Previous Page  8 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 8 / 48 Next Page
Page Background

8

Pobjeda

Srijeda, 13. jun 2018.

Društvo

PODGORICA

–Novineukri-

terijumimazaocjenjivanjesu-

dijapokazalesusekao jedan

odnajvećihproblemanakon

usklađivanjanašihzakonasa

evropskim, jer, kako je jučeka-

zalapredsjednicaVrhovnog

sudaVesnaMedenica, nedaju

„pravusliku“rada jednogsu-

dije.

Na Odboru za politički sistem,

pravosuđe i upravuMedenica i

predsjednik Sudskog savjeta

Mladen Vukčević predstavili su

izvještaj o radu Sudskog savjeta

za2017.godinu,kojićese18.juna

naći pred poslanicima u parla-

mentu, a pored ostalog ukazali

su i naovaj problem.

Kriterijumi i podkriterijumi za

ocjenjivanje, prema riječima

Medenice, ne daju „pravu sliku“

rada jednogsudije.

-Možemoimatinajboljegsudiju

– da je najviše predmeta završio

idaje,naprimjer,imaosamodva

odsto ukinutih odluka, ali da ne

može da dobije odličnu ocjenu,

jer ne pohađa edukacije i profe-

sionalna usavršavanja. Zbog to-

ga smo se bunili i na to ukazivali

–naglasila jeMedenica.

Pored usavršavanja, kako je

objasnila,prioritetpriocjenjiva-

njusu i dodatnazvanja.

-Može neko da bude doktor na-

uka, ali loš sudija, tako da način

ocjenjivanja i konačne ocjene

nećebitistimulativnezaoneko-

ji stvarno vole sudijske posao i

koji su mu posvećeni – smatra

Medenica.

Vukčević jedodaoda je formira-

na radna grupa za razmatranje

izmjenaokopravilaocjenjivanja

sudija, ali da imjeekspert Savje-

taEvropepredložioda sačekuju

još kojugodinu, i sistemocjenji-

vanja, te kvalitet ovog sistema

prepuste suduvremena.

On je objasnio da je ove godine

počeloocjenjivanje48sudijako-

ji imajupet do10godina staža.

Odgovorajući na pitanje člana

Odbora za politički sistem, pra-

vosuđe i upravuAndrijeNikoli-

ća da li je kaznena politika ade-

kvatna, posebno za teška

krivična djela kao što je ubistvo,

Vukčević je odgovorio kako je

Crna Gora do prošle godine, po

brojuamnestija, prednjačila.

- To utiče na prevenciju i doživ-

ljaj u kojoj mjeri treba posezati

za nečim što je protivpravno –

rekao jeon.

Medenica je naglasila da smo za

10godinaimalipetamnestija,uz

konstataciju da „to nema nigdje

usvijetu“.

NaOdboru jebilo riječi i o stam-

benim problemima s kojima se

suočavajusudije.Vukčevićjeka-

zao da je počeo postupak za

gradnju stambenih jedinica za

potrebe sudstva i sudske admi-

nistracije,ugovoromsacrnogor-

skim Fondom za solidarnu

stambenu izgradnju. Biće izgra-

đeno 140 stanova, a sudije i ad-

ministracija moći će da ih kupe

po povoljnim uslovima. U toku

je drugi tender za gradnju zgra-

de. Na pitanje predsjednika Od-

boraŽeljkaAprcovićaštoćeura-

diti da svaki građanin ostvari

pravo na suđenje u razumnom

roku, s obzirom na to da je u

prethodnoj godini bilo 355 kon-

trolnih zahtjeva, Medenica je,

između ostalog, kazala da se za-

lagaladasudijekojesuoznačene

kaouzročnikdosuđivanjapena-

lamorajudasnoseodgovornost,

ali da to Evropsko udruženje

sudijanedozvoljava.

- A bez odgovornosti ne može-

mo imati rezultat – kategorična

jeona.

U izvještaju o radu sudova za

prošlu godinu konstatovano je

dajepoboljšanikvalitetikvanti-

tet rada. Primljeno je 101.644

predmeta, završeno 91.400, od

čegajesamo1.870odlukaukinu-

to, dok je neriješeno ostalo

40.780predmeta.Napitanječla-

na Odbora za politički sistem,

pravosuđe i upravu Radula No-

vovića „da li semoglo više“,Me-

denica jeodgovoriladanije.

- Sudije su bile opterećene sa po

530predmeta. UOsnovnomsu-

duuPodgoricivišeod900.Zavr-

šili su po 366,51 predmet, ostalo

je 163,53 predmeta. Čak 10.743

predmeta supredmeti „majki sa

troje i više djece“. To je podiglo

broj nezavršenih predmeta u

odnosu na prethodne godine –

objasnila jeMedenica.

J.BEHAROVIĆ

PODGORICA

-Nastojatelj

ManastiraDajbabe, zaštiće-

nogkulturnogdobraučijem

dvorištuSrpskapravoslavna

crkva ilegalnogradi vjerski

objekat, arhimandritDanilo

Išmatov, prijenegošto jedo-

šaouCrnuGorubio jeudaljen

izBelogorskogmanastirau

Permuzbogfinansijskepro-

nevjere, pišeportalAnalitika.

Interesantno je da je u biografiji

arhimandrita Danila navedeno

da je odlikovan zvanjem iguma-

naBelogorskogmanastirauPer-

mu 1996. godine, a iz togmana-

stira jeupravobioudaljen ,,zbog

finansijske pronevjere“. Išma-

tov je ranije izjavljivao kako su

zahvaljući tome što je taj mana-

stirprivukaopažnjumnogihlju-

di mogli mnogo da urade, te je

istakao važnost što su obnovili

,,nezaboravni carski krst“:

- On je prvi put bio postavljen

dugoprije revolucije – za spase-

nje caraNikolaja Aleksandrovi-

ča Romanova… Krst je poslije

revolucije nestao, a na njegovo

mjesto je postavljen najprije

spomenikLenjinu, apotomSta-

ljinu.Mi

smotaj krst restaurirali

–naveo jeon.

Očiglednoje,pišeportalAnaliti-

ka, da je poslije smjene u tom

manastiru došao u Crnu Goru

da gradi i zlati ruske kupole, jer

jevjerskiobjekatkojiseilegalno

gradi uzManastir Dajbabe po-

svećen carskoj porodici Roma-

nov. Novac za ovu novokompo-

novanu građevinu se, piše ovaj

medij, počeo skupljati godina-

ma unazad, naočigled crnogor-

ske javnosti. Još 18. avgusta

2014. godine je organizovan

koncert uPetrovcu velike ruske

zvijezde Avrama Rusoa za ob-

novu crnogorskog manastira

Dajbabe. Spektaklu u Petrovcu

prisustvovaojeiambasadorRu-

sije Andrej Nesterenko, koji je

tada izrazio zadovoljstvo što je

AvramRusodošaouCrnuGoru.

Išmatov, tada već iguman Ma-

nastiraDajbabeubliziniPodgo-

rice, istakao jeda jeAvramRuso

htio od srca da pomognemana-

stiru, i da ubrza radove, pa je

izrazioželjudauCrnojGori na-

pravi - dva koncerta. Kazao je

tada i da suumanastir došli fre-

skopisci izRusije.

-Međunjimajeijedanodnajve-

ćih ikonopisaca iz Rusije, Alek-

sandar Čaškin. On je slikao i ru-

skucrkvuuVašingtonu,Moskvi,

Ukrajini... Već mjesec dana je u

našemmanastiru–prenosiAna-

litika riječi arhimandrita.

Nelegalnih radova naManasti-

ru Dajbabe, kako piše ovaj me-

dij, bilo je i ranije, odnosno1995.

godine kada su službe zaštite

konstatovale novoizgrađeni

objekat od 550metara kvadrat-

nih koji je, takođe, urađen bez

prethodnoizdatihkonzervator-

skihuslova i saglasnostiRZZSK

i bez građevinske dozvole nad-

ležnog Ministarstva uređenja

prostora.Biojesagrađeniprize-

mni stambeni objekat (konak)

prije dvadesetak godina. Rađe-

nesuiintervencijenatrijemusa

privremenimprodajnimobjek-

tima, palionicom i drugim slič-

nimneimarskim radovima. Ali,

ipak, ova najnovija nelegalna

gradnja SPC prevazilazi sve što

jeviđenodosada-navodiportal

Analitika.

Inspekcija je, kako je Pobjeda

objavila, u petak po zahtjevu

Uprave za kulturna dobra usta-

novila da SPC nema dozvolu za

gradnju tog vjerskog objekta,

koji jeuzavršnoj fazi, ali inspek-

tor za kulturna dobra, kako je

saopštio,nijemogaodautvrdida

je tim činom ugrožen manastir

kao kulturno dobro, zato što ni-

jesupreciziranegranicezaštiće-

ne okolinemanastira. Inspektor

je zato u nalazu istakao kako je

neophodno da se u rješenju o

proglašenju za kuturno dobro

jasno i precizno opišu granice

nepokretnog kulturnog dobra

ManastiraDajbabeigranicenje-

govezaštićeneokolineiobjekata

koji se u njoj nalaze. Zbog ovog

,,nedostatka“ inspektornijemo-

gao da izda rješenje i obustavi

radove na ilegalnom vjerskom

objektu, te je zatražio odMini-

starstva za održivi razvoj i turi-

zam da pošalje ekipu, odnosno

inspekcijuna teren.

Upravazakulturnadobrareago-

valajenakonštojePobjeda,prije

skoro dvije sedmice, objavila in-

formaciju da u dvorištvuMana-

stira Dajbabe niče ilegalni obje-

kat.

N.Đ.

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu razmatrao izvještaj o radu sudova

Evropaneda izmjene

uocjenjivanjusudija

PREDNJAČILI POAMNESTIJAMA:

SasjedniceOdbora

Odgovarajući na pitanje

člana Odbora Miloša Niko-

lića koliko su prostorno

opremljene sudnice, pred-

sjednik Sudskog savjeta

Mladen Vukčević je odgo-

vorio da se i na osnovu

TV prenosa suđenja za

pokušaj terorizma može

vidjeti kako izgleda naj-

bolja sudnica, te da onda

treba samo zamisliti kako

izgledaju ostale.

- U Pljevljima nema nijed-

ne sudnice, već se suđenja

odvijaju u kancelariji sudi-

je – istakao je on.

Predsjednica Vrhovnog

suda Vesna Medenica

kazala je da je Vlada ustu-

pila zgradu koja je bila

namijenjena Crnogorskoj

akademiji nauka i umjet-

nosti, odnosno negdje oko

7.000 kvadrata za potre-

be Višeg suda u Podgorici.

U tu zgradu useliće se i

Upravni sud.

- Zgrada u kojoj su sada

Vrhovni, Apelacioni i Viši

sud sa specijalizovanim

odjeljenjem, ostaće samo

za potrebe Vrhovnog i

Apelacionog – rekla je ona.

Sudniceu

lošemstanju

ManastirDajbabe

Išmatov je rođen 7. maja 1962. u Ižjesku, diplomirao je na Aka-

demiji umjetnosti u Moskvi 1990. godine i na Pravoslavnom

univerzitetu Sv. Jovana Bogoslova u Moskvi 2004. godine, a

magistrirao na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu 2008.

Zamonašen je u Danilovskommanastiru u Moskvi 1995.

godine, dok je rukopoložen za jerođakona 1993. godine, a za

jeromonaha 1994. Odlikovan je zvanjem arhimandrita od arhi-

episkopa cetinjskogmitropolita crnogorsko-primorskog Amfi-

lohija Radovića u hramu Sv. Đorđa u Podgorici 2014. godine, a

za nastojatelja Manastira Dajbabe postavljen je 2013. godine.

Biografijanastojatelja

Manastir Dajbabe osnovao je 1897. godine kaluđer Simeon

Popović, koji je za manastirsku crkvu iskoristio prirodnu pećinu.

Proširivanjem kanala, piše portal Analitika, formiran je izdužen

prostor crkve, dok su od bočnih kanala formirani paraklisi,

odnosno kapele. Unutrašnje površine zidova pećinske crkve isli-

kao je njen ktitor, koji je na uređenju hrama radio sve do smrti

1941. godine. Nažalost, nevičan slikarskomposlu, pop Simeon

Popović je radio na loše pripremljenoj malterskoj podlozi, a neg-

dje direktno na stijeni pećine, tako da je živopis danas u priličnoj

mjeri oštećen. O tom slikarstvu Aleksandar Čilikov piše: „Ogra-

ničen pećinskimprostorom, starac Simeon je, uglavnom, islikao

likove svetih otaca, isposnika, proroka, ali i lokalnih svetitelja,

kao na primjer Sv. Petra Cetinjskog. U svodnimpartijama je dao

predstavu Hrista i Bogorodice umedaljonima“.

- Danas o njegovom slikarstvu kod savremenih autora i na

sajtovima omanastiru Dajbabe možete pročitati da se nabraja

mnoštvo likova i scena, ali da je naslikao i fresku Svetog Petra u

manastiru Dajbabe teško da ćete saznati. To je, kad je manastir

bio pod upravomCPC prije 1918. godine bilo najnormalnije, da

ne kažemo nezaobilazno da se prikaže. Poslije su očigledno

došla neka druga vremena za manastir i fresku, od 1918. godine

do danas, kada su važnije zlatne kupole nego tragovi crnogor-

skih svetaca o kojima se čovjek može osvjedočiti umanastiru

Dajbabe – piše portal Analitika.

Važnijezlatnekupolenego

tragovicrnogorskihsvetaca

Upravitelj Manastira Dajbabe povezan sa finansijskimmalverzacijama

Išmatovprotjeran

iz ruskoghrama, pa

došaouCrnuGoru