Table of Contents Table of Contents
Previous Page  4 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 4 / 48 Next Page
Page Background

4

Pobjeda

Ponedjeljak, 2. jul 2018.

Ekonomija

PODGORICA

-Ukupanpri-

liv stranihdirektnih investi-

cija (SDI) uprva trimjeseca

ove godine iznosio je 138,4

miliona eura, dok se istovre-

meno iz zemljeodlilo87,6mi-

liona eura, pokazujuprelimi-

narni podaci Centralne

banke (CBCG).

Neto priliv stranih direktnih

investicija, odnosno razlika

između njihovog priliva i odli-

va, na kraju marta iznosio je

50,8 miliona eura i bio je 50,1

odstomanji nego u istomperi-

oduprošle godine.

Iz zemlje se po osnovu ulagan-

ja rezidenata u inostranstvo

odlilo 5,8 miliona eura, dok su

povlačenjasredstavanerezide-

nata investiranih u Crnu Goru

iznosila 81,8miliona eura.

Priliv stranih direktnih inves-

ticija u formi vlasničkih ulag-

anja iznosio je 56,9miliona eu-

ra, što čini 41,1 odsto ukupnog

priliva. Od toga jeunekretnine

uloženo 32,9 miliona eura, a u

preduzeća i banke 24 miliona

eura.

Priliv SDI u formi interkom-

panijskog duga iznosio je 78,1

milioneura ili 56,4odstoukup-

nog priliva.

S.P.

Preliminarni podaci CBCG o stranimdirektnim investicijama

Prilivza trimjeseca

138,4milionaeura

PODGORICA

- Institut cr-

nemetalurgije(ICM)uNik-

šićuuvođenjemnovetržiš-

ne logike i finansijske

disciplineuposljednjihse-

dammjeseciuspijevadapo-

slujebezzaduživanja, ispla-

ćujezarade, vraćadugove i

kvalitetproizvodapokoji-

masunekadabiliprepo-

znatljivi.

Izvršni direktor Instituta za

crnumetalurgijuRankoNiko-

lić, koji je krajem novembra

preuzeoupravljanjefirmomu

kojoj je većinski vlasnik kapi-

tala država, s optimizmom,

pokrivenimposlovnimrezul-

tatima, govori orealizovanom

planovima, ali i podsjeća na

teškozatečenostanje.

- Ulaskom u Institut suočio

sam se s velikimproblemima

koji su bili značajno veći od

očekivanog.Dugovanjasubila

veoma velika, enormna nena-

plaćena potraživanja, nedo-

statak finansijske discipline,

nepoštovanje rokova, zastar-

jela oprema, podijeljen kolek-

tiv - rekao je Nikolić agenciji

Minabiznis.

Prema njegovim riječima, sa-

mo dug za građevinsko zeml-

jište bio je skoro dostigao

iznos od 200 hiljada eura, a

posebanproblembilisunepo-

voljni komercijalni krediti od

100 i 80hiljadaeura.

-Kreditneobavezezaiznosod

100 hiljada bile su pri kraju i

uspjeli smo da ga realizujemo

i prije roka. Pokušaćemo da

drugi preostali kredit repro-

gramiramo ili eventualno zat-

vorimo,ukolikonamposlovne

okolnosti to dozvole. U nasl-

jeđe nam je ostao i reprogram

poreskogdugaodoko200hil-

jadaeura - rekao jeNikolić.

Govoreći o vraćanju kvaliteta

proizvoda, Nikolić je ukazao

da su utvrdili veoma visoke

kriterijume i procedure za

poštovanjeradneitehnološke

discipline, što je neophodno

dabiimeInstitutaponovobilo

ulaznicaza sva tržišta.

-KvalitetInstitutovihprozvo-

damora imati oznaku robe sa

nultomgreškom jer je to naša

jedina šansa na tržištu, s obzi-

rom na male kapacitete. Ne

smijemo dozvoliti da bude

škarta uproizvodnji - rekao je

Nikolić i dodao da se takav

njegovzahtjevpoštuje.

To je, uz konkurentnu cijenu,

ukazujeNikolić, i razlog što je

značajnakoličinaInstitutovih

proizvoda izašla na inostrano

tržište.

- Cilj nam je da sa našim

specifičnim proizvodima pr-

vo podmirimo potrebe tržišta

u Crnoj Gori, zbog čega smo

ostvarili kontakte sa ključnim

firmama u reprolancuudrža-

vi, prije svega pljevaljskim

Rudnikom i Termoelek-

tranom, Kombinatom alu-

minijuma, Željezarom, kao i

privatnim firmama koje

proizvode velike količine

građevinskog materijala i

imaju separacije - rekao jeNi-

kolić.

UInstitutu, podsjetio jeNiko-

lić, bili su elitni kadrovi i

s t ručn j ac i nekada šn j e

Željezare, a i sada njegov rad

počivananjihovimznanjimai

timskomradu.

Govoreći o neophodnoj mod-

ernizaciji postrojenja u kl-

jučnompogonu Čeličani, na-

veo je primjer kristalizatora

koji nije promijenjen duže od

15 godina, a bio je potpuno iz-

raubovan,zbogčegasusejavl-

jale i greškeuproizvodnji.

-Uspjeli smodapoveomapo-

voljnimuslovima obezbijedi-

mo nabavku novog kristaliza-

toraivećunarednommjesecu

očekujemo njegovu dopremu

i probni početak rada, što će

omogućiti još veći kvalitet

proizvoda i manje grešaka u

kasnijoj fazi prerade čelika -

rekao jeNikolić.

On je naveo da su realizovali i

druge investicione aktivnosti,

od kojih je najznačajniji

prelazak na novu tehnologiju

sa kazanskog na sifonsko

livenje, kojom se uz pojačan

kvalitet, postiže i bolja

ekonomija proizvodnje. UIn-

stitutu je zaposleno oko 70

radnika.

- Sve obaveze prema radnici-

maseredovnoizmiruju,mada

je prosjek zarada za sada oko

460 eura što je nedovoljno za

zahtjevneproizvodneiinžen-

jerskeposlove.Uspjeli smoda

platimo i sve poreze i obaveze

zaostale od septembra prošle

godineisadatekućeizmiruje-

mo - rekao je Nikolić i dodao

da će u narednom periodu

pokušati da se izbori zaodrži-

vo povećanje plata i upošlja-

vanjenovihmladihkadrova.

Ciljmenadžmenta jeda stabi-

lizuje proizvodnju kroz obez-

bijeđeni kvantitet što jedino

garantujukvalitetniproizvodi

i povjerenje kupaca koje se

mukotrpnostiče.

- U narednim mjesecima

očekujemo dobijanje znača-

jnihposlova i kada jeupitanju

crnogorskaprivreda-rekaoje

Nikolić.

Institutcrnemetalurgijeosno-

van je 1974. godine za potrebe

naučno-istraživačkog rada i

tehnološkograzvojaŽeljezare,

a raspolaže sa oko 55 hiljada

kvadratnihmetara, od čega je

oko pet hiljada kvadrata

poslovnogprostora.

S.P.

Kvalitet Institutovih proizvodamora imati

oznaku robe sa nultomgreškom jer je to

naša jedina šansa na tržištu imajući u vidu

male kapacitete, rekao je direktor nikšićkog

Instituta za crnumetalurgiju Ranko Nikolić

U Institutu crnemetalurgije nova tržišna logika i nansijska disciplina

Vraćajudugove i

kvalitet proizvoda

PODGORICA

- Prosječna

zaradabezporeza i doprino-

saveć godinamauCrnoj Go-

ri iznosi oko500eura i nebi-

lježi senjenznačajniji rast.

Ekonomski analitičar Siniša

Lekić i predstavniciUnije

slobodnih sindikata

(USSCG) smatrajuda jeupi-

tanjunegativan trend, koji

zaposljedicu imakontinui-

ranourušavanje standarda

zaposlenih i građana.

- Rast cijena proizvoda i uslu-

ga ne prati i rast zarada, te na

taj način, iz dana u dan, pada

kupovna moć stanovništva –

kazali su izUSSCGPobjedi.

Pobjedini sagovornici upozo-

ravajuda iakoCrnaGorabilje-

žiposljednjihgodinaekonom-

ski rast, to se ne reflektuje na

povećanje zarada. I posljednji

podacipokazujudajeuprvom

kvartalu ove godine realna

stopa rasta bruto domaćeg

proizvoda (BDP) iznosila 4,5

odsto.

POLITIKAZARADA

- Način kako su zarade limiti-

rane poznat je samo Vladi i

ministrima koji kreiraju poli-

tiku zarada. Rast BDP obično

ima pozitivne rezultate na za-

rade, no kod nas to nije slučaj

– rekao jeLekić.

On je upozorioda kodpolitike

zarada zaposlenih u javnom

sektoru nema planiranih pov-

ećanja, koja prate rast BDP ili

nekihdrugihparametara.

-Upolitici zaradanema jasnih

parametara koji će uticati i na

njihovopovećanje,većjetosa-

mo slobodna procjena Vlade,

koja na početku svake godine

govori kako nema prostora za

povećanja, dok istovremeno

rastu ukupna zaduženja i

zamrzavanja plata. Tako da

zaposleni nevidebenefite ras-

ta privrede - istakao jeLekić.

Prema njegovim riječima, sve

ovo pokazuje da plate tapkaju

umjestuidasepohvaleorastu

privrede ne reflektuju i na za-

rade zaposlenih.

- Preduslovi za povećanje pla-

ta su odavno ispunjeni, ali to

očigledno nije prioritet. Kada

pogledamo koliko su zarade

rasle u posljednjih pet godina,

vidimo da tu nema pomaka,

što znači da je kupovna moć u

stalnompadu–kazao jeLekić.

Sindikalci smatrajuda je dobro

što u Crnoj Gori imamo trend

rasta BDP-a, ali navode da taj

trend mora da prati i rast stan-

darda zaposlenih i građana.

- Logičan i očekivani efekat je

kada više proizvodite, više i

prihodujete, kako na naciona-

lnom tako i na ličnom nivou.

Na žalost, to već odavno nije

s l uča j kod na s i pored

zvaničnog rasta BDP-a nama

rastu javni dugovi, pa opet ne-

maprostorazaočekivanopov-

ećanje zarada – rekli su pred-

stavnici USSCG.

Onidodajuda takvaekonoms-

ka politika hitno mora da se

promijeni.

- Jer prostora za povećanje

zarada ima ukoliko sa društ-

venim bogatstvom budemo

gazdovali domaćinski, a

državne institucije počnu da

odgovornije i profesionalnije

obavljaju svoj posao i imple-

mentiraju zakonska rješenja –

poručeno je izUSSCG.

MINIMALAC

Predstavnici ove sindikalne or-

ganizacije poručuju da mini-

malnazaradamoradasepoveća

i daza topostoji više razloga.

- Ključni i sam po sebi dovol-

jan razlog je činjenica damin-

imalna zarada od 193 eura ne

pokriva ni apsolutnu naciona-

lnu liniju siromaštva, koja u

CrnojGorinijeobjavljivanaod

2013. godine, kada je iznosila

186,45 eura, a kamoli svrhu

Već godinama ne dolazi do značajnijeg rasta prosječne

Dokplatemir

Preduslovi

za povećanja

plata su

odavno

ispunjeni, ali

to očigledno

nije prioritet,

navodi

ekonomski

analitičar

Siniša Lekić.

Sindikalci

smatraju da

je dobro što

imamo trend

rasta BDP-a,

ali navode da

taj trendmora

da prati i rast

standarda

SinišaLekić