Table of Contents Table of Contents
Previous Page  6 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 6 / 48 Next Page
Page Background

6

Pobjeda

Srijeda, 4. jul 2018.

Društvo

PODGORICA

–Broj putnika

uprvoj polovini ove godine,

uodnosunauporedni period

prošle, veći je za 25.000, a

Željeznički prevozbilježi i

rast prihodaodprodajeka-

rata - saopštila jePRtekom-

panijeAminaMurić.

Murić je Pobjedi pojasnila da

je do povećanja došlo zato što

je početkomove godine uklju-

čen u saobraćaj i noćni voz na

relaciji Bar –Beograd.

Ona je istakla da ankete poka-

zujudaputnicinajvišezamjer-

ki imaju na kašnjenja vozova,

što je uslovljeno kvarovima.

Murić je govoreći o stanju u

željezničkomsaobraćajuuCr-

noj Gori rekla da su u 2017. go-

dini imali kašnjenja vozova

zbog rekonstrukcije pruge u

Srbiji, dijelom kroz Crnu Go-

ru,testarostivoznihsredstava.

- Ovi problemi su se prenijeli

na prvi kvartal 2018. godine.

Već u drugom kvartalu ostva-

rujemo bolje rezultate u smi-

slu prometa. Rebalansom

budžeta s kraja 2017. dobili

smoznačajnafinansijskasred-

stva od Vlade za opravku vo-

znih sredstava. Uradili smo

opravku dvije lokomotive za

međunarodni, apopotrebi i za

lokalnisaobraćaj-reklajeMu-

rićuJutarnjemprogramuJav-

nog servisa.

Tako je, kako je istakla, zabilje-

žen rast broja putnika, ali i pri-

hoda odkarata.

- Broj putnika veći je u prvoj

polovini 2018. u odnosu na isti

period prošle godine za nekih

25.000 putnika. U finansij-

skompogledu, prihodi odpro-

daje karata veći su za 30 odsto

- kazala jeMurić.

Kad je riječ o nabavci tri nova

elektromotorna voza, ona je

reklada jeprojekatplaniranza

2019. godinu i to sredstvima iz

fondovaEU.

- To su tri nova elektromotor-

na voza planirana za 2019. go-

dinu. To će biti vozovi isključi-

vo za lokalni saobraćaj - rekla

je Murić i dodala da su dva

španskalokalnavozaispravna,

dok jedanpopravljaju.

K.J.

Željeznički prevoz bilježi rast od prodaje karata

Željeznička stanicauPodgorici

Putnici senajvišežale

nakašnjenjevozova

Nećebiti bodl

žice, zidova i

ZAJEDNIČKEPORUKEEVROPI:

Marković i Rama jučeuSkadru

Crna Gora ne treba

da bude na distanci

od problema

migracija jer je dio

Evrope. Ako se taj

problemprelije,

vlade dvije države

su obavezne da

reaguju – rekao je

DuškoMarković

PODGORICA

- CrnaGora i

Albanija će se odgovorno

odnijeti u slučajuvećegpri-

livamigranata, ali neće gra-

diti zidove, niti postavljati

bodljikavu žicu, saopštili su

premijeri CrneGore i Alba-

nije - DuškoMarković i Edi

Rama, nakonprve zajed-

ničke sjednice dvije vlade,

juče u Skadru.

Marković je kazao da migra-

cioni talas 2015. godine nije

zakačio Crnu Goru, ali da

je država već tada usvojila

operativni plan koji je podra-

zumijevao niz mjera ako se

ruta usmjeri preko Albanije i

Crne Gore.

MANIPULACIJE

– Već tada smo predvidjeli

lokaciju za prihvat izbjeglica

koje se nađu na teritoriji Crne

Gore. Danas se želi iz razli-

čitih razloga, a prije svega

političkih i manipulativnih,

pretvoriti u naše opredje-

ljenje da želimo da pravimo

kampove za ilegalne migran-

te – istakao je Marković.

Prema njegovim riječima,

nema od toga ništa, osim

odgovornosti zemlje da

bude spremna u slučaju

konkretnog izazova. Kako je

Potpredsjednici vlada Crne

Gore i Albanije, Milutin Simo-

vić i Senida Mesi, potpisali su

sporazumomeđusobnim

odnosima dvije države u

oblasti prekograničnog

upravljanja vodnim resur-

sima.

Simović je, kako je saopšte-

no, rekao da su ciljne oblasti

sporazuma održivo upravlja-

nje Skadarskim jezerom, Dri-

mom, Bojanom i Moračom.

U pitanju su, kako je naveo,

aktivnosti na očuvanju

kvaliteta voda, zaštite od

poplava, uređivanja i održa-

vanja vodotoka, intenzivnije

razmjene informacija i pro-

nalaženje fondova za inansi-

ranje ovih aktivnosti.

Naglasio je i potrebu iskori-

šćavanja zajedničkihmoguć-

nosti iz pretpristupnih fon-

dova Evropske unije, kao i

drugih donatora.

Ministar odbrane Predrag

Bošković potpisao je sa

Sporazumiosaradnji

albanskom koleginicom

OltomDžakom sporazum

između Vlade Crne Gore i

Savjeta ministara Republike

Albanije o saradnji u oblasti

prekograničnih operacija u

okvirumisije zaštite vazduš-

nog prostora (Air Policing).

Sporazum će, kako je saop-

šteno, omogućiti vazduhoplo-

vima oružanih snaga Grčke i

Italije da nesmetano prelaze

državne granice Crne Gore i

Republike Albanije.

I ministar unutrašnjih poslova

Mevludin Nuhodžić potpisao

je sa albanskim kolegama

FatmiromDžafajem i Oltom

Džakom sporazumo otvara-

nju zajedničkog graničnog

prijelaza Ckla - Zogaj za

međunarodni drumski, put-

nički i jezerski saobraćaj i spo-

razumo saradnji i uzajamnoj

pomoći u vanrednim situaci-

jama. Ministar kulture Alek-

sandar Bogdanović potpisao

je sa koleginicom iz Albanije,

ministarkomMirelomKum-

baro Furdži program saradnje

u oblasti kulture za period

2018 – 2020.

istakao, Crna Gora je posve-

ćena da bude uz one koji su u

nevolji i pomogne im i pruži

pomoć.

– Tačno je da je ove godine

evidentiran veći nivo ilegalnih

ulazaka u Crnu Goru iz Alba-

nije. Zajednički ćemo raditi da

naše granice i zemlje budu

bezbjedne i ako se desi veliki

talas migracija obezbijedimo

ono što smo obavezni u skla-

du sa Ustavom i očuvamo sta-

bilnost. Crna Gora i Albanija se

prema tome odgovorno odno-

se i u ovom trenutku nema

podizanja zidova, postavljanja

žica – istakao je premijer.

Granice su se ilegalno prela-

zile, podsjeća on, i prije nego

što su se pojavili migranti.

Dodao je da Albanija i Crna

Gora primjenjuju sporazumo

readmisiji.

– Crna Gora ne treba da bude

na distanci od problema

migracija jer je dio Evrope.

Ako se taj problemprelije,

vlade dvije države su oba-

vezne da reaguju – rekao je

Marković.

Ponovio je da centri za

migrante nijesu kampovi, već

centri u kojima se ljudi smje-

štaju, hrane i omogućava im

se zdravstvena zaštita i povra-

tak u zemlju iz koje dolaze.

– Kada smo rekli da planiramo

centre za prihvat, nijesmo rekli

Skupštinski odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu saslušao 10 kandidata iz reda uglednih pravnika za S

Iskustvomkoje imajuželedadajudopri

PODGORICA

–Skupštinski

odbor zapolitički sistem,

pravosuđe i upravu juče je

nastavio saproceduromiz-

bora četiri članaSudskog sa-

vjeta iz redauglednihprav-

nika, bezobzirana to što su

prošle sedmiceusvojene iz-

mjeneZakonaoSudskom

savjetu i sudijama, kojimse

pokušalapreduprijeditimo-

gućablokada sudskog siste-

ma, s obziromna toda je

ovomtijelumandat istekao

uponedjeljak2. jula.

KANDIDATI

Skupština dvotrećinskom,

odnosno tropetinskom veći-

nomudrugomkrugubiračla-

nove Sudskog savjeta iz reda

uglednih pravnika. Kako je

beznjihovog izboranemoguć

rad ovog tijela, a u svjetlu či-

njenice da rad parlamenta

bojkotuje dio opozicije, izbor

ovih članova Savjeta jemalte-

mentu je nastavljena procedu-

ranjihovog izbora, pa jeOdbor

zapolitički sistem, pravosuđe i

upravu juče saslušao 10 od 14

kandidata.

Nakonsultativnomsaslušanju,

kako je rekao predsjednik Od-

bora Željko Aprcović, oprav-

danonijesubili bivši predsjed-

nik Ustavnog suda Blagota

Mitrić, koji je nedavno hospi-

talizovan i sudijauEvropskom

sudu za ljudska prava Nebojša

B. Vučinić, zbog obaveza u

ovomsudskomorganuuStraz-

buru. Svoje odsustvo nijesu

opravdali, odnosno objasnili,

kako je on kazao, sekretarka

Sekretarijata za lokalnu samo-

upravu Tivat Jadranka Joksi-

mović i bivši sudija Vrhovnog

suda Gavrilo Čabarkapa. Za

njih će naknadno biti organi-

zovano konsultativno sasluša-

nje.

Aprcović je najavio da će već

na sljedećoj sjednici glasati o

kandidatima, utvrditi prijed-

log odluke i proslijediti ga

Skupštini na daljuproceduru.

Svih10kandidata juče je saop-

štilo da im jemotiv prijavljiva-

nja za članstvo u Sudski savjet

taj što smatraju da iskustvom

koje imajumoguda doprinesu

kvalitetnijemraduovog tijela.

SASLUŠANJE

Advokat Tomislav Dedić ka-

zao je da ima 42 i po godine

stažaupravosuđu,tedajekroz

advokatski rad prošao sve su-

ne blokiran, zbog čega je Vla-

da, a nakon konsultacija sa

Venecijanskom komisijom,

predložila izmjene zakona,

kojima je predviđeno produ-

ženje mandata uglednim

pravnicima do izbora novih.

Kako je konkurs za izbor čla-

nova Sudskog savjeta iz reda

uglednihpravnikaraspisan još

početkommaja, a 6. juna utvr-

đena lista kandidata, u parla-

Na pitanje odbornika Miloša

Nikolića da li neujednačenost

sudske prakse predstavlja

opterećenje za rad i integritet

sudija, advokat Tomislav

Dedić odgovorio je da bi

sudska praksa morala biti

ujednačenija.

Na pitanje odbornika Andrije

Nikolića kako sačuvati integri-

tet sudija u javnosti, rekao je

da on ima utisak da „sredstva

javnog informisanja utiču

i pokušavaju da podrivaju

autoritet sudstva“.

- Kada se vodi krivični postu-

pak, unaprijed nekog progla-

šavaju izvršiocem krivičnog

djela. Samo ona osoba koja

je pravosnažno osuđena za

određeno krivično djelomože

se nazvati lopovom, ubicom i

tome slično. Osnovni propust

našeg krivičnog zakonodav-

stva je što je svojedobno iz

Krivičnog zakonika izbačeno

krivično djelo uvrede i kle-

vete. Ova dva krivična djela

treba ponovo unijeti u Krivič-

ni zakonik – smatra Dedić.

Vratitikrivičnadjelauvredeiklevete

U fokusu zajedničke sjednice vlada Crne Gore i Albanije potencijalna

Osobe sa invaliditetom

uključiti na tržište rada

PODGORICA

–Projekat

„Prevencija socijalne isklju-

čenosti osoba sa invalidite-

tom“ (OSI) omogućio jeda ta

populacija stekne samopo-

uzdanje i poslovnevještine,

aposlodavcimadauvideka-

ko ih trebauključiti uredov-

no tržište rada– saopšteno

je jučenakonferenciji zano-

vinarenakojoj supredstav-

ljeni rezultati ovogprojekta.

Projekat su realizovali Udru-

ženje roditelja djece i omladi-

ne sa smetnjama u razvoju

„Staze“, upartnerstvusaNaci-

onalnom asocijacijom rodite-

lja djece i omladine sa smet-

njamaurazvoju,uzfinansijsku

podršku Zavoda za zapošlja-

vanjeCrneGore.

- Ciljna grupa su mlade osobe

sa invaliditetom, a njih šest je

bilo uključeno u projekat. Ra-

đene su 32 grupne psihološke

radionice u prva četiri mjese-

ca, kao i 24individualneradio-

nice psihološke podrške - re-

kla je predstavnica „Staza“

Marija Predstavnik Zavoda za

zapošljavanje Stanko Laković

istakao je da treba osnažiti

osobe sa invaliditetom da

ostvare što veći uticaj na trži-

šte rada i budu prihvaćene u

društvu.

Izvršna direktorica Arhimeda

DejanaPonoš rekla je da su to-

komdevet mjeseci rada osobe

sa invaliditetom postale dio

njihovog tima.

K.J.