Table of Contents Table of Contents
Previous Page  9 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 9 / 48 Next Page
Page Background

9

Pobjeda

Društvo

Ponedjeljak, 25. jun 2018.

PODGORICA

Kulturna

baština jedne države i njena

kulturna dobra predstavljaju

osnov nacionalnog identite-

ta – ocijenila je doskorašnja

direktoricaUprave za zaštitu

kulturnih dobaraAnastazija

Miranović u dokumentu o

devastaciji manastiraOstrog

i Reževići, koji je prezentova-

la prošle godine, a u kojem

je hronološki navela postu-

panjeUprave u pokušajima

da zaštiti ovo kulturno blago

CrneGore.

U nekoliko nastavaka pre-

nijećemo djelove ovog

dokumenta kojim je ukazano

na neprihvatljivo ponašanje

Srpske pravoslavne crkve u

Crnoj Gori, koja bez zazora

devastira crnogorsku kultur-

nu baštinu.

ZAŠTITA

Evropa je, istakla je Mira-

nović, odavno prepoznala

značaj i potrebu očuvanja i

unapređenja ovih vrijednosti

i nizompreporuka, konvenci-

ja, uputstava normirala datu

administrativno-tehničku,

naučnu i pravnu problema-

tiku. Crna Gora je potpisnica

većine tih dokumenata. Tako-

đe, donijeli smo set zakona

kojima štitimo naše kulturno

nasljeđe i kulturna dobra ove

države, ali problemnastaje u

implementaciji.

Neadekvatno korišćenje i

prezentacija kulturne baštine

i njenih kulturnih dobara

može nanijeti nenadoknadi-

vu štetu vrijednostima kultur-

nog identiteta države.

Uprava za zaštitu kulturnih

dobara i ostale državne i

opštinske institucije koje se

bave očuvanjem, prezentaci-

jom i vrednovanjem kulturne

baštine i kulturnih dobara

moraju biti aktivno uključe-

ne u razvojne projekte koji

podrazumijevaju promjene

na kulturnimdobrima i njiho-

voj zaštićenoj okolini. Kako

bi se taj cilj postigao, neop-

hodna je potpuna posve-

ćenost i koordinacija među

stručnim, političkim, civilnim

i privatnim segmentima

društva, koja je utemeljena

na dugoročnoj viziji održivog

razvoja.

Čitanje i tumačenje kultu-

roloških, identi ikacionih,

civilizacijskih kodova može

da bude u ravni individual-

nih tumačenja i percepcije,

međutim, primjena zakona

sekularne, pravne države Crne

Gore, treba da je obavezujuća

za sve subjekte koji u njoj žive i

rade, odnosno ostvaruju svoja

prava.

Zakonomo zaštiti kulturnih

dobara utvrđeno je da upravne

i s njima povezane stručne

poslove na zaštiti kulturnih

dobara vrši specijalizovani

organ uprave u sastavu Mini-

starstva kulture – Uprava za

zaštitu kulturnih dobara, a

obavljanje stručnih poslova,

koji nijesu u nadležnosti Upra-

ve, povjereno je specijalizova-

nim javnimustanovama.

Principi i načini očuvanja kul-

turne baštine i kulturnih doba-

ra jasno su de inisani Ustavom

naše države, Zakonomo zaštiti

kulturnih dobara, Zakonomo

kulturi, rati ikovanimmeđuna-

rodnim konvencijama, pravil-

nicima i drugimpodzakonskim

aktima.

Takođe, Crna Gora je, odred-

bom člana 9. Ustava, utvrdila

da su potvrđeni i objavljeni

međunarodni ugovori i opšte-

prihvaćena pravila međuna-

rodnog prava sastavni dio

unutrašnjeg pravnog poretka

i da imaju primat nad doma-

ćim zakonodavstvom i nepo-

sredno se primjenjuju kada

odnose uređuju drugačije od

unutrašnjeg zakonodavstva.

NEPOKRETNADOBRA

Graditeljska kulturna baština

izložena je trajnimuticajima

i pritiscima modernizacije, a

zbog svoje materijalne struktu-

re posebno je osjetljiva i sklona

propadanju. Poražavajući je

zaključak da je degradacija

pojedinih nepokretnih kul-

turnih dobara dosegla takve

razmjere da se može govoriti o

krajnjoj ugroženosti i opasnosti

od nestanka. Takvom stanju

pridonijeli su: prirodni faktori,

nebriga i neodržavanje, nedo-

statak inansijskih sredstava,

neriješeni imovinsko-pravni

odnosi, nepoštovanje zakon-

skih propisa i neprimjenjivanje

sankcija, nedovoljna svijest o

vrijednosti baštine. Nepokret-

na kulturna dobra posebno

ugrožavaju neodgovarajući

građevinski zahvati, koji ne

uvažavaju konzervatorske

uslove i često se izvode bez

stručne konzervatorske i teh-

ničke dokumentacije.

Prilikomobnove sakralnih

objekata izostajala je saradnja

korisnika kulturnih dobara

sa stručnim službama u insti-

tucijama zaštite. Negativne

posljedice odnose se ne samo

na arhitekturu, već i na živopi-

se, ikonostase i kulturni pejzaž,

kao i ambijentalne vrijednosti

tih kulturnih dobara. Poseban

problempredstavlja unošenje

neadekvatnih elemenata koji

mijenjaju izvornost kulturnog

dobra i devastiraju njegovu

dokumentacionu i istorijsku

vrijednost. Degradacija sakral-

nih objekata najvidljivija je

kroz proces obnove i izgradnje

novih konaka manastirskih

kompleksa.

Sakralne građevine i kompleksi

u velikoj mjeri imaju namjenu,

što bi u načelu trebalo da olak-

ša njihovu zaštitu i održavanje.

Međutim, kontinuirani proble-

mi zbog neadekvatnog održa-

vanja, kao i izvođenje radova

bez saglasnosti Uprave za

zaštitu kulturnih dobara, postali

manjoj mjeri devastirano. Pri-

tom, treba uzeti u obzir činjeni-

cu da su devastacije zastuplje-

ne kod pravoslavnih, katoličkih

i islamskih vjerskih objekata.

UstavomCrne Gore kulturna

baština je prepoznata kao

dobro od opšteg interesa,

koje je svako dužan da čuva, a

država da je štiti. Najznačajniji

dio kulturne baštine čine mate-

rijalna i nematerijalna kulturna

dobra, koja predstavljaju svoje-

vrsno svjedočanstvo (o) proš-

losti i prisutnosti čovjeka i ljud-

skih zajednica u određenom

prostoru i vremenu, njihovim

aktivnostima, stremljenjima,

kretanjima i razvitku.

Uspostavljanje zaštite kultur-

nih dobara, po prirodi stvari,

mijenja redovni vlasnički režim

i uspostavlja određene oba-

veze i ograničenja, koja ne bi

postojala da kulturno dobro

nije pod zakonskom zaštitom.

Ako se ima u vidu da je svojina

apsolutna vlast na stvari, a da

se uspostavljanjem zaštite kul-

turnog dobra ta vlast redukuje

tako što se može i treba vršiti

samo na određeni način i pod

određenimuslovima, jasno je

da postoji potreba cjelovitog

normativnog regulisanja kapa-

citeta prava i obaveza vlasnika

i imalaca/držalaca/korisnika

kulturnog dobra.

S timu vezi, obaveze vlasnika

i korisnika kulturnog dobra su

propisane isključivo radi ostva-

rivanja zaštite kulturnog dobra,

a odnose se na: prijavljivanje,

posjedovanje i svaku pro-

mjenu na kulturnomdobru,

održavanje, čuvanje i spro-

vođenje mjera zaštite, dopu-

štanje istraživanja, ustupanje

kulturnog dobra radi javne

prezentacije, omogućavanje

pristupa kulturnomdobru,

obavještavanje o statusu i

režimu zaštite, čuvanje ozna-

ke kulturnog dobra i vraćanje

uloženih sredstava u slučaju

otuđenja kulturnog dobra.

Kad govorimo o sakralnim

kulturnimdobrima pravo-

slavne provenijencije, treba

podsjetiti da njima dominan-

tno upravljaju četiri eparhije

Srpske pravoslavne crkve

– Mitropolija crnogorsko-

primorska, Budimljansko-

nikšićka eparhija, Zahum-

sko-hercegovačka eparhija

i Mileševska eparhija. Dakle,

većinskimdijelom sakralnih

kulturnih dobara ove države

upravljaju subjekti koji su

registrovani van njenih gra-

nica. Otuda nemogućnost

adekvatnog sprovođenja

pravnih radnji kojima bi se

procesuirale neprimjerene

intervencije na određenim

sakralnim kulturnimdobri-

ma, što bi u konačnici imalo

za rezultat vraćanje u ade-

kvatno stanje tih kulturnih

dobara, odnosno otklanjanje

devastacija, a subjekti koji su

devastacije sproveli morali

bi biti odgovorni pred domi-

cilnim zakonodavstvom i

snositi određene zakonske

konsekvence. Jedino tako

bi oni koji misle da su iznad

zakona ove države konač-

no osvijestili potrebu da ih

poštuju i ponašaju se u skla-

du sa njima.

K. K.

166

od 270 sakralnih kulturnih

dobara CrneGore je deva-

stirano, odnosno proce-

ntualno oko

60odsto

Većinskimdijelomsakralnih kulturnih dobara ove države

upravljaju subjekti koji su registrovani van njenih granica. Otuda

nemogućnost adekvatnog sprovođenja pravnih radnji kojima bi se

procesuirale neprimjerene intervencije

su karakteristični u posljednjoj

deceniji. Takođe, sankcioni-

sanje neregularnih radova do

danas se pokazalo nee ikasnim,

pa se može zaključiti da Uprava

za zaštitu kulturnih dobara i

Uprava za inspekcijske poslove

nemaju adekvatnih preduslova

za aktiviranje mehanizama koji

bi ovom vidu devastacija stali

na put. Neophodan je umreženi

sistem institucionalnog djelo-

vanja.

DEVASTACIJE

Uz sve druge kompleksne

razloge koji su doprinijeli

sadašnjem stanju crnogorskih

kulturnih dobara i baštine uop-

šte, evidentno je nepoštovanje

zakona koji regulišu ovu oblast

od određenih subjekata koji

upravljaju kulturnimdobrima

ove države.

Od 270 sakralnih kulturnih

dobara Crne Gore, kod 166

objekata su zastupljene deva-

stacije, odnosno procentualno

oko 60 procenata sakralnih

kulturnih dobara je u većoj ili

DOSJE:

Ugroženo sakralno nasljeđe – devastacijamanastira Ostrog i Reževići

Anastazija

Miranović

ŽRTVADEVASTACIJE:

ManastirReževići

DOGRAĐIVANI

„PREPRAVLJAN“

BEZDOZVOLA:

ManastirOstrog

Ataknakulturni

identitet