Table of Contents Table of Contents
Previous Page  4 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 4 / 48 Next Page
Page Background

4

Pobjeda

Ponedjeljak, 25. jun 2018.

Ekonomija

PODGORICA

- Do aprila ove

godine neto priliv stranih

direktnih investicija u Crnoj

Gori bio je oko 138miliona

eura, što je osamodsto više

u odnosu na godinu ranije,

kazao je za Pink M televiziju

direktor Agencije za promoci-

ju stranih direktnih investicija

Miloš Jovanović.

On ističe da je takav rezultat

posljedica političke stabilno-

sti u našoj zemlji, ali i toga

što smo već godinu članica

NATO-a. Kaže da je zaint-

eresovanost za ulaganja u

našu zemlju sve veća, te da je

potencijalni investitor i jedan

od vodećih svjetskih brendo-

va - Simens.

- Do kraja godine očekujemo

da povećanje bude mnogo

veće u odnosu na 2017. iz

razloga što imamo veliko

interesovanje irmi, ne samo sa

zapada i istoka, već iz čitavog

svijeta – kazao je Jovanović.

STABILNOST

Prema njegovim riječima,

trenutni investicioni ambijent

u Crnoj Gori možemo ocijeniti

kao krajnje pozitivan.

- Investitori ne cijene samo

političku sigurnost koju ima

naša zemlja, već i multiet-

nički sklad i razumijevanje

za investitore iz cijelog svi-

jeta. Svaki strani investitor,

nezavisno iz koje zemlje

dolazi, ima ista ekonomska

prava, mi ih svi dočekujemo

raširenih ruku i pokazujemo

da razvijamo projekte koji će

biti win win situacija – navodi

on.

U ovom trenutku veliko je

interesovanje sa Bliskog

istoka i to za turizam, pa Jova-

nović očekuje nove rizorte

kako na jugu, tako i na sjeveru.

Na pitanje koje su investicije u

najavi, Jovanović ističe da se

irme iz EU sve više interesuju

za investiranje u Crnu Goru,

čak i otvaranje nekih proiz-

vodnih kapaciteta na sjeveru.

- Na primjer jedna od irmi

koje se interesuju za otvaranje

novih fabrika i proizvod-

nih pogona u Crnoj Gori je

Simens, jedan od najvećih

svjetskih brendova. Oni su

posjetili našu zemlju više puta

i očekujemda će uskoro doći

do razvitka te investicije –

kazao je Jovanović.

U ovoj godini najveći je priliv

iz UAE, oko 112 miliona eura,

zatim iz Italije nešto oko 78

miliona, dok je na trećem

mjestu Azerbejdžan. Kako

smo već godinu članica NATO

saveza, očekuje se nastavak

trenda rasta.

INFRASTRUKTURA

- Investicioni ambijent na

kojem radi Vlada konstantno

i sva ministarstva zajedno

sa MIPA se razvija u krajnje

pozitivnom smjeru. Međutim,

mi treba da ulažemo u infras-

trukturu, to je, pomeni, naša

jedina bolna tačka – naglašava

Jovanović.

On podsjeća i da Vlada radi

na zakonu o privatno-jav-

nompartnerstvu koji bi

trebalo da doprinese mod-

eliranju projekata iz kojeg

bi Crna Gora izvukla mnogo

više bene ita.

R. P.

Jovanović:Očekujemo

dolazakSimensa

Miloš Jovanović

Do kraja godine očekujemoda povećanje budemnogoveće u

odnosuna 2017. iz razloga što imamoveliko interesovanje rmi, ne

samo sa zapada i istoka, već iz čitavog svijeta. Neophodno jeulaganje

u infrastrukturu koja je jedina bolna tačka - kazao jeMiloš Jovanović

Direktor

Agencije za

promociju

stranih

investicija

kaže da je

pojačano

interesovanje

za ulaganje

PODGORICA

–Za sadane-

ma indicijadabi unared-

nomperiodumogaoeskali-

rati bilokoji rizikkoji bi

imao sistemski uticaj i ugro-

zio finansijsku stabilnost ze-

mlje, kazali suPobjedi iz

Centralnebankeodgovara-

jući napitanjeda li imaboja-

zni dau tekućoj i 2019.može

doći doeskalacija.

Centralna banka je, podsjeti-

mo, nedavno usvojila okvir za

vođenje makroprudencione

politike koja predstavlja poli-

tiku očuvanja finansijske sta-

bilnosti.

MJERE

- Nivo sistemskih rizika, koji

utiču na stabilnost finansij-

skogsistema, suocijenjeni kao

umjereni, uz prisustvo finan-

sijskih izazova na individual-

nom nivou. Mjere iz makro-

prudencione politike su

usmjerene na ograničavanje

sistemskog rizika ili njegovo

sistemsko širenje, čime se li-

mitira učestalost poremećaja

u pružanju ključnih finansij-

skih usluga. Ovakvim usmje-

renjempolitike identifikujuse

i rješavaju rizici zajedničke

izloženosti, koncentracije ri-

zika, veza i međuzavisnosti

pojedinih događaja koji mogu

biti izvor „zaraze“ i prenoše-

nja - objašnavaju izCBCG.

Među rizicima su iz CBCG

markirani neadekvatna me-

đunarodna konkurentnost

kao glavni uzrok sistemskih

ranjivosti i nivo javnog duga.

- Imajući uviduda jecrnogor-

ski finansijski sistem „banko-

centričan“, odnosno da banke

dominiraju na finansijskom

tržištu(tržištunovca, kapitala

i osiguranja) izvori sistem-

skog rizika su bili naglašeni

nakon krize, međutim danas

je taj rizik u snažnom padu i

neočekujemonjegovoponav-

ljanje. Ali, preventivno djelo-

vanje je kontinuirano kako bi

se ovi rizici i dalje pratili. Sa-

vjet za finansijsku stabilnost

je izdvojio fiskalne rizike i ne-

adekvatnu međunarodnu

konkurentnost crnogorske

privrede kao potencijalne

izvore sistemske ranjivosti.

Naglašeno jeda je, stoga, una-

rednom periodu i dalje po-

trebno usmjeriti pažnju nad-

ležnih ka ovim izvorima

ranjivosti kako bi se rizici dr-

žali podkontrolom-upozora-

vaju izCBCG.

Makroprudenciona politika

predstavlja politiku očuvanja

finansijske stabilnosti.

- Okviromsu definisani prela-

zni ciljevi i konkretni indika-

tori i instrumenti makropru-

dencione politike. Prelazni

ciljevi su: ublažavanje i spre-

čavanje prekomjernogkredit-

nog rasta (oscilacija rasta),

prevencija prekomjerne neu-

sklađenosti ročnosti i tržišne

nelikvidnosti, ograničavanje

direktne i indirektne koncen-

tracije izloženosti finansijskih

institucija prema pojedinim

kategorijama, ograničavanje

sistemskoguticajaneadekvat-

nih podsticaja sa težnjom

smanjivanja moralnog hazar-

da i jačanje otpornosti finan-

sijske infrastrukture - objaš-

njavaju iz ovog regulatora.

Jedan od prelaznih ciljevama-

kroprudencione politike je

ublažavanje i sprečavanje pre-

Tragomusvajanja okvira za vođenje politike kontrole r

CrnaGora fina

Neadekvatnameđunarodna konkurentnost je

glavni uzrok sistemskih ranjivosti, kao i nivo javnog

duga. Ne očekuje se ponavljanje rizika u bankarstvu