Table of Contents Table of Contents
Previous Page  6 / 52 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 6 / 52 Next Page
Page Background

6

Pobjeda

Petak, 22. jun 2018.

Društvo

PODGORICA

-Odštetupa-

cijentu, u slučajuda seupro-

cesu liječenjautvrdi ljekar-

ska greška, do sada jeplaćao

ljekar ilimedicinski radnik

koji jepogriješio, ali ćeubu-

duće, sudeći prema informa-

cijamakoje smodobili iz

Sindikatadoktoramedicine,

ova strukovnaorganizacija,

prekoosiguranja, uplaćivati

taj novac zadoktorekoji su

njihovi članovi.

Predsjednica Sindikata Mile-

na Popović-Samardžić za Po-

bjedukažeda suu tokuprego-

vor i sa os i gurava jućom

kućom, te da je predložena

sumapo ljekaru20.000eura, a

svi koji budu željeli da se osi-

guraju na veću sumu (do

50.000 eura) imaće moguć-

nost doplate.

- U slučaju ljekarske greške,

odnosno propusta, traži se

materijalna odšteta obično

premaustanovi.Ponekadkon-

kretno i od ljekara. Ako se za-

htijeva da ustanova uplati no-

vac pacijentu koji je odštetu

tražio zbog pogrešnog liječe-

nja ona obično to naplaćuje u

ratama ili na neki drugi način

od zaposlenog – kazala je Po-

pović-Samardžić, dodajući da

je zadatak zdravstvenih usta-

nova da zaposlenima obezbi-

jedi osiguranje.

To pitanje, međutim, kako ka-

že, do sada nije bilo riješeno.

- U Sindikatu već dvije godine

topokušavamoprekoosigura-

vajućih kuća, ali su uglavnom

ponude bilo jako visoke. Tako

jeza izabranedoktore traženo

da plaćaju 15 euramjesečno, a

za hirurge i do 40 eura. Sada

smo dobili ponudu od 1,5 euro

mjesečno i te troškove snosiće

Sindikat – kazala je Popović-

Samardžić.

USindikatuobjašnjavajuda je

ljekarska greška kršenje op-

štepriznatih pravila i vještina

liječenja usljed odsustva po-

sebne pažnje ili opreznosti, a

može je izazvati činjenje ili

nečinjenje, kao i preduzima-

nje ili neprduzimanje indiko-

vanog zahvata nastalog iz ne-

znanja ili nemogućnosti da se

neštouradi.

Ljekarske greške, kako objaš-

njavaju, najčešće su u oblasti

PODGORICA

–Zakono lobi-

ranjuuspostavio jepravni

okvirzauvođenje lobiranjau

legalnetokove, ali jepredsvi-

ma idaljekrupanzadatakdase

stvoreuslovidaonzaživiu

praksi -ocijenio jekoordinator

Sektorazaprevencijukorup-

cijeuAgenciji zasprečavanje

korupcijeMladenTomović.

On je juče na radionici o podiza-

nju nivoa svijesti o Zakonu o lo-

biranju i njegovoj primjeni, koju

jeorganizovalaAgencijazaspre-

čavanje korupcije, kazao da je

„važno imati na umu da je grani-

cakodlobiranjauvijekodređena

javniminteresomkoji nebi smio

dabudepovrijeđen“.

-Lobiranje, kojeusebi nesporno

nosi rizikmoguće korupcije, ka-

da jeuređenozakonomtreba ra-

zumjeti kaomjeru borbe protiv

korupcije. U situaciji kada zain-

teresovani naručioci lobiranja

mogu preko svojih posrednika –

lobista – na zakonit način da

ostvaruju svoje interese, korup-

cijaupravogubi smisao, aodnosi

uticajaregulišuseičinetranspa-

rentnimi kontrolisanim–nagla-

sio jeTomović.

Organizacija Transparency In-

ternational je, kako je podsjetio,

u izvještaju iz 2015. analizirao

obavljanje poslova lobiranja u

zemljama Evropske unije, a po-

kazaloseda, od19državakojesu

analizirane, samosedamimaza-

konilidrugiaktkojimjeposebno

regulisanadjelatnost lobiranja.

- To su Austrija, Francuska, Ir-

ska,Litvanija,Poljska,Slovenijai

Ujedinjeno Kraljevstvo. Izvje-

štaj oveorganizacijepokazao je i

da ti akti često imaju određene

nedostatke ili da postoje proble-

mi u njihovoj realizaciji – naveo

jeTomović.

Prema ovom izvještaju, nijedna

od 19 država nema idealan okvir

za detektovanje i sprečavanje

nelegalnog uticaja, niti postoje

adekvatne mjere za promovisa-

njeotvorenogietičnoglobiranja.

- Samo Slovenija i Evropska ko-

misija su u istraživanju postigle

rezultat više od 50 odsto i to za-

hvaljujući uspostavljenim snaž-

nimmjeramazajačanjetranspa-

rentnosti i integriteta.Međutim,

i tupostojeodređeni nedostaci u

pogledu regulative, stepena

sprovođenja kao i kvaliteta pra-

ćenja sprovođenja tih rješenja –

istakao jeTomović.

Zakonolobiranjuunašojdržavi,

koji je usvojen 2014, između

ostalog, reguliše ostvarivanja in-

teresa naručioca lobiranja u

skladusazakonomnalokalnomi

nacionalnomnivou.

Da bi neko postao zakoniti lobi-

stamora položiti ispit koji orga-

nizuje Agencija za sprečavanje

korupcije. Kod nas je do sada

objavljeno 19 javnih poziva, a is-

pit jepoložilo12kandidata.

Agencija je, prema riječima To-

movića, odobriladvazahtjevaza

obavljanje djelatnosti lobiranja i

upisala dva fizička lica u registar

lobista, kao zvanično prve lobi-

steuCrnojGori.

J.B.

PODGORICA

–Evropski

sudza ljudskapravauStraz-

burudonio jeupredmetu

VujisićprotivCrneGoreod-

lukuukorist države, koja je

pravosnažnadanomdono-

šenja i podnosilacpredstav-

kenemapravožalbe, saop-

štila je juče zastupnicaCrne

GorepredovimsudomVa-

lentinaPavličić.

Kakojeobjasnilausaopštenju,

predstavka je podnijeta zbog

navodne povrede jednog od

aspekata člana 6 stav 1 Kon-

vencije (pravanaobrazloženu

presudu) i člana 1 Protokola 1

(zaštita imovine).

- Osnov za pokretanje pred-

stavke je bio građanski spor

između fizičkih lica zbog ni-

štavosti ugovora o zakupu po-

slovnog prostora zbog posto-

janjaprivremenemjere–rekla

jePavličić.

Podnosilac predstavke rođen

je, kako jenavedeno, u januaru

2005, nakon smrti svog oca,

kao vanbračno dijete. Četiri

godine kasnije upisan je u ka-

tastarske knjige kao vlasnik

cjelokupne imovine svog oca.

- Međutim, između njegovih

stričeva i određenog preduze-

ća u novembru 2008. zaklju-

čen je ugovor o zakupu po-

slovnogprostorana luksuznoj

lokaciji, čiji je vlasnik bio nje-

govotac. Podnosilacpredstav-

ke je tužbom tražio utvrđenje

ništavosti ovog ugovora zbog

postojanja privremene mjere

koja jeprethodnobilaodređe-

na na predmetnoj imovini –

napisano je u saopštenju.

PresudomVrhovnog suda od-

bijena je njegova tužba za ni-

štavost takvog ugovora, zbog

čega se, kako je navedeno,

podnosilac predstavke žalio

Evropskom sudu za ljudska

prava da je ta presuda bila ar-

bitrarna, kao i da su takvom

presudom njegova imovinska

prava bila ugrožena.

- Pored vraćanja predmetnog

poslovnog prostora, podnosi-

lac predstavke je zahtijevao i

naknadunematerijalnešteteu

iznosu od 30.000 eura, kao i

naknadu materijalne štete od

državeCrneGoreu iznosuza-

kupa koji bi ostvario za vrije-

me trajanja spornog ugovora,

koju je precizirao na oko

460.000eura– istakla jePavli-

čić.

Pored postupka za utvrđenje

ništavosti predmetnog ugovo-

ra, podnosilac predstavke je,

kako je naglasila, pred doma-

ćimsudovimauporedovodio i

drugi postupak protiv pred-

metnogpreduzećaradipovra-

ćaja nepokretnosti i naknade

štete.

- Tokom ovog postupka, pod-

nosilac predstavke je u jed-

nom trenutku povukao dio

tužbenog zahtjeva u pogledu

naknade štete protiv tog pre-

duzeća.Drugipostupakjepra-

vosnažno okončan u njegovu

korist presudom Vrhovnog

suda i poslovni prostor koji je

bio predmet spornog ugovora

o zakupu predat mu je u drža-

vinuunovembru2017. –nave-

la jePavličić.

Evropski sud za ljudska prava

odlučio je, kako je navedeno u

saopštenju, da izbriše pred-

stavku sa liste predmeta s ob-

zirom na to da je na osnovu

okolnosti predmeta zaključio

da je stvar razriješena.

-Analizirajući okolnosti pred-

metnog slučaja, Evropski sud

je utvrdio da nakon vraćanja

spornog poslovnog prostora u

novembru 2017, okolnosti na

koje se žalio podnosilac pred-

stavke više ne postoje. Pored

toga, imajući u vidu činjenicu

da je podnosilac predstavke u

drugom postupku povukao

zahtjev za naknadumaterijal-

ne štete, pri čemu je istu na-

knadno potraživao od države

Crne Gore pred Evropskim

sudom, taj Sud je našao da je

tom radnjom podnosilac

predstavke spriječio domaće

sudove da odlučuju o njego-

vom zahtjevu. Iz svih navede-

nih razloga, u konačnom je

utvrđeno da je žalbama pod-

nosiocapredstavkeadekvatno

iudovoljnojmjeriudovoljeno,

zbog čega je odlučioda izbriše

predstavku sa liste predmeta,

jer je stvar razriješena – ista-

knuto je u saopštenju.

J.B.

PODGORICA

–Venecijan-

skakomisija ćedanas na

plenarnoj sjednici da raz-

matra crnogorski Prijed-

log zakonaodopunama

Zakonao sudskomsavjetu

i sudijama, koji jeposljed-

nja tačkanadnevnomre-

du, akako je ranije saop-

štioPobjedi jedanod

portparolaSavjetaEvrope

PanosKakaviatos, očekuje

seda ćeovo rješenjebiti

usvojeno.

Naša država bila je prinuđe-

na da inicira dopune ovog

zakona jer mandat aktuel-

nom Sudskom savjetu ističe

2. jula, a s obzirom na to da

dio opozicije bojkotuje rad

parlamenta, prijeti blokada

izbora novih članova iz reda

uglednih pravnika koji se bi-

raju dvotrećinskom, odno-

snotropetinskomvećinom,a

samim tim i blokada rada

ovog tijela. To bi dovelo do

nesagledivih posljedica, jer

je uloga Savjeta presudna za

funkcionisanje sudskg siste-

ma.

Početkommaja zbog toga je

u našoj zemlji boravila tro-

člana delegacija Venecijan-

ske komisije kako bi u razgo-

voru sa predstavnicima

sudske i izvršne vlasti, te

opozicije, došli do prihvatlji-

vog rješenja.

Predloženim izmjenama

planirano je da se mandat

Sudskogsavjeta,kojitraječe-

tiri godine, ubuduće produ-

žava dok novi članovi iz reda

uglednih pravnika ne budu

izabrani. Pored toga, predvi-

đeno je i da istovremeni iz-

bor sva četiri člana više nije

od uslovljavajućeg značaja

za izbor članova za koje po-

stoji potrebna parlamentar-

na većina.

Izredauglednihpravnikabi-

ra se i predsjednik Sudskog

savjeta.

PotpredsjednikVlade imini-

starpravdeZoranPažinrani-

je je kazao da je Prijedlog za-

kona u skladu i sa Ustavom i

sa međunarodnompravnom

praksom,odnosnooslanjase,

između ostalog, na član 23

stav 3 Evropske konvencije o

ljudskim pravima i sloboda-

ma, kojim je predviđeno da

se sudiji Evropskog suda za

ljudska prava produžava

mandat dok novi sudija ne

položi zakletvu.

Prijedlog zakona o dopuna-

ma Zakona o Sudskom savje-

tu i sudijama je po ubrzanom

postupku ušao u skupštinsku

proceduru,kakobiseomogu-

ćilo da bude razmatran, te

usvojenuSkupštiniprijeiste-

kamandata aktuelnimčlano-

vima Savjeta 2. jula.

J. B.

Sindikat doktoramedicine omogućiće ljekarima besplatno osigu

Osiguravajuć

ćeplaćati pacij

odštetuzbogg

Registrovano

dvoje lobista

Radionica o primjeni Zakona o lobiranju

MladenTomović

Očekuje seda

ćezakon„proći“

Venecijanska komisija o našemSudskomsavjetu

ValentinaPavličić

Sud u Strazburu donio odluku u predmetu Vujisić protiv Crne Gore

Presuda

ukorist

države

Sindikat doktora medicine tražiće da se

umjesto odredbe nesavjesno pružanje lje-

karske pomoći, koja je de inisana Krivičnim

zakonikom, uvede termin ljekarska greška.

Prema riječima Milene Popović-Samardžić,

samo u ljekarskoj profesiji postoji takva

odredba.

- Ne postoji slučaj da je sudija optužen za

nesavjesno suđenje, a ima situacija gdje

je neko osuđen, a poslije nekoliko godina

utvrdi se da je napravljen propust, odno-

sno da je nevin čovjek otišao u zatvor –

kazala je ona, naglasivši da nijesu za ukida-

nje krivičnog djela u slučaju kada se utvrdi

da je greška urađena namjerno, jer se tada

radi o ubistvu.

Krivičnim zakonikompredviđeno je,

između ostalog, da će se za nesavjesno

pružanje ljekarske pomoći učinjeno iz

nehata, učinilac kazniti novčanom kaznom

ili zatvoromdo jedne godine.

Ukinuti izraz-nesavjesnoliječenje