Table of Contents Table of Contents
Previous Page  3 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 3 / 48 Next Page
Page Background

3

Pobjeda

Ponedjeljak, 2. jul 2018.

Politika

PODGORICA

-Demokratska

CrnaGora iGrađanskipokret

Uranećesevratitiuparlament

doksene iscrpe idogovoresva

rješenja izPlana izbornihre-

formi, poručio je liderDemo-

krataAleksaBečić.Onjena-

veodasuplanpodržale

institucijeEvropskeunije i

njeni visoki zvaničnici.

- Ne postoji ni promil mogućno-

sti da se poslanici Demokrata i

Urevrateuplenumiredovanrad

parlamenta prije nego ad hoc

parlamentarni odbor definiše

konkretneprijedloge rješenja za

implementacijuPlana izbornih i

drugihreformi,kojimse,između

ostalog, predviđa i potvrđivanje

datuma parlamentarnih, kao i

dogovor o datumu opštih lokal-

nihizborauCrnojGori-rekaoje

Bečiću intervjuuagencijiMina.

Toje,kakojedodao,nedavnopo-

tvrdila i portparolka Evropske

komisijeMajaKocijančić.

-Kadasmoutvrdiliuslovezapo-

vratakuparlament,kaoozbiljnii

odgovorni ljudi smo dužni da se

takvihuslovadržimo, bezozbira

na kontinuirane udare koje trpi-

mo, jer smo konstantno izloženi

najprimitivnijimmogućim na-

padimaDemokratskepartije so-

cijalista i Demokratskog fronta -

istakao jeBečić.

On je rekao da Demokrate već

duže vrijeme, a naročito nakon

posljednjih izbora, osjećaju po-

jačanu odgovornost za preduzi-

manje konkretnih koraka i inici-

jativa u pravcu razrješenja

ukupne političke i socio-eko-

nomske situacijeudržavi.

- Zato samzajedno sa Dritanom

Abazovićemcjelokupnoj doma-

ćoj i međunarodnoj javnosti

predstavioplan,čijijezadatakda

na narednim izborimaDPS u tr-

ku na 100metara ne kreće sa 70.

ami iz opozicije sa deset metara

iza startnecrte - rekao jeBečić.

Kako je dodao, da bi sve imalo

smisla, plan su već počeli da

sprovode tako što su pokrenuli

inicijativudaseformira„adhoc“

parlamentarni odbor čija nad-

ležnost bi se iscrpila u pripremi

zakonskog okvira i drugih legi-

slativnihrješenja .

S.P.

Nemapovratkado ispunjenja svihrješenja izplana

Poruka lidera Demokrata Alekse Bečića o vraćanju u parlament

AleksaBečić

EU će se više baviti regionomsamo ako bi stvari bile

pogoršane. Ako bi se reforme nastavile u pravom

smjeru, pitanje regiona ne bi bilo visoko na dnevnom

redu EU institucija, ali to bi bio dobar signal. I to

bi značilo da imamo više prostora da se bavimo i

ekonomskim temama, kaže Gordana Đurović

GordanaĐurović

RAZGOVOR:

Gordana Đurović, predsjednica Crnogorske panevropske unije

Đurović:

Napredak

susjeda

dobar i za

CrnuGoru

PODGORICA

– Najava evrop-

skog komesara za proširenje

i susjednu politiku Johanesa

Hana da bi Makedonija i Albani-

ja do kraja 2019. godine mogle

početi pregovore o članstvu u

EUmože se pozitivno odraziti

i na Crnu Goru, ocijenila je u

razgovoru za Pobjedu pred-

sjednica Crnogorske panevrop-

ske unije i profesorka na Eko-

nomskom fakultetu Gordana

Đurović.

- Svaka odluka dobra za jednu

zemlju, dobra je za sve druge,

pa tako i za Crnu Goru. Svi

smomi veoma povezani i od

izuzetne je važnosti da svi naši

susjedi rade na svojim reforma-

ma, što znači na svojoj bezbjed-

nosti, stabilnosti i prosperitetu.

Pored pozitivnog efekta

prelivanja, ne treba zanemariti

ni efekat rasta konkurencije u

dinamici pregovora, pa se onda

nekako svi više trude, a proces

postaje transparentniji – navela

je Đurović.

Dodala je i da pitanje regiona,

ukoliko bi reforme bile nastav-

ljene u pravom smjeru, ne bi

bilo visoko na dnevnom redu

EU institucija, ali i da bi to bio

dobar signal.

- To bi značilo da imamo više

prostora da se bavimo i eko-

nomskim temama. Ove odluke

svakako pozitivno utiču na

integracionu dinamiku regiona,

ali se, naravno, taj proces neće

odvijati jednokratno, niti preko

noći. Predstoji nam još dosta

posla na tomputu – istakla je

Đurović.

POBJEDA:

Što sadrže

nedavno usvojeni zaključci

Evropskog savjeta kada je riječ

o našem regionu i politici pro-

širenja?

ĐUROVIĆ:

Ove godine Savjet

je de inisao 75 zaključaka, koji

su navedenomprocedurom

pretočeni u odluke, de inisane

kao generalne ocjene i zaključ-

ci i zaključci po zemljama.

Svaka zemlja proširenja dobila

je po desetak važnih zaklju-

čaka. Prvo, političku potvrdu

otvorenih vrata uz princip

uslovljenosti i ispunjavanja

kriterijuma za članstvo. Drugo,

isticanje gdje se trebaju sprove-

sti dublje i obuhvatnije reforme

što prije i treće, kraći zaključci

o dobrim, pozitivnimostvare-

njima. Tako je tradicionalno

Crnoj Gori istaknuta potreba

fokusa na ispunjenje Akcionog

plana za poglavlja 23 i 24, a sve

to s obziromna liderskomjesto

u broju otvorenih poglavlja

poslije šest godina pregovora,

dobre rezultate ekonomskog

rasta, povratak dijela opozicije

u parlament, dobru regionalnu

saradnju i susjedske odnose,

kao i stopostotnu usklađenost

spoljnopolitičkih pozicija sa EU.

Srbija je došla do 14 otvore-

nih poglavlja, ali joj se pored

poglavlja vladavine prava,

posebno navodi više preporu-

ka koje bi trebale da dovedu do

normalizacije relacije Beograd-

Priština u formi pravno obave-

zujućeg sporazuma. U pozitiv-

nom kontekstu ističe se rea ir-

misana strateška posvećenost

Srbije evropskim integracijama,

unapređenje biznis ambijenta i

unapređenje pristupa regional-

noj saradnji u cjelosti.

Turskoj je ključni problem

vladavina prava, gdje se pored

starih, decenijskih preporuka

sada navodi i značajan broj

novih preporuka, koje vode do

krajnjeg zaključka da se Turska

udaljava od EU i da je proces

pregovora efektivno zamrznut.

Makedoniji se potvrđuju teško

ostvareni prvi rezultati u demo-

kratskim reformama u zemlji,

kako po pitanju političke sta-

bilnosti, tako i reintenziviranju

unapređenja pravosudnog

sistema, u skladu sa de inisa-

nomEU reformskomagendom.

Ističe se i uloga civilnog društva

u podršci demokratskim refor-

mama, a posebno pozitivno,

odnosno ključno – pozdravlja

se postizanje sporazuma o

imenu zemlje sa susjednom

Grčkom.

Albaniji je takođe na vrhu liste

prioriteta oblast vladavine

prava, posebno reforma pra-

vosuđa, antikorupcija i borba

protiv organizovanog krimi-

nala, ali i problemuzgajanja i

prometovanja kanabisa, gdje

ima određenih poboljšanja u

posljednjimmjesecima. Osta-

je takođe i potreba stalnog

isticanja značaja unapređenja

političkog dijaloga vlasti i opo-

zicije, kao i zabrinutost zbog

zloupotreba vizne liberalizacije.

Albanija je takođe usaglašena

sa EU spoljnimpozicijama, dok

joj je unaprijeđena i regionalna

saradnja. Međutim, i pored

progresa, pet kriterijuma za

otvaranje pristupnih pregovora

prisutni su i dalje.

Bosni i Hercegovini su, u susret

izborima u oktobru, prihvaćeni

odgovori na pitanja iz Upitnika,

ali na dodatna pitanja i misije

na terenu tek treba da odgovo-

ri, te je još uvijek dosta posla do

sljedeće evropske stepenice.

Nema ni dovoljnih zakono-

davnih reformi, ni jedinstvenih

strategija za zemlju, dok ima

progresa u ekonomskoj sferi i

unapređenju konkurentnosti

zemlje. Opet je sprovođenje

presude u slučaju Sejdić-Finci

pozicionirano kao ključno za

ostvarivanje statusa zemlje

kandidata.

Kosovo je prozvano da u

potpunosti sprovodi SSP, ali

i pohvaljeno za konačno pri-

hvatanje sporazuma o granici

sa CrnomGorom. Vladavina

prava je ključna oblast za brigu,

od reforme pravosuđa, do anti-

korupcije i borbe protiv organi-

zovanog kriminala, a posebno

progresa u oblasti borbe protiv

radikalizacija, ekstremizma i

terorizma. Konačno, ključni

politički zaključci odnose se

na dijalog Priština – Beograd,

pregovore oko obavezujućeg

sporazuma, ali i sprovođenje

svega prethodno dogovorenog

i usvajanja statuta Zajednice

srpskih opština.

POBJEDA:

Po pitanju strateš-

kih odluka, u cjelini i po zemlja-

ma, šta možemo izdvojiti?

ĐUROVIĆ:

Kada je riječ o

regionu, potvrđena je preda-

nost Unije procesu proširenja

i evropskoj perspektivi Zapad-

nog Balkana, što bi se moglo

prevesti da ćemo postepeno

sve manje biti susjedni region

EU bremenit problemima, a sve

više geografski dio Evrope koji

pristupa Uniji.

Kada je riječ o pojedinačnim

zemljama, svakako su najvaž-

nije poruke sadržane u tački

44. za Makedoniju i tački 54.

za Albaniju. To je bio važan

dan za ove dvije zemlje našeg

regiona, kao i za sve nas, u

širem kontekstu bezbjednosti i

zajedničke evropske perspekti-

ve. Države članice Unije poslale

su jasnu poruku da se napori

uloženi u reforme i podsticanje

pomirenja, dobrosusjedski

odnosi i politički dijalog isplate.

Od toga direktnu korist imaju

te zemlje jer sve snažnije spro-

vode demokratske i ekonom-

ske reforme, što je u najboljem

interesu građana i ekonomije

tih zemalja.

Naime, Evropski savjet je donio

uslovne političke odluke da se

sa ovim zemljama uđe u proces

pripreme za otvaranje pristu-

pnih pregovora sljedeće godi-

ne. Navedeni su ključni zadaci,

koje će ove zemlje morati

razraditi u akcione planove, a

koje će u narednih 12 mjeseci

nadgledati Komisija. Ako njen

izvještaj bude pozitivan, slje-

deća odluka Savjeta biće da se

pristupni pregovori sa ove dvije

zemlje otvore, pa bi prva među-

vladina konferencija mogla biti

organizovana do kraja 2019.

godine. Drugim riječima, u

postojećimokolnostima, nema

euforije, ali je progres u refor-

mama ovim zemljama ipak

,,politički“ priznat i imajumapu

puta. Od njih samih, zavisiće da

li će u tome uspjeti.

Ključni zadaci Makedonije su

fokus na reformu pravosuđa,

antikorupcija, uključujući visoki

politički nivo, borba protiv

organizovanog kriminala,

reforma bezbjednosnih službi

i reforma pravosuđa. Makedo-

niji je od presudne važnosti da

uspije u proceduri potvrđivanja

sporazuma o imenu, a izvje-

snost tog procesa biće svakako

osnažena očekivanimpozivom

za članstvo u NATO, sredinom

jula ove godine.

Kada je riječ o Albaniji, tu

je reforma pravosuđa koja

uključuje i ponovnu evaluaciju

sudija i tužilaca u skladu sa

ustavnimpromjenama, osniva-

nje specijalnog tužilaštva, naci-

onalnog istražnog biroa i suda,

zadovoljavajući bilans rezultata

u oblasti borbe protiv korupcije

i organizovanog kriminala.

POBJEDA:

Evropski komesar

za proširenje Johanes Han je

nedavno najavio da bi Make-

donija i Albanija do kraja iduće

godine mogle otpočeti proces

pregovora o članstvu. Ukoliko

se to dogodi, da li će to ubrzati

ili usporiti proširenje Unije?

ĐUROVIĆ:

Na istoj sjednici

Evropskog savjeta, na dnev-

nom redu tačka broj jedan bila

je politika migracija i pitanje

evropskog jedinstva i solidar-

nosti u vezi sa tomgorućom

temom. To postaje pitanje svih

pitanja za buduću konsolidaciju

Unije. Drugo pitanje, takođe

veoma važno, je intenziviranje

debate o budžetu Unije 2021-

2027. za 27 država članica.

Treće pitanje, odluka o struktu-

ri novog Evropskog parlamen-

ta za izbore maja 2019. godine

i pitanja stabilnosti eurozone.

Veoma su velike teme bile

na junskom zasijedanju i one

se prenose na sastanke u

narednomperiodu, kao ključni

prioriteti.

Politika proširenja je potvrđe-

na, ali imajući u vidu prethodne

prioritete, svakako da će se EU

više baviti regionom samo ako

bi stvari bile pogoršane. Ako bi

se reforme nastavile u pravom

smjeru, što bi trebao pokazati

monitoring Komisije, pitanje

regiona ne bi bilo visoko na

dnevnom redu EU institucija,

ali to bi bio dobar signal. I to bi

značilo da imamo više prostora

da se bavimo i ekonomskim

temama.

Ove odluke svakako pozitivno

utiču na integracionu dinamiku

regiona, ali se naravno taj pro-

ces neće odvijati jednokratno,

niti preko noći. Predstoji nam

još dosta posla na tomputu.

POBJEDA:

Da li će i kako će

to uticati na proces pregovora

Crne Gore za članstvo u EU?

ĐUROVIĆ:

Svaka odluka

dobra za jednu zemlju, dobra

je za sve druge, pa tako i za

Crnu Goru. Svi smomi veoma

povezani i od izuzetne je važ-

nosti da svi naši susjedi rade

na svojim reformama, što

znači na svojoj bezbjednosti,

stabilnosti i prosperitetu. Pored

pozitivnog efekta prelivanja,

ne treba zanemariti ni efekat

rasta konkurencije u dinamici

pregovora, pa se onda nekako

svi više trude, a proces postaje

transparentniji.

ĐurđicaĆORIĆ

Tako je tradicion-

alnoCrnoj Gori

istaknuta potreba

fokusa na ispunjen-

jeAkcionog plana

za poglavlja 23 i 24,

a sve to s obzirom

na liderskomjesto

ubrojuotvorenih

poglavlja poslije

šest godina prego-

vora, dobre rezul-

tate ekonomskog

rasta, povratak

dijela opozicije u

parlament, dobru

regionalnu saradnju

i susjedske odnose,

kao i stoposto-

tnuusklađenost

spoljnopolitičkih

pozicija sa EU