En-

gleske, Crna Gora bila jedina

država koja je 1941. imala orga-

nizovanu borbu protiv fašizma.

Pljevaljska bitka od 1. decembra

1941. jedina je borba na tadaš-

njem frontu u Jugoistočnoj

Evropi“, kaže predsjednik Filip

Vujanović. „Tokom svog traja-

nja, crnogorski antifašizam ja-

sno je saopštio i tri svoja velika

istorijska - ne…“

POBJEDA:

Koja?

VUJANOVIĆ:

,,Ne“ fašizmu;

„ne“ Podgoričkoj skupštini 1918.

koja je, bez obzira na to što jeCr-

naGora pripadala državama po-

bjednicama Prvog svjetskog ra-

ta,brutalnoponištilacrnogorsku

državnost; i ,,ne“ Petrovdanskoj

skupštini 12. jula 1941, kada je

prirodna potreba obnove crno-

gorske države pokušana kroz

kvislinštvo sa italijanskim faši-

stičkimokupatorom.

Svemu ovome je opštenarodni

antifašistički ustanak od 13. jula

1941. dao jedinstven istorijski

odgovor. Zato on snažno obave-

zuje i savremenu Crnu Goru i

svenjene građane, bez obzirana

njihovevjerske,nacionalne,ide-

ološke i političke razlike, garan-

tujući joj i stabilnost i vječnost.

POBJEDA:

Srpski i hrvatski

istoričariMilivoj Bešlin iHr-

vojeKlasić često ističuda je

CrnaGora jedinadržavabiv-

šeJugoslavijeukojoj se sa

državnognivoanikadanije-

suvijorilekvislinške zastave.

VUJANOVIĆ:

To doživljavam

kao kompliment crnogorskoj

državnoj politici kojoj sam pri-

padao i koja nikada nije dovodi-

la u pitanje antifašističke teme-

lje Crne Gore. Nemojmo

zaboraviti da je u novembru

1943. u prijestonici crnogorske

slobode, u Kolašinu, održana

sjednica Zemaljskog antifaši-

stičkog vijećanarodnog oslobo-

đenja,kojojjeprisustvovalo544

delegata i koja je promovisala

Crnu Goru i njeno vraćanje na

mapudržava.Većnarednegodi-

ne formirana je Crnogorska an-

tifašistička skupština narodnog

oslobođenja(CASNO),izkojeje

aprila1945.konstituisanaCrno-

gorska narodna skupština. Ho-

ću da kažem da je od 13. jula

1941. do 21. maja 2006. antifaši-

zamosnovcrnogorskedržavno-

sti i najsnažniji garant crnogor-

ske državne i nacionalne

vječnosti.

POBJEDA:

Prvi put nakon

petnaest godinaTrinaesti

jul neproslavljatekaopred-

sjednikCrneGore. Kako se

osjećate?

VUJANOVIĆ:

Osjećam se izu-

zetnoponosnozbogporukakoje

i ovimpovodomdolaze od poli-

tike kojoj samposljednjih četvrt

vijekapripadao.Veomasamsre-

ćanzbog toga što sam, kaopred-

sjednik Crne Gore, aprila 2008.

prvo državno odlikovanje dodi-

jelio SUBNOR-u; što sam odli-

kovao velikane našeg antifašiz-

ma – Andriju Nikolića i Branka

Pavićevića; i što sam posljednje

odlikovanjeusvojstvupredsjed-

nika uručio antifašisti i Kolašin-

cuGojkuVlahoviću.

POBJEDA:

Tokomposljed-

njih25godinadvaputa ste

biliministar –najprijeprav-

de, paonda i policije; dvapu-

tapremijer, jednompred-

sjednikSkupštine i tri puta

predsjednikRepublike. Je-

samli neštopropustila?

VUJANOVIĆ:

Nijeste. Mojih

25 godina bavljenja državnim

poslovima počelo je u martu

1993.uSRJugoslaviji,nastavlje-

nouDržavnojzajedniciSCG,pa

u nezavisnoj Crnoj Gori, gdje

sam okončao svoje dosadašnje

aktivnopolitičkodjelovanje.

POBJEDA:

Nabrajajući Va-

šedržavne funkcije, sjetila

samse riječi vodećeg crno-

gorskog antifašiste, politič-

kogkomandanta crnogor-

skogTrinaestojulskog

ustanka 1941. i prvogkomu-

nističkogdisidentau istoriji

MilovanaĐilasa, koji uknji-

zi Vlast i pobunakažeda je

vlast ,,naslada svihnaslada“.

Nebihreklada stevlast do-

življavali na takavnačin?

VUJANOVIĆ:

Imate pravo.

Vlast samdoživljavao prije sve-

ga kaomogućnost da i lično do-

prinesem stabilnosti i opštem

dobru, i to na prostoru koji je

dugo bio poznat kao nestabilan.

Vršeći državne dužnosti, trudio

samsedane izgubimosjećaj lič-

ne slobode, kao i da se ne odre-

knem načina života koji sam

vodio prije nego što sampostao

predsjednik Crne Gore. Izbje-

gavao sam svaku priliku da se

premamojoj porodici i meni is-

polji bilo kakav ,,poseban tre-

tman“ u smislu sistema zaštite i

slično, tim prije što sam vjero-

vao da takav status podrazumi-

jeva lišavanje onoga što mi je

izuzetno važno, a to je unutraš-

njasloboda.Mislimdasutogra-

đani CrneGore prepoznali.

Tokomprethodnihčetvrtvijeka

vjerujem da sam postigao ono

štojesansvakogpolitičara:poli-

tička neslaganja i mimoilaženja

sa akterima na političkoj sceni

nikada nijesampretvarao umr-

žnju. U direktnoj komunikaciji

sa građanima nikada nijesam

imao ni ličnu ni porodičnu ne-

prijatnost. Možda i zato što je

suština politike koju samzastu-

pao bila pokušaj prevazilaženja

podjela i sukobljavanja, kao i

nastojanje da se zajednički po-

svetimo Crnoj Gori kao vrijed-

nostikojajeneprolaznaivječna.

POBJEDA:

Da, to je zani-

mljivo: u svimistraživanji-

ma javnogmnjenjauvijek

steocjenjivani najvišim

ocjenama, ostajući ubjedlji-

vonajpopularniji političaru

Crnoj Gori. Istovremeno,

dio javnosti često jedovodio

upitanjeVaše crnogorstvo.

VUJANOVIĆ:

Da li sam više ili

manje Crnogorac, stvar je su-

bjektivnogdoživljaja.Onošto je

sigurno i objektivno je da nije-

sam čovjek ekstremnih politič-

kihstavovaubilokojemsadrža-

ju. Hoću da kažem da, na

primjer, nikada nijesam bio

sljedbenik ideja Pavla Đurišića,

ali ni onihSekuleDrljevića. Pri-

Antifašizamjeos

obnovecrnogorsk

Politikami

je i davala i

oduzimala

POBJEDA:

ŠtoVamjeda-

lapolitika?

VUJANOVIĆ:

Omogućila

mijeučešćeuvažnimisto-

rijskimprocesimakroz ko-

je je Crna Gora prošla po-

sljednjih25godina.Uprkos

činjenici da je taj put bio

veoma težak i rizičan, kao

državaikaodruštvouspje-

li smo, vjerujem, da posti-

gnemoznačajnerezultate.

Politikami jedala imoguć-

nost dadoprinesemmiru i

slozi u regionu koji nije na-

ročito čuven po slozi; isto-

vremeno,dapregovarami

da potpišemmeđudržav-

ne sporazume u dijelu

Evrope koji je, kao što zna-

mo, neuporedivopoznatiji

ponesporazumima.

POBJEDA:

ŠtoVamje

oduzela?

VUJANOVIĆ:

Prije svega

vrijeme koje sam mogao

provestisaporodicom,koja

mitospravomčestozamje-

ra. U budućnosti ću to sva-

kakopokušati da ispravim.

Vršeći državne dužnosti, trudio samse da

ne izgubimosjećaj lične slobode, izbjegavao

samsvakuprilikuda se premamojoj

porodici imeni ispolji bilo kakav ,,poseban

tretman“ u smislu sistema zaštite i slično; timprije što

samvjerovaoda takav status podrazumijeva lišavanje

onoga štomi je izuzetno važno, a to je unutrašnja

sloboda. Mislimda su to građani CrneGore prepoznali

Filip Vujanović, bivši predsjednik Crne Gore