Previous Page  2 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 2 / 48 Next Page
Page Background

2

Pobjeda

Utorak, 26. jun 2018.

Politika

Njegova eminencija, državni

sekretar SveteStolice, kardi-

nal PjetroParolin, u razgo-

voruzaPobjeduocjenjujeda

državeZapadnogBalkanau

procesupristupanjaEvrop-

skoj uniji trebada jačajuvri-

jednosti koje ihobjedinjuju,

ostavljajući za sobomsveono

što ih jeuminulimdecenija-

manavodilonapodjele, ada

istovremeno i EUmorada

poštuje istoriju i senzibilitet

naroda i država.

- Sveta Stolica sa pažnjom po-

smatra globalnu realnost Za-

padnog Balkana i na isti način

prati njegov proces integracije

u Evropsku uniju. Mislim da

pristupanje Uniji predstavlja

velikuprilikuzamir i razvoj, te

da može efikasno doprinijeti

oslobađanjuodprošlosti.Osvr-

ćući se na izložene koncepte,

djelujemi da zemlje ovog regi-

ona treba prvenstveno da na-

stoje da jačaju vrijednosti koje

ih objedinjuju, ostavljajući za

sobomsveonošto ih jeuminu-

lim decenijama navodilo na

podjele. S druge strane, pristu-

panje Evropskoj uniji mora se

osmisliti i kao aktivni doprinos

procesu integracije. Zbog toga

i sama Evropska unijamora da

poštuje vašu istoriju i vaš sen-

zibilitet,takodamožekonkret-

nograditionojedinstvourazli-

čitosti koje predstavlja moto

same Unije - kaže državni se-

kretar Svete Stolice.

Kardinal Parolindolazi uprvu,

istorijsku posjetu Crnoj Gori u

srijedu 27. juna, kada će razgo-

varati sa premijeromDuškom

Markovićem i crnogorskim

zvaničnicima.

Ljubazno se odazvao molbi za

razgovor koji je vođen posred-

stvom crnogorske ambasade

pri Svetoj Stolici. Poznavaoci

prilika ističu da je kardinal Pa-

rolin jedan od najuticajnijih

ljudiuVatikanu,čovjekširokog

obrazovanja sa trideset godina

iskustva rada u diplomatiji

Svete Stolice. Ekspert je za pi-

tanja koja se odnose na Bliski

istok, a svojevremeno je zna-

čajno doprinio otvaranju dija-

loga Izraelaca i Palestinaca.

PapaFranjoga jeoktobra 2013.

imenovao za državnog sekre-

tara Svete Stolice.

Sa posebnimuvažavanjem go-

vori o multietničnosti savre-

meneCrneGore i naglašava da

je harmonija različitosti velika

snaga naše države.

- Crna Gora dijeli zajedničku

istorijucijelogKontinenta,koju

je determinisao susret naroda,

kultura i religija. Na unutraš-

njem planu, vaša zemlja pred-

stavlja jedinstveni model har-

monije među razlikama. I u

tome je snaga Crne Gore, koja

predstavlja jedno nesagledivo

bogatstvo kada se ugradi u te-

melje i u tkivodruštva.

POBJEDA:

VašaEminencijo,

VašaposjetaCrnoj Gori ima

istorijski karakter - prvi put

uzvaničnuposjetunašoj ze-

mlji stižedržavni sekretar

SveteStolice. Koja ćebiti Va-

šaosnovnaporukadomaći-

nu, crnogorskompremijeru

DuškuMarkoviću?

KARDINALPAROLIN:

Želio

bih, prije svega, da iskreno za-

hvalim premijeru Markoviću,

predsjedniku Crne Gore, kao i

ministrima vanjskih poslova i

kulture na ljubaznom pozivu

da posjetim Crnu Goru i na

pruženoj dobrodošlici, izrazu

srdačnoggostoprimstvažitelja

ovečarobnezemlje.Zameneje

čast i zadovoljstvo da sam ov-

dje u svojstvu državnog sekre-

tara pape Franja. Sveta Stolica

održava bliske odnose sa Cr-

nomGoromiželidabudesudi-

onik u očekivanjima i nadama

njenognaroda.Uvjerensamda

će susreti i razgovori koje ću,

tokom posjete, imati sa civil-

nimvlastima, kao i sa vjerskim

zajednicama,bitiznačajnepri-

likedaseovevezeojačaju.Dje-

luje mi da vaša mlada država i

vaše društvo imaju brojne po-

tencijale za rast na temelju

fundamentalnih ljudskih vri-

jednosti, poput istine, pravde,

slobode - od kojih suneodvoji-

ve sloboda religije i savjesti -

solidarnosti imira.

Prvi zadatak jednedržavneza-

jednicejedaosigurasvima,po-

čevši odnajslabijihinezaštiće-

n i h , už i van j e n j i hov i h

suštinskih prava. To znači da

stavi u centar svega ljudsku

osobu i njeno dostojanstvo, da

ima sluha za slučajeve koji se

tiču i pojedinaca i grupa, da te-

ži ostvarenju opšteg dobra.

Znamdaizražavamosjećanja

papeFranja iskazujući vašem

premijeru čvrsto i iskreno

očekivanje daCrnaGoramo-

že uspješno da napreduje na

ovomputu.

POBJEDA:

CrnaGora, kao

višenacionalna zemljauko-

joj postoji duga tradicijame-

đureligijskogpoštovanja i

solidarnosti, ponosi se činje-

nicomda je još 1886. godine

imalaKonkordat -međudr-

žavni sporazum- saSvetom

Stolicom. Kakodanas, u

vrijemekada smopro-

slavili dvanaestugo-

dišnjicuobnovljene

državnosti i suve-

renosti, sagleda-

vate značaj po-

stojanja i

unapređenja

multikultural-

nosti, posebno

naprostoru

ZapadnogBal-

kana?

KARDINALPA

ROLIN:

Naše za-

padne zajednice

sve više odlikuje

suživot različitih

etničkih, kultur-

nih i religioznih

komponenti,

koji neko defi-

niše kao nepi-

sanu formu

globalizacije.

Ovaj susret

grupa i naro-

da različitog

porijekla, ako

se zasniva na

otvorenosti i

dijalogu, mo-

že za sve da

bude izvan-

rednaprilikaza

društveni i gra-

đanski napre-

dak.

Trebalo bi, među-

tim, uvijek dodatno afirmisati

kulturukojačuvaistorijskosje-

ćanje i identitet naroda na di-

namičannačin, bez zatvaranja,

već favorizujući interakciju,

susret, razmjenu i uzajamno

obogaćivanje, oslobođeno od

predrasuda i stereotipa. Rizič-

no je smatrati identitet kao ne-

što ‘čisto’ što se čuva od prijet-

nji i opasnosti koje dolaze

odasvud i posljedično izaziva

podizanjebarijera.Svisemora-

mo truditi da ,,gradimomosto-

ve, a ne zidove“ - kako je rekao

papa Franjo - sa skromnošću,

bez interesa i daleko od nacio-

nalističkog zatvaranja (koje

imamalovezesapravomljuba-

vi premaotadžbini).Djelujemi

da je ovo poduhvat koji treba

sprovoditi uz puno učešće

svih. U ovom okviru, suštinski

značaj dobija i tema ,,međukul-

turalne“ edukacije novih gene-

racija. Vjerujemda je CrnaGo-

ra, zemlja multietnička i

multikulturalna, jasan primjer

kako se može ostvariti jedin-

stvorazličitosti,transformišući

razlikeodmotivapodjeleubo-

gatstvo dijeljenja. Pitanje koje

mijepostavljenoširihorizonti

naZapadni Balkan.

Mislimda ovaj region, koji su

uskorijoj prošlosti razdira-

li ratovi i sukobi, ima

hitnupotrebu za

zajednič-

kim naporima u svrhu pomi-

renja,jednogkonstruktivnijeg

suživota i mira. To su zahtjev-

ni izazovi i zadaci od velikog

značaja,alivjerujemdasemo-

že otvoriti jedno novo doba

nade.

POBJEDA:

Još uvijek su

svježe ranekoje jenarodima

bivšeJugoslavijenaniogra-

đanski rat, sukobi i zločini.

Kakoviditeuloguvjerskih

zajednica i, posebno, svešte-

nika, uprocesupomirenja i

normalizacije života i odno-

sa izmeđudržavananašim

prostorima?

KARDINALPAROLIN:

Rane

koje su posljedica sukoba i po-

djela ne liječe se srdžbom i

osvetom, već praštanjem, po-

mirenjem, susretom. To nije

lako, ali je neophodno. Iz ove

perspektive, prisustvo i djelo-

vanje različitih religija ovđe na

Zapadnom Balkanu, ima fun-

damentalnu ulogu jer su one

pozvane da budu instrument

obnove, društvene i kulturne

integracijeisloge. Uovomsmi-

slu, Katolička crkva se osjeća

naročito pozvanom, vođena

primjerom svog božan-

skog Osnivača, koji,

umirući na kr-

stu, nije za-

boravioda

oprosti svojimprogoniteljima i

koji je, pojavivši se uskrsnut

pred učenicima, rekao: ,,Mir s

vama!“

Vi s pravom pominjete ulogu

sveštenikauovomvažnomide-

likatnom procesu. Dodao bih

da je upravo to uloga vršioca

službe svake religiozne zajed-

nice. Oni su pozvani lično da

budu ljudi zajedništva, otvore-

ni za uzajamnu saradnju, da

odgovorno služe i podstiču

pravdu, pomirenje,mir.

POBJEDA:

KakoSvetaStoli-

caposmatra aktuelneprocese

unašemdijeluEvrope?Kako

bistedefinisali prioritetena-

šihzemalja, s jedne, i Evrop-

skeunije, s druge strane?

KARDINAL PAROLIN:

Sveta

Stolica sa pažnjom posmatra

globalnu realnost Zapadnog

Balkana i na isti način prati nje-

gov proces integracije uEvrop-

sku uniju. Mislim da pristupa-

nje Uniji predstavlja veliku

prilikuzamirirazvoj, tedamo-

že efikasno doprinijeti osloba-

đanju od prošlosti. Osvrćući se

na izložene koncepte, djeluje

midazemljeovogregiona treba

prvenstveno da nastoje da na-

djačajuvrijednosti koje ihobje-

dinjuju, ostavljajući za sobom

sve ono što ih je u minulim de-

cenijama navodilona podjele.

S druge strane, pristupanje

Evropskoj uniji mora se osmi-

sliti i kao aktivni doprinos pro-

cesu integracije. Zbog toga i

sama Evropska unija mora da

poštuje vašu istoriju i vaš sen-

zibilitet,takodamožekonkret-

nograditionojedinstvourazli-

čitosti koje predstavlja moto

sameUnije.

POBJEDA:

NjegovaSvetost,

papaFranjo, je, od samogpo-

četka svogpontifikata, iza-

zvaoglobalnupažnju i sim-

patije, posebnozbog

ekumenističkihporuka, za-

laganja zamir i zaočuvanje

čovjekoveokoline. Svjedoci

smo, nažalost, da je situacija

na globalnoj ravni, po svim

ovimpitanjima, upravodra-

matična. Ima limogućnosti

napretka i na čemuonmora

biti baziran?

KARDINALPAROLIN:

Papa

Franjočestoapelujenaveliko-

dušni angažman hrišćana da

intenzivnije teže punom je-

dinstvu, u dijalogu i bratskoj

ljubavi, kao doprinos realnom

pomirenju među narodima i

stvaranju tješnjih odnosa soli-

darnosti među nacijama. Vje-

rujem da u tome svi imamo

CrnaGora jeprimjer

kakosemožeostvariti

jedinstvo različitosti

Vjerujemda je Crna Gora, zemljamultietnička i multikulturalna, jasan

primjer kako semože ostvariti jedinstvo različitosti, transformišući

razlike odmotiva podjele u bogatstvo dijeljenja - kaže kardinal Parolin

koji dolazi sjutra u prvu, istorijsku posjetu Crnoj Gori

EKSKLUZIVNO:

Njegova eminencija kardinal Pjetro Parolin, državni sekretar Svete Stolice

Rizično je smatrati identitet

kaonešto ,,čisto“ što se čuva

odprijetnji i opasnosti koje

dolaze odasvud i posljedično

izaziva podizanje barijera. Svi

semoramo truditi da ,,gradimo

mostove, a ne zidove“ - kako

je rekao papa Franjo - sa

skromnošću, bez interesa i

daleko odnacionalističkog

zatvaranja koje imamalo veze

sa pravom ljubavi

prema otadžbini