Table of Contents Table of Contents
Previous Page  6 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 6 / 48 Next Page
Page Background

6

Pobjeda

Ponedjeljak, 18. jun 2018.

Društvo

PODGORICA

–Ukoliko se

upojedinimdržavamaZa-

padnogBalkanaosnuju

centri koji bi primali pro-

tjeranemigrante izEvrop-

skeunije tobi izuzetnone-

gativnouticalonanaš

region, odnosno timebi bi-

laugroženabezbjednost

država, uključujući i Crnu

Goru, i to je jasnokaodan -

rekao je zaPobjedu struč-

njakzabezbjednostDarko

Trifunović.

On je, komentarišući navode

iz pojedinih svjetskih medija

da jeAustrija skovala radikal-

nu strategiju za protjerivanje

većeg broja migranata tako

što će ih smjestiti na Balkan,

istakaoda se takvoj ideji treba

suprotstaviti.

- Te osobe uglavnom dolaze

sa Bliskog istoka, a mi živimo

u multietničkim sredinama i

svaki poremećaj tog balansa

naovimprostorima, uodnosu

na etničku pripadnosti i tako

dalje,izazvaobidestabilizaci-

ju. Na ovim prostorima se

zbog takvih stvari ratovalo –

kazao je on.

StrategijaauStrije

Ako je suditi po pisanju poje-

dinih svjetskih medija, skoro

je izvjesno da će se strategija

Austrije realizovati, jer je na-

vodnotamošnjaVladavećpo-

čela da pregovara sa Srbijom,

Albanijom, Makedonijom i

Kosovomo osnivanju prihva-

tilišta u tim zemljama. Izgle-

da da dogovor još nije pao, jer

su ove zemlje, pišu mediji,

,,zauzvrat zatražile novac“, te

Beč trenutno ,,razmatra i ne-

ke pravne mogućnosti“. Iako

je očitoda se o ovoj ideji pole-

miše mimo očiju javnosti, za

sada su procurile informacije

da će se u izgrađenim centri-

ma navodno smještati mi-

granti koji preko balkanske

rute dođu u Austriju, a u toj

zemljinedobijupozitivanod-

govor na zahtjev za azil. Inte-

resantno je što je Beč, kako

ukazujetamošnjaštampa,po-

čeo da insistira na promjeni

paradigme o evropskoj politi-

ci prema migrantima, dvije

nedjelje pred preuzimanje

predsjedavanja Evropskom

unijom.

Takva politika austrijske Vla-

de, sudeći prema riječima sr-

bijanskog stručnjaka za be-

zbjednost Trifunovića, nije

principijelna. Negoduje što

austrijski kancelar Kurc hoće

da prebaci migrante na Bal-

kan, poštone znajuviše što će

sa njima.

-PrijemommigranataEvropa

jesistematski,naorganizovan

način dolazila do određene

jeftine radne snage, dok se ni-

je ,,popunila određena cr-

ta“... Ne možemo da budemo

žrtva nedostatka radne snage

u Evropi, a kad popune svoje

kapacitete onda kažu: evo va-

marješavajte, tonijeprincipi-

jelno–negodovao je on.

Poručio je da Evropa treba da

nađe mehanizam kako će da

rješava svoje probleme, te da

nemože to da radi tako što će

ihgurati pod tepih.

-Taj pokušaj dasevrućkrom-

pir prebaci na prostor Balka-

na, to im je najlakše, ali mi ne

treba da budemokanta za đu-

bre Evrope… Zašto bismo mi

trpjeli lošu politiku Evropske

unije, da postanemo kanta za

đubre za migrante – naveo je

Trifunović.

Ukoliko se izgrade centri za

migrante to znači, ističe on,

da bi te osobemogle trajno da

ostanu da žive u određenim

zemljama, a ako se to dogodi

na udaru bi bile i komšijske

zemlje. Trifunović je istakao

danaovimprostorimapostoji

sklad između pripadnika ra-

zličitih religija, da je konačno

uspostavljena harominija, te

da bi svaki disbalans mogao

da dovede donovih sukoba.

- Moramo da razmišljamo i o

toj dimenziji –upozorio jeon.

Zato smatra da balkanske dr-

žave, uključujući iCrnuGoru,

prosto trebada reagujunaau-

strijskuidejutakoštoćedoni-

jetisetzakonakojimćezabra-

n i t i mi g r an t ima da s e

zadržavaju duže od 90 dana.

Zakonom se, kaže on, jedino

možemo zaštiti.

- Države treba da pooštre po-

litiku. Veliki jebrojmigranata

koji dolaze sa lažnim pasoši-

ma,jeruTurskojiSirijiposto-

je štamparije i izdaju ih. Ne

PODGORICA

–Evropska

banka zaobnovu i razvoj spre-

mna jedanastavi saradnju sa

Regionalnimvodovodom, sa-

opštio jedirektor JP ,,Regio-

nalni vodovodCrnogorsko

primorje“GoranJevrić.

Onjeutomsmislukandidovao

nekoliko projekata i to: spaja-

nje opštine Herceg- Novi na

regionalni vodovodni sistem,

zatimpočetak realizacije dru-

ge faze regionalnog vodovod-

nog sistema postavljanjem 11

kilometara dugog cjevovoda

na potezu od Budve do Tivta,

čime će se povećati kapacitet

sistema za opštine Boke sa sa-

da raspoloživih 330 na 750 l/s,

te građenje vodovodne mreže

u naseljima na Crnogorskom

primorju gdje ista ne postoji

poputDobre vode i Utjehe.

Jevrić je o projektima pričao

na sastanku visokih predstav-

nika EBRD, potpredsjednika

banke za oblast bankarstva

AlenaPiloa, direktoricebanke

za Zapadni Balkan Suzane

Hargitai i šefa Kancelarije

bankeuPodgoriciJapaSpreja.

- Na sastanku su razmatrani

izvanrednifinansijskirezulta-

ti koje je Regionalni vodovod

ostvario u proteklih nekoliko

godina i obostrano je iskazano

zadovoljstvo zbog postignute

finansijske stabilnosti do koje

se došlo uspješnim i odrzivim

upravljanjem krupnim izazo-

vima sa kojima se Regionalni

vodovod kontinuirano suoča-

va. Zbog toga su visoki pred-

stavnici banke iskazali spre-

mnost da direktno i preko

Vlade Crne Gore, podrže, kao

prioritetne, realizaciju proje-

kata ovog preduzeća, a u cilju

poboljšanja ukupnog eko-

nomskog ambijenta Crnogor-

skog primorja - saopšteno je.

Pilo je, kako dodaju, naglasio

da EBRD sa Regionalnim vo-

dovodom i Goranom Jevri-

ćem ima dugu i uspješnu sa-

radnju kao i da dijele isti cilj, a

to je obezbjeđivanje kvalitet-

ne vode za Crnogorsko pri-

morje što je od suštinske važ-

nosti za državu koja je jedna

značajna turistička destinaci-

ja.

- Na sastanku sam predstavio

projektezakojesmodobilipo-

dršku Vlade, nakon sastanka

saministrimafinansijaiodrži-

vog razvoja i turizma, a sada i

Evropske banke za obnovu i

razvoj. EBRD je spremna da

nastavi saradnju sanašimpre-

duzećem,jerfinansijskirezul-

tat i stabilnost pokazuju da

Regionalni vodovod može da

izdrži novo kreditno zaduže-

nje za realizaciju novih proje-

kata - kazao je Jevrić.

r.P.

PODGORICA

–Srpska cr-

kva, preko svojihpolugau

vlasti, drži u fiociNacrt zako-

nao slobodi vjeroispovijesti,

rekla jepozorišna rediteljka i

predsjednicaSavjeta građan-

skepeticije ,,Amanet“Ana

Vukotić gostujući u ,,Živoj

istini“.

U razgovoru sa Darkom Šuko-

vićem, Vukotić je rekla da je

bilo predviđeno da peticiju

predajudo4. juna, ali daproce-

dura nije tako jednostavna pa

su rok produžili da bi izbjegli

sve formlne zamke.

Tokom sljedeće sedmice, kako

je kazala, trebalo bi da se sasta-

nu i sa predsjednikom parla-

menta Ivanom Brajovićem.

Dok čekaju sastanak, Vukotić

kaže da su i od crnogorskog

predstavnika u Venecijanskoj

komisiji,ministrapravdeZora-

na Pažina tražili da impredoči

planoveVladeoNacrtuzakona

o slobodi vjeroispovijesti.

- Smatramo da je potrebno u

jednomsaglasju sapredsjedni-

kom Skupštine, ministrom

pravdeidobrojsaradnjisasvim

poslaničkim klubovima, spro-

vesticijeluakciju.UCrnojGori

za ovu priču ne bi smjeli da

imamo neprijatelje. Ovo nije

pitanje ugrožavanja bilo čijeg

prava, naprotiv ovo je samo že-

lja da Crnogorci ostvare svoje

pravo - vraćanje kulturne ba-

štine državi – rekla je ona.

Vukotićkažedajenajvišespor-

nih upisa imovine na Srpsku

pravoslavnu crkvu bilo u vrije-

mekadajepotpredsjednikVla-

de bio Zoran Žižić. Danas su,

piše Antena M, 2/3 crnogor-

skogkulturnogblagauvlasniš-

tvu SPC, koja nije čak ni regi-

strovana uCrnoj Gori.

- Tražila sam popis kulturnih

dobara Crne Gore. Zvaničan

popis kulturnih dobara CG iz

Zavoda za zaštitu kulturnih

dobara mora da vrijeđa svakog

građanina Crne Gore. U tim

popisimakulturnebaštinetase

crkvena institucija pojavljuje

kao SPC, pa negdje kaoMitro-

polija SPC, za mnogo objekata

nepoznato je vlasništvo... Za

dešifrovanje svega toga i izvo-

đenje na čistac, zaista su po-

trebniekspertskitimovi-saop-

štila je ona.

Ako smo, kako je dodala, obno-

vili državu 2006, dinastiji Pe-

trović vratili stratus, korak po

korak ,,bavili smo se svojim

identitetom i vraćali jednu po

jednu stvar koja nam je 1918.

ukinuta, zašto crkveno pitanje

ostaje neriješeno i samo ga od-

gađamo?“.

Vukotić je istakladasusakupili

preko sedam hiljada potpisa

koječuvajuuCentralnoj banci.

-Tojeozbiljankapitalkojiitre-

ba da stoji u Centralnoj banci.

Važno je da ljudi znaju da su

tamo deponovani jer su to lični

podaci, podložni zloupotreba-

ma. UCB je deponovano 6.860

potpisa, nakon toga je dosta

potpisa stiglo iz dijaspore i još

oko 600 potpisa, tako da će biti

više od 7.000 potpisa na kraju

– rekla je ona.

r.P.

Predsjednica Savjeta ,,Amaneta“ o građanskoj peticiji

Vukotić:

Srpskacrkva

prekopolugavlasti neda

imovinukojanijenjena

Podrška EBRDRegionalnomvodovodu ,,Crnogorsko primorje“

Novi projekti zabolje

vodosnabdijevanje

AnaVukotić

Reakcija stručnjaka za bezbjednost na ideju au

Trifuno

migrant

to je jas

DarkoTrifunović

ovo je samo želja

da Crnogorci

ostvare svoje pravo

- vraćanje kulturne

baštine državi

Detalj sa sastankauPodgorici