Table of Contents Table of Contents
Previous Page  5 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 5 / 48 Next Page
Page Background

5

Pobjeda

Nedjelja, 24. jun 2018.

U fokusu

Svaka roba ima svoju cijenu pa i

političke ideje. Ni najbolje ideje,

kao recimo euroatlantske integra-

cije, nisu džabe. Na primjer: ula-

zak u NATO i njihova zaštita košta

2 odsto nacionalnog dohotka i

učešće naših vojnika u inostranim

misijama. Doduše, gore bi prošli

da smo krenuli u euroazijske inte-

gracije: koga je Rusija razvijala

uvijek mu se o glavu obilo, a svaki

njihov grant, uglavnomu formi

naoružavanja, uvijek korisniku na

nos izađe.

Ali, takvo je tržište geostrateških

ideja, ili je monopolsko ili duo-

polsko ili u najboljem slučaju

oligopolsko i svi biju po ušima,

pa nesretni kupci najčešće biraju

one lake ruke bez obzira na osta-

la svojstva robe.

PRAVILA

Tako je i sa ulaskomu EU.

Prvi korak koji moraš predu-

zeti, još prije nego što uđeš u

pretpristupnu priču, je slobodan

promet roba i ukidanje i smanji-

vanje carina. Time otvaraš vrata

nesmetanomprotoku - njihovih

roba. Tebi nerazvijenome to

izgleda kao da te tjeraju da sa

svoje dvije lijeve noge igraš fud-

bal protiv Mesija, i to bos a on u

kopačkama.

Ovo podsjeća na državničku

brigu turskih sultana o Kurdima.

Mogli su svi pomrijeti od gladi,

sultan ne bi na njih potrošio ni

aspre. Čimbi počeli sa svojom

tradicionalnomprivrednom aktiv-

nošću (čitaj: pljačkom karavana)

potrošio bi mnogo džebane i

razbio ih kao zvečku. Bogatima je

uvijek najvažnije da im karavani

sa robomnesmetano prolaze. Ali

nije bogohulno prema slobodnoj

trgovini kada bogati međusobno

vode carinske ratove kao sada.

Pri tome uvijek pripovijedaju civi-

lizacijske i pravedničke priče pa

šta košta da košta sirotinju.

No, pređimo na najnoviju inicija-

tivu EU o smještanjumigranata

na Balkan u zemlje kandidate i

izgradnju prihvatnih logora. Ideju

je iznio veliki austrijski demokra-

ta Sebastijan Kurc. Mi treba da

vjerujemo da ga je za ovu ideju

inspirisala legendarna priča Ješue

Nazarećanina o dobrom Sama-

rićaninu i brizi za nesretne ljude,

a ne činjenica da je pola zemalja

EU odbilo da ih uopšte primi, a

drugoj polovini su se već popeli

na vrh glave pa dolazi do snaž-

ne fašizacije evropske političke

scene.

Nemojte da vas čudi što tvrdi ljevi-

čar i ateista, poput mene, razmišlja

o raju i dženetu. Danas je sve nao-

pako. Rimskog papu su proglasili

komunistom jer je rekao da je

komunizamodbjeglo čedo rano-

ga hrišćanstva, i da će se današnji

svijet raspasti zbog neobuzdane

kapitalističke pohlepe. Neka njega,

nego i Štiglica i Krugmana i Piketi-

ja i Varufakisa i Sandersa i Stouna

i svakoga ko pošteno i istinito i

odgovorno razmišlja o sudbini

svijeta, za razliku od obijesnih

svjetskihmoćnika i naših kontro-

verznih, palanačkih i ruralnihmon-

dijalista i libertarijanaca.

Cijena

evropskog

milosrđa

Komentar

Piše:

Milorad PUSTAHIJA

Evropa je na migrantsku

krizu po navici odgovorila

fašizacijom i uvaljivaljem

problema zavisnim

nesretnicima poput

nas. Zato poruka

za EU, što se

tiče prihvata

migranata,

mora biti: ne

trebaju nam

vaše pare,

ovo je naše

samarićanstvo

i sadaka i

nema nikakve

rute preko naše

zemlje i nemojte

nama diktirati, kad

ne možete onim

zemljama koje su

članice EU

Crna Gora i migrantska kriza

zbjeglice

ski rizik

Podrivanje

sistema

svoje dvije lijeve noge igraš fud-

Ko je izazvao ovo beznađe i trage-

diju ovih nesretnika? Najbogatije

zemlje „slobodnog“ svijeta svojim

imperijalističkim intervencijama u

njihovimdomovinama i strateški

važnim regionima. Primali su ih

iz osjećaja krivice, a i zbog nepre-

stane potrebe za novom radnom

snagom. Ali, ovi su - osim želje za

radom i standardom - ponijeli za

sobom i Allaha i fundamentalizam

i srednovjekovnu zaostalost iz

svojih sredina, kao i neodmjerenu

želju za lagodnim životom, što se

nije dopalo evropskimdomaćinima

iako stalno reklamiraju demokratiju

i visok standard.

INICIJATIVA

Evropa je na migrantsku krizu po

navici odgovorila fašizacijom i

uvaljivaljemproblema zavisnim

nesretnicima poput nas. Bila je

ranije velika frka oko seks tra i-

kinga, ali niko neće da kaže da su

udružene levantske i balkanske

ma ije napravile milionski migrant-

ski tra iking i stvorili izbjegličke

rute i masno naplaćivali migran-

tima gumene čamce i kombije u

kojima su se topili po Sredozemlju

ili nasukivali na evropske žice i

pendreke.

I sada na rutama droge bi da doda-

jumigrante ne bi li ojačali pomenu-

te ma ije, samo da istjeraju problem

iz svoje avlije. Tako ste i sankcijama

prema nama stvorili švercersku

ma iju koja nam je pojela državu i

sad smo 30 godina u tranziciji.

Inicijativu gospodina Kurca treba,

da prostite, snažno otkačiti. Znate

za onaj vic kako je jedan stari

Zagrepčanin pričao drugome o

susretu sa Bosancem. Kaže: „Sjedil

sam ja tak u Gradskoj kavani i pil

moju kavicu ne, kad je prišel jedan

gospon i pital je slobodno sjesti.

Ja sam rekel zakaj ne, i on je sel i

poručil ka icu. Počel je tak srkati

da sammu rekel ćujte gospon ne

bute srkali, meni se to tak gadi.

Znate kaj mi je rekel? Znate kaj mi

je rekel? Ma mrš u pi*** materinu!

Tomi je rekel“.

Živim za dan kad Sebastijan bude

u Briselu pričao da mu je Milo ili

Duško nakon iznošenja ovog pri-

jedloga rekao: „Ma, od***i Kurc“.

BROJKE I POLITIKA

Ali ostaje tragedija migranata i mi

moramo pokazati samarićanstvo

i dati sadaku. Njemačka je primila

najviše migranata, okomilion.

Njemačka ima 82.175.700 stanov-

nika, što znači da je primila oko

1,2% od svog broja stanovnika.

Ako taj procenat primijenimo na

broj od 622.303 stanovnika, koli-

komi imamo, onda ćemo dobiti

brojku od 7.530migranata. Kako

je njemački BDP per capita cca

46.000 dolara, a naš cca 6.700

dolara, odnosno gotovo sedam

puta manji, to ćemo onih 7530

podijeliti sa 7 i dobiti kvotu 1.075

migranata. Ako dalje uporedimo

prosječna primanja, procenat

zaposlenosti, procenat građana

koji žive u siromaštvu i ispod

granice siromaštva, onda dolazi-

mo do kvote od 500migranata

koje mi možemo realno primiti i

to samo na određeno vrijeme, u

skladu sa mogućnostima našeg

budžeta.

Dakle, poruka za EU što se tiče

prihvata migranata mora biti:

ne trebaju nam vaše pare, ovo

je naše samarićanstvo i sadaka.

Svoje pare trošite na migrante

koji su kod vas. I nema nikakve

rute preko naše zemlje i nemojte

nama diktirati, kad ne možete

onim zemljama koje su članice

EU. Mi još uvijek nemamo realnu

predstavu ni kada bi mogli ući, niti

da li će stvarno biti proširenja ili se

samo šalite sa nama.

- Trendovi i pojedini pro-

blematični prijedlozi koji

se posljednjihmjeseci

mogu čuti iz različitih

krajeva Evrope, zapravo

podrivaju sistemmeđu-

narodnog prava i ljudskih

prava. Ujedno pokazuju

slabost država da pre-

duzmu potrebne mjere i

odlučno ostanu privržene

vrijednostima koje pred-

stavljaju tekovinu pravnog

režima izgrađenog poslije

Drugog svjetskog rata,

kako onog nastalog pod

okriljemOUN, tako i onih

razvijanih u regionalnom

organizovanju država,

a prije svih pod okriljem

Savjeta Evrope i EU - kaže

Bojan Stojanović.

de kretanja, uslovi smještajnih

objekata, pristup besplatnoj

pravnoj pomoći i drugo - objaš-

njava Stojanović.

PRAVNI OKVIR

Jasno je da Srbija ne može da

inansira izgradnju tih objekata,

ali problem je i kako vratiti te

ljude u zemlje porijekla ako

Srbija ili npr. Crna Gora ili BiH

nemaju potpisani sporazumo

izručenju sa državomu koju

dotična osoba treba da se vrati.

Stojanović smatra da bez obzira

ko će formirati i nadzirati rad

pritvorskih centara, država na

čijoj teritoriji bi se nalazili dužna

je da propiše pravni okvir kojim

bi se tim ljudima odredio status,

a samim timprava i obaveze.

- U svakoj prilici, mora se pošto-

vati baremminimum ljudskih

prava. To znači da ta lica ne

smiju biti izvrgavana kršenju

ljudskih prava, a prije svega

kršenju normi ius cogens, odno-

sno apsolutnih pravnih normi

(zabrana mučenja i zlostavlja-

nja i dr.). Potencijalne zemlje

domaćini pritvorenih izbjeglica i

migranata ne mogu proizvoljno

da te ljude šalju u druge zemlje,

a posebno ne izbjeglice, koje bi

povratkomu zemlju porijekla

mogle biti izvrgnute progonu -

objašnjava Stojanović.

On naglašava da situacija u

kojoj se od države domaćina

zahtijeva da prihvati te ljude i

smjesti ih u pritvorske centre, a

da prethodno nema postignute

sporazume o readmisiji i da

nema kapacitete za zbrinjavanje

većeg broja ljudi i njihov povra-

tak u zemlje porijekla, još manje

se može smatrati ozbiljnom i u

skladu sa međunarodnimpra-

vom i vođenjempolitike.

- Rješenje se može naći u tome

da svaka država prijema, bila to

država članica EU ili druga drža-

va, omogući svakom tražiocu

azila e ikasan postupak azila i

da imgarantuje poštovanja ljud-

skih prava, dok se nalaze pod

njenom jurisdikcijom - ističe Sto-

janović. On ukazuje na obaveze

koje ima potencijalna država

domaćin tako preseljenih izbje-

glica i migranata.

- Prije nego što dozvoli otva-

ranje pritvorskih centara na

njenoj teritoriji, mora da ima

u vidu obaveze iz najvažnijih

univerzalnihmeđunarodnih

dokumenata o zaštiti ljudskih

prava koji ih obavezuju (Uni-

verzalna deklaracija o ljudskim

pravima, Pakt o građanskim

i političkimpravima, Pakt

o ekonomskim, socijalnim

i kulturnimpravima i dr.), a

takođe i najvažniji regional-

ni ugovor o zaštiti ljudskih

prava - Evropsku konvenciju

o ljudskimpravima i osnovnim

slobodama, sa propratnim

protokolima uz nju, a u slučaju

balkanskih zemalja (Srbija, CG,

BiH), i Evropske konvencije o

ljudskimpravima i nadležnosti

Evropskog suda za ljudska

prava - objasnio je Stojanović.

POSLJEDICE

Najznačajnije pitanje je da li

će svi na Balkanu koji idu ka

EU trpjeti posljedice zbog tog

toga što EU nema rješenje za

izbjeglice.

Ukazujući da pitanje „podjele“

odgovornosti za sudbinu izbje-

glica nije odmalog značaja i

da države članice EU i države

nečlanice moraju, u skladu sa

suverenitetom i nadležnosti-

ma, da vode računa o ljudskim

pravima, Stojanović smatra da

poredmoralne i političke, bal-

kanske države mogu snositi i

pravnu odgovornost za ljude

koji se nađu pod njenom juris-

dikcijom.

- Svaka država Balkana, poten-

cijalni domaćin izbjeglicama i

migrantima koji budu poslati

u pritvorske centre na njenoj

teritoriji, sama odlučuje da li

će se upustiti u jedan takav

aranžman i sama će snositi

sve eventualne posljedice

takve odluke. Rizik od kršenja

ljudskih prava izbjeglica i

migranata, pored štete nanije-

te tim ljudima, sa aspekta drža-

ve, povlačilo bi odgovornost

države domaćina za sve pro-

tivpravne radnje i podnošenje

velikog broja predstavki pred

međunarodnim tijelima, a prije

svih pred Evropskim sudom

za ljudska prava - zaključio je

Stojanović.

VioletaCVEJIĆ

SebastijanKurc