Table of Contents Table of Contents
Previous Page  5 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 5 / 48 Next Page
Page Background

5

Pobjeda

Ekonomija

Ponedjeljak, 18. jun 2018.

Podaci Monstata za prošlu godinu

Vrijednost

građevinskih

radova iznosila

651,4miliona

PODGORICA

Vrijednost

građevinskihradovauCrnoj

Gori uprošloj godini iznosi-

la je651,4miliona eura, što je

43,6odstovišeuodnosuna

2016, pokazujupodaciMon-

stata.

- Od ukupne vrijednosti gra-

đevinskih radova peduzeća su

realizovalavrijednostod581,8

milion eura, što predstavlja

učešće od 89,3 odsto - navodi

se u saopštenju.

U sektoru domaćinstva reali-

zovana je vrijednost od 69,6

miliona eura ili 10,7 odsto od

ukupne vrijednosti građevin-

skih radova.

- Prema vrstama građevina,

38,9 odsto vrijednosti realizo-

vanih građevinskih radova je

ostvareno na zgradama, a 61,1

odsto na ostalimgrađevinama

- saopšteno je.

U prošloj godini završeno je

skoro 3,57 hiljada stanova sa

korisnom površinom od

227,92 hiljade metara kvarat-

nih. Broj završenih stanova

izgrađenih od strane privred-

nih društava je iznosio 1,4 hi-

ljade, dok je u sektoru doma-

ćinstva završeno 2,16 hiljada

stanova.

Istraživanjem su, kako su

objasnili statističari, obuhva-

ćena preduzeća sa pet i više

zaposlenih iz oblasti građevi-

narstva, kao i jedinice u sasta-

vu koje obavljaju građevinske

radove.

- Godišnje istraživanje o gra-

đevinskoj aktivnosti obraču-

navasenabaziuzorkaukojisu

uključena sva velika i srednja

preduzeća, dok su mala iza-

brana metodom slučajnog

uzorka - naveli su izMonstata.

Vrijednostgrađevinskihrado-

va uključuje troškove materi-

jala, rada i rušenja, pripremu

terena, troškove instalacija,

opšte troškove i profit. U vri-

jednost nijesu uključeni troš-

kovi nabavke zemljišta, pro-

jektovanja, nadzora i poreza

na dodatu vrijednost (PDV).

Podaci o vrijednosti obavlje-

nih radova odnose se na rado-

ve izvedene u izvještajnom

periodu na završenim i neza-

vršenimgrađevinama.

R.P.

azijaenergetski efikasna

- Osim u Gimnaziji i Resur-

snom centru, radovi na pri-

mjeni mjera energetske efi-

kasnosti uskoro će početi i na

Resursnom centru „1.jun“ u

Podgorici–kažuizovogreso-

ra.

Radovi koji ćebiti realizovani

u tomperioduna ovimobjek-

tima, kako pojašnjavaju, od-

nose se na zamjenu krovnih

pokrivača sa postavljanjem

termoizolacije i termo izola-

cije na fasadi, odnosno sana-

ciju fasade, zamjenu fasadne

bravarije, unapređenje siste-

magrijanja ilimontažunovih

Primjena mjera energetske

efikasnosti svih šest objekata

sprovodi se u okviru Progra-

ma energetske efikasnosti u

javnim zgradama - faze I i II,

koji Ministarstvo ekonomije

od 2012. godine realizuje u

saradnji sa ministarstvima

prosvjete i rada i socijalnog

staranja i Upravom za imovi-

nu.

Za implementaciju progra-

ma, kako su precizirali, obez-

bijeđena su sredstva iz kredi-

taKfWbankeuvrijednostiod

31,5 miliona eura i donacija

od4,68miliona eura.

sistema, zamjenu svjetiljki i

sanaciju sanitarnih čvorova.

- Nakon završetka radova

ostvariće se optimizacija po-

trošnje električne energije u

objektima, povećati nivo

komfora i poboljšati uslovi za

boravak i rad korisnika - rekli

su izMinistarstva.

Osim toga, kako dodaju, u

ovoj godini je planirana re-

konstrukcija još tri objekta u

Crnoj Gori: Zavoda Koman-

ski most u Podgorici, Osnov-

ne škole „AleksaBećoĐilas“ i

SMŠ „Vuksan Đukić“ u Moj-

kovcu.

treba li ih povećavati

a tek2027.

Zlatne rezerve su 2009. založene za kredit od ukupno

91 milion eura kod Credit Suisse banke. Drugi put je zlato

2014. ponovo založeno za 150miliona eura, a prošle

godine za ukupno 80miliona eura kredita - sve kod iste

banke. Zlatne rezerve nijesu povećavane niti prodavane

jeg radnog dana, padne ispod

31 milion eura, crnogorska

Vlada mora deponovati eure

tako da tog dana ukupna vri-

jednost zlata i kolaterala u

novcu, pređu 32miliona eura.

Ukoliko kolateral pređe vri-

jednost od 33 miliona onda će

Agent osloboditi novac.

Vrijednost zlatnih rezervi se

svakodnevnomijenja, zavisno

odcijenezlatanameđunarod-

nimberzama.

Trenutna vrijednost založe-

nogzlata jeoko50milionado-

lara. Posljednja cijena unce

zlata na berzi je 1301,90 dolo-

ra.

IzVladenemanagovještajada

bi semogli odlučiti za prodaju

zlatnihrezervi.Izregionajeto

jedino uradila Hrvatska koja

je svojih 13 tona naslijeđenih

odSFRJprodala2001. godine.

Podsjetimo da je od bivših dr-

žava Jugoslavije najviše zlat-

nih rezervi naslijedila Sr-

bija - 18,3 tone.

Makedonija sa 6,8 tona,

Slovenija 3,2 tone, te

Bosna i Hercegovina

blizu tri tone.

U svijetu, po poda-

cima iz prošle go-

dine, najveće zlat-

Ekonomski analitičar i bivši

direktor Univerzal kapital

banke Predrag Drecun

kaže da treba imati zlato u

državnim rezervama jer to

uvijek jača inansijsku pozi-

ciju zemlje, ali dodaje da je

sada najlikvidnija stvar na

svijetu novac – euro.

- I zlato je utrživo u krat-

kom roku i likvidno, ali…

Ukoliko se očekuje rast

cijene zlata i to analize

pokažu - preuzeo bih rizik i

dio obaveznih rezervi i dio

drugih novčanih sredstava

pretvarao u ovaj pleme-

niti metal. Smatramda

na nivou države treba da

postoji neko ko će se baviti

time - kaže Drecun.

Na podsjećanje da država

nije kupovala zlato i da se

sa od SFRJ naslijeđenih

38,477 unci nijesu poveća-

vale reserve, Drecun kaže

da bi se možda moglo raz-

mišljati o povećavanju zlat-

nih rezervi. Možda bi dio

obavezne rezerve koji se

čuva van Crne Gore trebalo

transferisati u zlato s obzi-

romna stabilnost cijena i

vjerovatno na dugi rok oče-

kivani rast koji je statistički

lako dokaziv. No, to je ipak

pitanje za analitičare koji

vode rezerve u Centralnoj

banci – ističe ovaj analitičar.

Monetarna i izvršna vlast

na svimpa i ovompitanju

treba, smatra on, tijesno da

sarađuju i temeljno anali-

ziraju. Drecun, međutim,

dodaje da se i bez zlata

može odraditi kvalitetan

posao za državu ali je

mnogo lakše naći novac

ukoliko imate zlatnu pod-

logu.

- To ne znači da i druge

garancije ne mogu biti

prihvaćene. Treba znati

zašta se zajamuzima i

treba imati jasan plan tro-

šenja novca. Istina mi ne

možemo postići neke veće

rezerve zlata da bi s njima

mogli nešto značajnije da

odradimo pa se treba oslo-

niti na razvojne potencijale,

na njihovu valorizaciju -

smatra ovj analitičar.

On, međutim, dodaje da ne

bi preporučio ulaganje u

hartije od vrijednosti osim

emitovanje domaćih obve-

znica ili eventualno kupovi-

nu obveznica drugih razvi-

jenih država iza kojih stoje

banke sa rejtingom 3A.

- U komercijalne hartije od

vrijednosti ne bih ulagao u

ime države -kaže Drecun.

Drecun:

Trebaimati

poluge,

ali jeeuro

najlikvidniji

liki rizik

dosta stručnih ljudi koji na

pravi način rade procjene -

gdje držati obaveznu rezer-

vu... Ne treba, međutim,

zaboraviti da je svako trži-

šte pa i plemenitihmetala

sklono oscilacijama i da je

,,igranje“ na berzi u konač-

nom ipak preveliki rizik

kada je u pitanju državna

rezerva - kazao je Pobjedi

Sekulić.

ne rezerve imaju Sjedinjene

Američke Države - 8.133 tona,

potom Njemačka 3.377 tona,

Italija 2.451 tona zlata…

MiraPOPOVIĆ MILOVIĆ

PredragDrecun

IzVladenemanagovještaja

dabi semogli odlučiti za

prodajuzlatnih rezervi