Table of Contents Table of Contents
Previous Page  3 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 3 / 48 Next Page
Page Background

3

Pobjeda

Subota, 16. jun 2018.

Politika

na, bavila se više mjeseci

usklađivanjem izbornog zako-

nodavstva sa OEBS-ovim pre-

porukama.Toskupštinskotije-

lo saslušalo je preporuke svih

institucija na čiji rad se odnose

OEBS-ove sugestije, a to su

MUP,Državnaizbornakomisi-

ja, Državna revizorska institu-

cija, agencije za elektronske

komunikacije, zatim za zaštitu

ličnihpodataka,tezasprečava-

nje korupcije. Ishod rada Rad-

negrupe jeusvajanjenaplenu-

mu krajem prošle godine,

glasovima proste većine, iz-

mjena zakona o elektronskim

medijima, biračkom spisku i

finansiranju političkih subje-

kata i izbornih kampanja. Nije

usvojen „krovni“ zakon u ovoj

oblasti – o izboru odbornika i

poslanika, jer zbog odsustva

opozicijenijepostojaladvotre-

ćinska većina za njegovo usva-

janje.

IZMJENE

Izmjenama izbornog zakono-

davstva bavila se više od deset

mjeseci2013.godineiprethod-

na Radna grupa za izgrađiva-

nje povjerenja u izborni pro-

ces, kojom je predsjedavao

tadašnji potpredsjednik parla-

menta i poslanik DPS-a Milu-

tin Simović. Tada je Zakon o

izboru odbornika i poslanika

usvojen glasovima DPS-a, ma-

njinskih partija i DF-a. Suštin-

skeizmjeneovogzakonaodno-

se se na organe za sprovođenje

i proceduru izbora. Tadašnje

ocjene bile su da je Zakon po-

nudio kvalitetnije vođenje bi-

račkog spiska. Dogovoreno je

da centralizacija vođenja evi-

dencijebiračabudenadležnost

MUP-a, umjesto opština. Uve-

dena je afirmativna akcija na

lokalnom nivou, koja važi za

manjine koje imajuod 1,5 do 15

odsto. Zakon je predvidio da

DIK čine predsjednik i deset

članova u stalnom sastavu i po

jedan opunomoćeni predstav-

nik podnosioca izborne liste.

Predsjednika DIK bira Skup-

ština, većinom glasova uku-

pnog broja poslanika, na pri-

jedlog Administrativnog

odbora, nakonprethodnog jav-

nog konkursa.

Zakonjeusvojenudrugompo-

kušaju 2014. godine, nakon što

jeprvobitno „pao“naplenumu

jer partije nijesu usaglasile

tekst zakona. Neusvajanje iz-

bornog zakona tada je dovelo

dotogadajeDFbojkotovaorad

Skupštine. Radnagrupa tada je

izmijenila i zakone o crnogor-

skom državljanstvu, registri-

ma prebivališta i boravišta, fi-

nansiranjupolitičkihpartija,te

ličnoj karti.

IvanaKOPRIVICA

i neodređenosti, ali i veoma

problematičnih elemenata, koji

govore i o neozbiljnosti i o igno-

risanju elementarnih principa,

i o neodgovornosti prema gra-

đanima - kazao je Radonjić.

Po njegovim riječima, jedna od

najkrupnijih zamjerki ne samo

konkretnoj inicijativi nego i pri-

stupu uopšte jeste kome je upu-

ćen taj „Plan“ kojimbi navodno

trebalo rješavati veliku krizu

našeg društva.

- Umjesto da je upućen opozi-

ciji, ili DPS-u sa kojim žele da se

dogovaraju, ili Skupštini, kao

instituciji u kojoj bi trebalo da

učestvuju u radu pralamentar-

nog odbora, oni su svoj „Plan“

poslali, kako ističu, institucijama

EU, i sada od njih očekuju „reak-

ciju i izjavu o prihvatljivost“.

Ponašaju se, dakle, kao da je

Crna Gora protektorat i da

nije važno šta misle građani

Crne Gore ni njihovi politički

predstavnici. To je način na koji

se već godinama ponaša DPS,

usaglašavajući odluke sa stran-

cima, nekad i direktno suprotno

onome što građani žele - rekao

je Radonjić.

R. P.

ad hok radne grupe lideri Demokrata i Ure kucaju na otvorena vrata

premni

o

-a i

lista

Možemo da razgovaramo o svemu, od

najradikalnijeg pitanja – da li semožda

potrošio ovaj izborni sistemklasičnog

proporcionalnog karaktera i zatvorenih

lista, pa do profesionalizacije DIK-a i

mnogih drugih tema. Samo da znamo

- vratili su se u parlament – kazao je

Miodrag Vuković

našaju istokao i DPS

Crnu Goru vide kao protektorat Brisela

Miodrag Vuković kaže

da, ako se opozicija vrati

u parlament, predstoji i

razgovor o izboru četiri

ugledna pravnika za čla-

nove Sudskog savjeta.

- Nemamo sada raspolože-

nje da oba parlamentarna

pola učestvuju u diskusiji

o naša četiri kandidata

– ugledna pravnika za Sud-

ski savjet, jer oni neće da

participiraju u tome. Zato

se problemmora riješiti

iznuđenim izmjenama

Zakona o sudskom savje-

tu, koji će propisivati da

članovi Savjeta kojima isti-

če mandat obavljaju funk-

ciju do izbora te četvorice.

To je malo upitno za sve

koji hoće korektno da

tumače zakon. Zato, ako

se opozicija vrati, možemo

da razgovaramo i ispoštu-

jemo odredbu da Skup-

ština bira četiri pravnika

i time suspendujemo pri-

vremena rješenja – kazao

je Vuković.

Demokrate i Ura predlo-

žili su da formirani ad hok

parlamentarni odbor ili

radna grupa nađe održiva

rješenja u vezi sa izborom

članova Sudskog savjeta.

Opozicija

sečekai

zaSudski

savjet

Komentar

Mora biti da su naš Aleksa i naš Dritan zblanuto gledali u tvit

Johanesa Hana koji je u četvrtak, jedva sat nakon presice lidera

Demokrata i Ure, gromko pozdravio ,,najavljeni povratak opo-

zicije u parlament“. I može biti da su pomislili da je komesar za

proširenje - izgubljen u prevodu.

Nije čudo što se čude. Dvojica mladih opozicionara tražili su

otprilike ono isto što i ranije, prije opozicionog izbornog kraha

- da svi lokalni izbori budu u jednomdanu, da se utvrdi datum

novih parlamentarnih izbora i, napomenuli su, onako uzgred,

da će učestvovati u ad hok formiranoj grupi za Sudski savjet te

da će pomoći da se usvoje sve preostale evropske preporuke

za izmjenu izbornog zakonodavstva... Nijesu se, dakle, baš

zavjetovali na eskpresni povratak u skupštinske klupe.

Kad ono, iz srca Evrope odjeknu aplauz za povratak u parla-

ment! Brže-bolje čestitka stiže odMogerini i, pogađate već,

Ambasade SAD u Podgorici.

Kakva akcija međunarodnih snaga! Nešto slično kao kod Spil-

berga u ,,Spašavanju redova Rajana“: specijalna četa na čelu sa

komesaromHanom, uz navigaciju Brisela i Vašingtona, riješila

je da izvuče redove Alekse i Dritana zaglavljene u bojkotu i tako

ih spasi od samoizolacije i političkog odumiranja.

Jasno je: Bečić i Abazović su već s obje noge u parlamentu.

Samo će im to biti javljeno kad sjednu na kanabe kod komesara

Hana ili nekog njegovog saradnika.

I niko ovđe nije izgubljen u prevodu, riječ je o pragmatičnoj igri

međunarodnog faktora. Jedinomogućoj kada se zna da april-

ski predsjednički i majski lokalni izbori nijesu doveli do smjene

vlasti, već do promjene odnosa sanaga unutar opozicije.

Politički rejting opozicionih barona iz Demokratskog fronta,

Mandića, Medojevića, Bulatovića pao je na najniže grane od for-

miranja tog političkog saveza. Oni su danas tek sjenka nekadaš-

njih lidera moćnog saveza. Nigdje nijesu osvojili vlast, ali i dalje

imaju dvadeset poslanika u Skupštini Crne Gore.

Izblijeđela je i slika koju su Krivokapić i Lekić pokušali da stvo-

re o sebi. Njihov Savez za promjene nije premašio cenzus u

parlamentu Podgorice, pa su sada Krivokapić i Lekić svedeni

na poziciju savjetnika koje više niko u opoziciji, ali ni u Briselu

i Vašingtonu, ne želi da sluša. No, SDP i Demos i dalje imaju u

državnomparlamentu pet poslanika.

Tu se negdje krije i ključni problem crnogorske političke scene:

iako je došlo do prekompozicije snaga u opoziciji, zadržan je

stari odnos mandata u Skupštini Crne Gore. Time i mogućnost

nastavka blokade dijela parlamentarnog sistema.

Zato blic-krig aktivnost međunarodne zajednice valja razumjeti

kao - iznuđeno rješenje: žele da Bečić i Abazović postanu i for-

malno glavni opozicioni partneri Brisela.

Ali i da budu drugačiji od starih. Kad već Brisel omogućava

Demokratama i Uri častan alibi za kršenje vlastitog obećanja o

nastavku bojkota, onda će Brisel i da vodi igru. Ura i Demokrate

će morati da zaborave na lagodnu poziciju bojkotaša, moraće

da se vrate u parlament i postanu konstruktivna opozicija.

Skupa sa ,,pokajnicima“ iz SDP-a i Demosa, trebalo bi da obez-

bijede mogućnost za stvarnje dvotrećinske većine, neophodne

– ne samo za Sudski savjet ili nove medijske zakone – već za

sistemske promjene. Prosto: da budu dio rješenja, a ne poluga

besmislene opstrukcije.

Ukoliko to shvate lideri Demokrata i Ure, onda će ,,Koalicija za

21. vijek“ moći da gleda u budućnost. Ako prvaci SDP-a i Demo-

sa žele da imaju budućnost, moraće da suzbiju vlastite sujete,

sabiju glavu u ramena. I tada će, možda, dobiti drugu šansu.

Kao što šansu ima i nova-stara vlast koju predvodi Demokrat-

ska partija socijalista. Iz dugotrajnog političkog rata Đukanović

i njegova ekipa jesu izašli kao apsolutni pobjednici, ali i oni

dobro znaju da - dok je trajao ,,izborni rat“ – država i društvo su

tapkali umjestu. Zato vladajuća koalicija mora da ispruži ruku

za dijalog, kako je to Đukanović i obećao u predsjedničkom

govoru na Cetinju. Samo se takomože deblokirati dio sistema i

graditi mostovi ka društvenom konsenzusu.

Čini se da je upravo tu ideju razumio crnogorski premijer i

zamjenik predsjednika DPS-a Duško Marković kada se, odmah

nakon Brisela, uključio umisiju spašavanja dijela ,,građanske

opozicije“, velikodušno nudeći formiranje radne gupe – ali

samo u parlamentu.

Istini za volju, ovdašnji ,,kritički mediji“ su nekritički potrčali da u

Markovićevoj reakciji vide najavu raskola u DPS-u. Ali, to je već

viđena stvar: ovdašnji majstori grantova vide samo ono što bi

voljeli da se dešava. I kad se ne dešava.

Piše:

DraškoĐURANOVIĆ

Kakva akcijameđunarodnih snaga! Nešto slično

kao u Spilbergovom ,,Spašavanju redova Rajana“:

specijalna četa na čelu sa komesaromHanom, uz

navigaciju Brisela i Vašingtona, riješila je da zađe

duboko u neprijateljsku teritoriju i izvuče redove

Alekse i Dritana zaglavljene u bojkotu i spasi ih od

samoizolacije i političkog odumiranja

Spašavanje

redova

Alekse i

Dritana

Goran

Radonjić

MiodragVuković