Table of Contents Table of Contents
Previous Page  5 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 5 / 48 Next Page
Page Background

5

Pobjeda

Nedjelja, 1. jul 2018.

Aktuelno

PODGORICA

- Crnogorske

nevladine organizacije

sukroz tri projekta IPA II

od 2014. do 2017. godine

odEvropske unije dobile

6.833.839 eura, pokazuju

podaci predstavljeni u

publikaciji „Instrumenti

za pretpristupnupomoć

zemljama ZapadnogBalka-

na“, koja je juče predstavlje-

na tokomRegionalne kon-

vencije o EU integracijama

ZapadnogBalkana.

Za program „Podrške orga-

nizacijama civilnog društva“

(Civil Society Facility - CSF) 10

crnogorskih NVO podijelili su

2.570.774 eura za 2016. i 2017.

godinu, pokazuje publikacija,

dok su kroz isti program za

period 2014 - 2015. godine

dobile 2.549.135 eura.

Najviše novca za period od

2016. do 2017. godine dobila

je NVO Fond za aktivno gra-

đanstvo (FAKT) - 300.000

eura, zatimCentar za građan-

sko obrazovanje - 293.284

eura. Centar za razvoj nevla-

dinih organizacija (CRNVO)

dobila je 221.598 eura, Centar

za monitoring i istraživa-

nje (CEMI) 262.800 eura,

Transparency International -

291.490 eura, Institut alterna-

tiva - 224.252 eura, NVO Rodi-

telji 230.533 eura, Mreža za

afirmaciju nevladinog sektora

(MANS) 270.770 eura i NVO

Green Home 242.040 eura.

Za programprofesionalizacije

medija crnogorski mediji i

NVO dobili su od EU 1.102.354

eura za 2016. i 2017. godinu.

Televizija Vijesti i Mreža za

afirmaciju nevladinog sektora

(MANS) dobili su 124.500

eura, Centar za istraživačko

novinarstvo Crne Gore -

80.925 eura, Radio- Televizija

Crne Gore 107.331 euro i Cen-

tar za demokratiju i ljudska

prava (CEDEM) i Prva TV -

97.420 eura.

U 2017. kroz isti program

novac iz IPA fondova podije-

lili su Institut za medije Crne

Gore, Slovenački institut mira

i Mreža za etičko novinarstvo

iz Britanije dobili su grant i to

124.955, MANS, Mreža za istra-

živanje kriminala i korupcije i

Mreža za razvoj novinarstva

- 124.950, dok su za zajednički

projekat CIN, BIRN, Monitor

dobili 97.250. Centar za gra-

đansko obrazovanje (CGO) je

zajedno sa portalomUL info i

RTCG zaradio 111.879, a Agen-

cija Mina i NVO 35 mm 115.147.

Daily press Vijesti i Građanska

alijansa dobili su za zajednički

projekat 124.997 eura.

Kroz program „Evropski

institut za ljudska prava i

demokratiju“ (EIDHR) za 2016.

i 2017. pet crnogorskih NVO

prihodovale su 611.572 eura.

Najviše novca dobila je NVO

Juventas i to 150.000 eura,

zatimUdruženje mladih sa

hendikepom 145.059, te Cen-

tar za građansko obrazovanje

141.622 eura. Centar za moni-

toring i istraživanje (CEMI)

dobio je kroz ovaj program

56.980 eura, a Asocijacija za

demokratski prosperitet (ZID)

117.909 eura. Programprofe-

sionalizacije medija u 2016.

godini iznosio je 410.176 eura,

a korisnici su Televizija Vijesti

i Mreža za afirmaciju nevladi-

nog sektora 124.500 eura.

U izvještaju o raspodjeli fon-

dova se navodi da su crno-

gorske nevladine organizacije

veoma dobro apsorbovale

IPA fondove i da su za tri pro-

jekta kroz pet poziva dobile

ukupno 6.833.839 eura.

J. Đ.

Fondovi Evropske unije bili izdašni prema

pojedinimdjelovima civilnog društva

Nevladineorganizacije

dobileodEUgotovo

sedammilionaeura

ednik Saveza ekonomista Crne Gore

st

dsto

g

reli

a

POBJEDA: Vlada polako isplaćuje italijanskukompaniju

A2A i vraća Elektroprivredudržavi. Kakoocjenjujete taj

potez?

MIHAILOVIĆ:

Pozdravljampotez Vlade koja otkupljuje akci-

je EPCG. Više puta samgovorio, a i danas kažemda moramo

da koristimo domaću pamet i resurse. Ako ne umijemo

upravljati jednim ekonomski relativno jednostavnim siste-

mom kakva je EPCG – ne bilo nas.

Ne znači da EPCG treba da bude izolovan sistem, da ne treba

na bazi javno privatnog partnerstva da tražimo strateškog

partnera, ali ono štomi znamo nikomne treba da dajemo.

Ne smatramda smomi ,,popili pamet cijelog svijeta“, ali nas

ne treba učiti da kad ujutro ustanemo prvo treba da se umi-

jemo. Sada treba da otvorimo četvoro očiju i dobro vidimo s

kim ćemo dalje biti partner u EPCG - da ne dođemo u sličnu

situaciju.

Nebilonasakone

možemoupravljati

Elektroprivredom

Ako se nastavi ovakav

odnos uvoza i izvoza,

CrnaGora ćemorati da

ide unovo zaduživanje

koje bi moglo skupoda

nas košta

POBJEDA: Upornoupozo-

ravate da se ne smije zane-

mariti inflacija?

MIHAILOVIĆ:

Na početku

godine sam skrenuo pažnju

na inflaciju koja je umaju

bila 0,5 odsto na mjesečnom

nivou, a mjerena harmo-

nizovanim cijenama na

godišnjemnivou 3,5 odsto.

Slikovito rečeno, ako pri-

vreda proda danas nešto

za 100 eura za mjesec dana

je izgubila 0,5 odsto. To je

podatak za ozbiljno upozo-

renje. Inflacija preko jedan

odsto na godišnjemnivou je

za monitoring.

Nije to problemna koji

pažnju treba da usmjeri

samo Vlada, nego i Cen-

tralna banka, ali i svi koji na

njega mogu da djeluju.

Inflacijune

smijemo

zanemariti

putu i očekuje se u ovoj godini

dabudeinvestirano200milio-

na eura, stiglo je oko 500kine-

skih radnika zbog zahtjeva da

se autoput završi na vrijeme.

Ta investiija će davati multi-

plikativne efekte.

POBJEDA:

Da li Crna Gora

možedoćiusituacijudajavni

dug servisira iz svojih izvora

ne zadužujući sedodatno?

MIHAILOVIĆ:

CrnaGorane

smije da se dalje zadužuje za

tekućupotrošnju i dobro je što

je toVladapodvukla. Prošlasu

zauvijek vremena zaduživa-

nja te vrste.

Po podacima iz marta, javni

dug je 2,7milijardi eura ili oko

60,6 odsto BDP - spoljni je 2,2

milijarde,aunutrašnjioko460

miliona eura. BDP je u prvom

kvartalu ove godine bio 832

miliona, a prošle u istomperi-

odu 773 miliona ili preko 60

miliona eura više. Kad se sve

sagleda, smatram da imamo

tolerantno zaduženje u odno-

su na BDP. Oko duga se često

čuju oprečnamišljenja, a ja ne

smatramda je on najveći pro-

blemCrneGore. Dug je teorij-

ski i praktično „zao drug“, ali

ako se zadužujete za poveća-

nje privrednog razvoja, onda

tonije problem.

IovoštoseCrnaGorazadužila

za 500 miliona nije novi dug,

nego odličan potez reprogra-

ma pod mnogo povoljnijim

uslovima,štopokazujedanaša

država ima mnogo pozitivniji

imidž na međunarodnom tr-

žištu nego prije nekoliko go-

dina. Sve to govori da se u pri-

vredi i društvu dešavaju

pozitivni pomaci.

Crna Gora će u budućnosti

morati da pravi strategiju da

se značajnije razdužuje. Po-

većanje BDP na bazi realne

ekonomije je jedini uslov za

stvaranje uslova za razduži-

vanje. To znači da što je više

moguće povećamo izvoz.

Uvoz teško možemo smanji-

vati jer je uvozna zavisnost

prilično velika.

POBJEDA:

Industrijska

proizvodnja, turizam i još

neke grane počele su da vu-

kuekonomijunaprijed.Da

li

treba neštomijenjati u stra-

tegiji privrednog razvoja?

MIHALOVIĆ:

Sazreli su

uslovi da ozbiljno diskutuje-

mo omodelu rasta Crne Gore

zanarednih10godina.Ne

tre-

ba mijenjati oslonac na turi-

zam, energetiku, poljoprivre-

du u širem kontekstu, ali bih

dodao industrijsku proizvod-

nju - ali ne onu nekadašnju

poput KAP-a, Željezare nego

samanjimprerađivačkim ka-

pacitetima, koji će biti pove-

zani sa okruženjem i svjet-

skim tržištem u kome ćemo

proizvoditi segment nekog

proizvoda, ne mora biti zao-

kružen. Moramo da iskoristi-

mo potencijale drvne indu-

s t r i j e k o j a j e mn o g o

zapostavljena i u kojoj smo

ranijesa izvozomdrveta imali

mnogo promašaja. Tu je i sek-

tor usluga, turizam treba tije-

sno povezati sa poljoprivre-

dom kako bismo povećali tzv.

nevidljivi izvoz. Ali moramo

biti svjesni da je turizam veo-

ma osjetljiv na političke i dru-

ge probleme i on sam, bez ob-

zira što može da generiše, ne

može da vuče r azvoj.

U poljoprivredi je napravlje-

no puno, ali su problemi takvi

da seukratkomrokunemogu

riješiti. Uporan i sistematičan

rad mora dati rezultat. Naš

sektoruslugaostvarujesuficit

od 500miliona, ali je nedovo-

ljandapokrije raskorak izme-

đu izvoza i uvoza.

POBJEDA:

Decenijama

imamo veliki uvoz i mali

izvoz, novac se odliva iz ze-

mlje - kako topreokrenuti?

MIHAILOVIĆ:

Taj problem

seposljednjihgodinadodatno

povećao. Zaključno samajom

ove godine spoljnotrgovinska

razmjena je bila 1,1 milijardu

eura - 13 odsto više nego u

istom periodu prošle što, po-

red ostalog, pokazuje i živost

ekonomi j e. Al i j e uvoz

značajan, 960 miliona, 13,1

odstoveći, a izvoz160miliona

za 12,3 odsto veći. Među-

tim, dugoročan problem je

štosesmanjujepokrivenost

uvoza izvozom - u martu

ovegodine jebila16,5odsto,

a u istom periodu prošle

16,7 odsto. U vrijeme bivše

Jugoslavije je bila između

25 i 30 odsto. Istina, taj po-

datak varira, sada i autoput

ima uticaja, ali se taj pro-

blemnemože riješiti preko

noći.Moraserješavatiusta-

novljenjem novog pravca

razvoja. Podloga mora biti

realnaekonomija-turizam,

industrija, poljoprivreda...

POBJEDA:

Na što Vlada

premijeraMarkovića tre-

ba da se fokusira u nared-

nom periodu kako bi se

lakše izborila sa ekonom-

skimproblemima?

MIHAILOVIĆ:

Vladapre-

mijera DuškaMarkovića je

uradila mnogo za nepunih

20 mjeseci. Ali problema

ima puno. I nemamo ih sa-

momi nego i region, EU... A

mi kaomala ekonomija tre-

ba da uradimo što je donas.

Treba se usmjeravati na re-

alnu ekonomiju, fokusirati

napovećanje izvoza. Akose

nastavi ovakavodnosuvoza

i izvoza, moraćemo u novo

zaduživanje, koje bi moglo

skupoda nas košta.

Nezaposlenost je takođe

problemi pored smanjenja.

Rješavati ga treba poveća-

njem preduzetničke aktiv-

nosti. Ali, ako država i fi-

nansijske institucije daju

ponudu za pokretanje bi-

znisapodrealnimuslovima

i ako to administracija

isprati kako treba - onda ne

priznajemnezaposlenost.

Uloguinicijatoranaputuka

preduzetničkom društvu

treba da ima država i finan-

sijske institucije. Za pohva-

lu je rad IRF-a sa stalnim

konkursima i niskimkama-

tama.Morajudaseuključe i

bankečijesukamatnestope

velike, iako su pale. Sa 6 ili

6,5odstokamatnestopene-

ma biznisa. On može teo-

rijski, u uslovima neke in-

flacije, da se odvija sa

maksimalno do pet odsto.

Optimalna kamatna stopa

za uspješan biznis u realnoj

ekonomiji je dva do tri od-

sto.

Siva ekonomija je ozbiljan

problem sa kojim se mora

boriti. Javne finansije, i po-

red dobrih trendova, mora-

jubitipodstalnompažnjom

i kontrolom. Vlada se mora

baviti povećanjem standar-

da građana koji je sada na

nivou46odstoprosjekaEU.

MiraPOPOVIĆ-MILOVIĆ